Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
27. lipnja 2013.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. HNB: smanjenje deficita tekućeg računa platne bilance na godišnjoj razini
7. AZTN: od 1. srpnja referentnu stopu izračunavat će Europska komisija
8. AZTN: odobren program restrukturiranja Croatia banke i Imunološkog zavoda
9. AZTN odobrio Program restrukturiranja Croatia Airlinesa
10. HR u EU: po BDP-u po stanovniku pri dnu, po nezaposlenosti pri vrhu
11. HR u EU: financijske omotnice u poljoprivredi, ograničenja u kupovini poljoprivrednog zemljiša
12. HR u EU: Europsko tržište nemilosrdno prema 'bolesnicima', privlačno uspješnima
13. EU: dogovor o zajedničkim pravilima za sanaciju banaka
14. Gospodarsko raspoloženje u eurozoni na najvišoj razini u proteklih godinu dana
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata
(%)
27. 6. 54.490.000 249.490.000 19.490.000 1,65
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) prekonoćni 1.490.000 3,50 1 tjedan 3.000.000 4,00 1 mjesec 15.000.000 1,00 Ukupno 19.490.000 1,65
Izvor: Tržište novca
U današnjem trgovanju na Tržištu novca bilježimo značajniji pad ukupno prijavljene potražnje u odnosu na jučerašnju te „skromniji“ ostvareni promet.
Tako je ukupno prijavljena potražnja danas iznosila 54,49 milijuna kuna ili za oko 40,5 posto manje no u srijedu.
Istodobno se na strani ponude našlo 249,49 milijuna kuna, ili za oko 3 posto više no dan ranije.
Najviše je danas, u iznosu od 15 milijuna kuna, plasirano putem ročnih pozajmica na rok od mjesec dana uz kamatnu stopu od 1 posto. Također je plasirano i 3 milijuna kuna pozajmica na rok od tjedan dana uz kamatu od 4 posto.
Prekonoćnih je pak pozajmica plasirano u iznosu od svega 1,49 milijuna kuna a pritom je kamatna stopa ostala nepromijenjena na 3,5 posto.
Ukupan kunski promet na Tržištu novca dosegao je tako danas tek 19,49 mlijuna kuna, a pritom je 40 milijuna kuna potražnje, zbog neusuglašenih uvjeta kreditiranja sudionika, ostalo nepodmireno. Prosječna kamatna stopa snižena je sa 2,05 na 1,65 posto.
„Danas su sudionici na Tržištu novca prijavili manju potražnju za kratkoročnim pozajmicama nego proteklih dana. Potražnja se najvećim dijelom odnosila na pozajmice s rokom dospijeća do mjesec dana, koja unatoč visokoj ponudi nije podmirena, zbog nemogućnosti usklađenja uvjeta kreditiranja.“ navodi se u priopćenju Tržišta novca.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
Rast Crobexa uz vrlo nizak promet
Uz i dalje vrlo nizak redovan promet od tek 6,1 milijun kuna, dionički indeksi Zagrebačke burze su nakon dva trgovinska dana u minusu danas ipak završili u plusu - Crobex je porastao za 0,89 posto, na 1.796,98 bodova, a Crobex10 povećan je za 1,15 posto, na 1.014,97 bodova.
O slabom intersu investitora govori podatak da ni jedna dionica danas nije imala milijunski promet, a najviše se trgovalo dionicama HT-a kojima je ostvareno 848,7 tisuća kuna prometa. Cijena dionice HT-a je porasla za 0,39 posto, na 178 kuna.
Dionicom Leda danas se trgovalo za 800,7 tisuća kuna, a cijena joj je pala za 0,26 posto, na 7.670 kuna.
Visok postotni rast cijene bilježi dionica Magme, za 20,12 posto, na 2,03 kune, uz promet od 612,7 tisuća kuna.
Po prometu slijede dionice Petrokemije sa 310,3 tisuće kuna, a cijena im je porasla za 1,52 posto, na 198,98 kuna.
Rast cijene za 2,18 posto, na 4.338,98 kuna, bilježe dionice Ine kojih je protrgovano za 279,5 tisuća kuna.
Kod dionica s većim prometom, cijena je dana porasla i dionicama Valamar Adria Holdinga 0,49 posto, Končar Elektroindustrije za 1,85 posto, Atlantske plovidbe za 7,10 posto, Istraturista za 12 posto, dok su cijene pale dionicama Čakovečkih mlinova za 1,52 posto, Belja za 2,36 posto, Diokija za 6,22 posto, itd.
Dionica Najniža Najviša
Zadnja Promet Promjena
Službeno Tržište
ADPL-R-A 118,70 119,01 119,00 22.129,15 -0,34%
ATGR-R-A 556,11 560,00 560,00 18.371,08 0,72%
CROS-P-A 7.050,56 7.050,56 7.050,56 7.050,56 -0,70%
DLKV-R-A 20,12 21,41 20,12 25.050,82 -6,64%
HT-R-A 176,76 178,00 178,00 848.769,41 0,39%
INA-R-A 4.266,00 4.338,98 4.338,98 279.518,90 2,18%
INGR-R-A 3,12 3,26 3,26 14.218,84 4,49%
ISTT-R-A 129,00 140,00 140,00 137.878,93 12,00%
KOEI-R-A 710,00 715,00 715,00 198.095,00 1,85%
LEDO-R-A 7.670,00 7.700,00 7.670,00 800.680,00 -0,26%
LKPC-R-A 491,20 520,00 520,00 48.902,85 0,00%
MGMA-R-A 1,70 2,40 2,03 612.676,13 20,12%
OPTE-R-A 7,31 8,37 7,56 33.034,19 0,93%
PODR-R-A 230,00 235,00 235,00 134.246,52 0,00%
PTKM-R-A 193,73 198,99 198,98 310.343,02 1,52%
ULPL-R-A 182,99 182,99 182,99 731,96 1,11%
VART-R-1 16,01 17,75 17,00 34.494,31 0,06%
VERN-R-A 46,00 46,00 46,00 2.760,00 4,55%
VIRO-R-A 605,00 613,85 609,11 164.663,55 -0,15%
Redovito Tržište
ACI-R-A 3.478,00 3.478,01 3.478,00 20.868,03 0,00%
ADRS-P-A 279,98 280,00 280,00 21.839,80 1,43%
ARNT-R-A 149,48 150,00 150,00 69.239,76 6,01%
ATLN-R-A 54,00 55,49 55,49 55.174,65 0,89%
ATPL-R-A 307,00 327,84 327,84 143.874,39 7,10%
BD62-R-A 17,70 18,95 18,00 189.630,69 0,00%
BLJE-R-A 67,37 69,00 67,37 103.766,82 -2,36%
CKML-R-A 3.250,00 3.250,00 3.250,00 146.250,00 -1,52%
DDJH-R-A 73,05 74,97 73,05 16.530,59 -1,15%
DIOK-R-A 21,23 23,07 21,57 158.659,15 -6,22%
ERNT-R-A 1.395,00 1.400,01 1.400,01 22.325,01 0,87%
FNVC-R-A 70,50 71,50 71,50 1.629,50 2,14%
HUPZ-R-A 1.082,00 1.082,10 1.082,00 5.410,20 0,09%
IKBA-R-A 920,00 920,00 920,00 13.800,00 -0,11%
IPKK-R-A 197,99 197,99 197,99 395,98 2,85%
IPKO-R-A 9,00 9,00 9,00 1.062,00 -1,10%
JDOS-R-A 2.815,00 2.815,00 2.815,00 5.630,00 0,35%
JDPL-R-A 60,20 63,63 63,63 25.738,91 5,70%
JDRA-R-A 483,51 494,50 483,53 18.967,33 -3,29%
JNAF-R-A 2.293,00 2.293,00 2.293,00 4.586,00 0,04%
KODT-P-A 1.000,03 1.001,11 1.000,03 18.011,47 -1,86%
KODT-R-A 1.080,00 1.080,00 1.080,00 37.800,00 0,47%
KORF-R-A 144,50 147,00 144,89 193.241,81 0,49%
KRAS-R-A 397,02 405,00 400,04 50.455,70 -1,23%
KSST-R-A 377,00 380,00 380,00 5.672,00 1,33%
KTJV-R-A 15,63 15,63 15,63 1.312,92 0,06%
LKRI-R-A 116,51 119,59 118,04 50.317,96 1,48%
LRH-R-A 2.190,00 2.200,00 2.200,00 21.960,00 7,32%
PBZ-R-A 472,01 479,00 472,02 17.570,11 1,51%
PDBA-R-A 326,00 326,00 326,00 6.846,00 0,31%
PLAG-R-A 2.300,00 2.300,00 2.300,00 16.100,00 3,60%
PUNT-R-A 0,68 0,68 0,68 229,16 -24,44%
QUNE-R-A 25,50 25,50 25,50 10.659,00 6,25%
RIVP-R-A 14,50 14,50 14,50 42.340,00 0,00%
RIZO-R-A 30,15 30,15 30,15 3.015,00 0,33%
SAPN-R-A 175,00 175,00 175,00 12.950,00 0,00%
SLPF-R-A 28,20 28,20 28,20 4.512,00 -2,08%
SLRS-R-A 400,00 400,00 400,00 20.000,00 1,27%
SUNH-R-A 26,10 26,10 26,10 3.654,00 4,40%
THNK-R-A 613,20 630,00 630,00 6.829,24 -2,90%
TISK-R-A 214,00 214,01 214,00 255.088,50 0,00%
TNPL-R-A 300,00 313,00 313,00 1.826,00 0,00%
VDKT-R-A 305,60 325,97 325,97 5.908,61 6,51%
VPIK-R-A 123,99 125,00 125,00 22.421,39 0,79%
ZABA-R-A 31,70 31,91 31,70 4.286,85 -0,69%
ZVZD-R-A 3.690,00 3.751,00 3.690,00 18.572,00 -2,89%
Domaći MTP
PRFC-R-A 19,43 20,02 19,43 4.607,24 -3,81%
SNHO-R-A 147,00 147,01 147,00 29.989,00 0,68%
VLHO-R-A 93,00 94,98 93,00 35.265,00 1,09%
ZEP-R-A 36,97 36,97 36,97 3.697,00 -2,99%
FNOI-D-141A 96,56 96,71 96,56 2.068,14 \
FNOI-D-147A 92,81 92,81 92,81 1.986,75 \
FNOI-D-151A 89,56 89,56 89,56 1.917,17 \
FNOI-D-157A 85,31 85,44 85,31 1.827,66 \
FNOI-D-161A 83,20 83,20 83,20 1.781,03 \
FNOI-D-167A 80,15 80,15 80,15 1.715,74 \
FNOI-D-171A 77,03 77,03 77,03 1.648,95 \
FNOI-D-177A 72,52 72,52 72,52 1.552,41 \
FNOI-D-181A 70,22 70,22 70,22 1.503,17 \
FNOI-D-187A 69,05 69,05 69,05 1.478,13 \
FNOI-D-191A 66,92 66,92 66,92 1.432,53 \
FNOI-D-197A 64,04 64,04 64,04 1.370,90 \
RHMF-O-203Eblok 107,00 107,00 107,00 8.004.283,73 \
Inozemni MTP
EGB-S-LDX2 70,30 73,50 73,50 53.827,80 3,81%
EGB-S-LSP1 11,80 11,80 11,80 6.844,00 6,31%
EGB-S-LSP2 6,00 6,50 6,50 55.373,00 -21,69%
EGB-S-SDX3 99,00 102,70 99,00 100.608,00 -7,48%
EGB-S-SDX4 73,50 78,00 73,50 197.183,60 -6,13%
EGB-S-SSP2 10,50 11,30 10,50 22.161,00 -7,08%
EGB-S-TSWL 97,00 97,10 97,00 12.127,00 -5,73%
Ukupan promet
14.096.822,70
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih fondova
Snažniji rast Mirex-a
Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, u srijednu je zabilježila značajniji rast. Naime, prema podacima HANFA-e, vrijednost mu je u odnosu na prethodni dan porasla 1,01 bod ili 0,57 posto, probivši se tako iznad psihološke razine od 177 bodova – na 177,5702 boda.
Posljedica je to rasta vrijednosti svih obveznih mirovinskih fondova. Tako je vrijednost AZ fonda porasla 0,66 posto, na 183,1435 bodova a Raiffeisen fonda 0,53 posto, na 175,4942 boda. Također je porasla vrijednost i fonda PBZ Croatia osiguranja 0,48 posto, na 163,0962 boda te Erste Plavi fonda 0,46 posto, na 183,1085 bodova
I među dobrovoljnim mirovinskim fondovima svi su bilježili dobitke. Tako je vrijednost AZ profit DMF-a viša 0,95, AZ benefit DMF-a 0,6, Raiffeisen DMF-a 0,51, Croatia osiguranje DMF-a 0,49, Erste Plavi Expert DMF-a 0,47 a Erste Plavi Protect DMF-a 0,3 posto.
I među zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima svi su bilježili rast vrijednosti. Tako je vrijednost AZ ZABA fonda porasla 1,21, AZ Zagreb fonda 0,94, AZ fonda Hrvatske kontrole zračne plovidbe i AZ VIP fonda po 0,92, AZ Dalekovod fonda 0,88, fonda Auto Hrvatske 0,81, fonda Hrvatskog liječničkog sindikata 0,59, fonda Novinara 0,56, fonda Ericsson Nikole Tesle 0,53, fonda Croatia osiguranja i fonda HEP grupe po 0,5, fonda Hrvatskih autocesta 0,46, fonda Atuoceste Rijeka-Zagreb 0,36, Cestarskog fonda i fonda Sindikata pomoraca Hrvatske po 0,22, fonda T-HT-a 0,04 a fonda Željezničara 0,02 posto.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena %
24. 06. 26. 06.
Mirex 176,5626 177,5702 0,57
AZ OMF* 181,9407 183,1435 0,66
Erste Plavi OMF. 182,2675 183,1085 0,46
PBZ Croatia osig.OMF 162,3199 163,0962 0,48
Raiffeisen OMF 174,5604 175,4942 0,53
AZ benefit DMF** 190,1233 191,2703 0,60
AZ profit DMF 210,5110 212,5174 0,95
Croatia osiguranje DMF 129,7610 130,3997 0,49
Erste Plavi Expert DMF 152,2862 152,9999 0,47
Erste Plavi Protect DMF 156,2366 156,7000 0,30
Raiffeisen DMF 165,9214 166,7616 0,51
ZDMFAutocesta Rijeka – Zagreb 104,0119 104,3914 0,36
Auto Hrvatska ZDMF 117,6415 118,5963 0,81
AZ Dalekovod ZDMF*** 202,0247 203,8066 0,88
AZ Hr. kontrola zračne plov. 197,5892 199,4148 0,92
AZ VIP ZDMF 213,1003 215,0603 0,92
AZ ZABA 98,4076 99,5976 1,21
AZ Zagreb ZDMF 154,9124 156,3619 0,94
ZDMF cestarski fond 135,1336 135,4361 0,22
ZDMF Croatia osiguranje 113,7640 114,3340 0,50
ZDMF Ericsson N. Tesla 175,9106 176,8400 0,53
ZDMF HEP grupa 119,6547 120,2587 0,50
ZDMF Hrvatskih autocesta 129,5369 130,1382 0,46
ZDMF Hr. liječničkog sind. 188,6305 189,7391 0,59
ZDMF Novinar 161,6082 162,5082 0,56
ZDMF Željezničar-Raiffeisen 135,2104 135,2389 0,02
ZDMF Sind. Pomoraca Hr. 116,5493 116,8000 0,22
ZDMF T-HT 154,7336 154,7959 0,04
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANFA
Vrijednosti Investicijskih fondova
Dobitnici u velikoj većini
U srijedu je među investicijskim fondovima velika većina njih bilježila dobitke. Naime, po podacima iCapital-a, njih čak 72 ili 86,75 posto bilježilo je dobitke, dok ih je tek 10 ili 12,05 posto bilo gubitnika. Pritom je vrijednost jednog fonda ostala nepromijenjena.
Među dioničkim investicijskim fondovima ovaj puta gotovo da i nije bilo gubitnika. Naime, njih čak 33 bilježila su rast vrijednosti, dok su jedini gubitnici bili HPB Dionički fond (0,21 posto), Raiffeisen Prestige Equity fond (0,8 posto) te Ilirika Gold fond (1,82 posto). Dobici su se pak kretali od 0,01 posto Capital Two fonda do 3,48 posto Ilirika Jugoistočna Europa fonda.
I kod mješovitih investicijskih fondova bilo je slično. Naime, velika večina njih, točnije njih 10, bilježilo je dobitke, dok su gubitnici bili tek C-Premium (CEBA Balanced) fond (0,01 posto), Agram Trust fond (0,03 posto) te ICF Balanced fond (0,11 posto). Dobici su se pak kretali od 0,05 posto OTP uravnoteženi fonda do 2,26 posto NETA EM Balanced fonda.
Među obvezničkim investicijskim fondovima vladali su samo dobitnici. Dobici su se tako kretali od 0,04 posto HI-conservative fonda do 0,38 posto OTP euro obveznički fonda.
Novčani investicijski fondovi već tradicionalno većinom su bili s manjim dobicima te su ih gotovo svi i ostvarili. Naime, jedino je vrijednost Erste Euro-Money fonda ostala nepromijenjena. Dobici su se pak kretali u rasponu od 0,001 posto PBZ Dollar fonda do 0,02 posto Agram Euro Cash fonda.
Fond Vrsta fonda Datum Cijena udjela Valuta Dnevno %
Dionički fondovi
Ilirika Jugoistočna Europa dionički 26.6.2013 118,6509 EUR 3,4848
NETA Bric dionički 26.6.2013 18,178 EUR 3,1253
HPB World Absolute Value - dionički 26.6.2013 100,768 EUR 2,9956
DJE
KD Nova Europa dionički 26.6.2013 5,7205 HRK 2,9608
ZB BRIC+ dionički 26.6.2013 77,41 EUR 2,9115
KD Prvi izbor dionički 26.6.2013 10,8584 HRK 2,6527
ZB euroaktiv dionički 26.6.2013 116,11 EUR 2,3898
Ilirika BRIC dionički 26.6.2013 71,568 EUR 2,2999
Raiffeisen World dionički 26.6.2013 114,09 EUR 2,2954
NETA Rusija dionički 26.6.2013 25,5559 EUR 2,2702
KD Energija dionički 26.6.2013 8,6184 HRK 2,1937
NETA US Algorithm dionički 26.6.2013 135,0098 HRK 2,0674
NETA New Europe dionički 26.6.2013 92,0281 HRK 1,9999
HI-growth dionički 26.6.2013 8,4057 EUR 1,9911
NETA Global Developed dionički 26.6.2013 91,5599 HRK 1,8994
PBZ I-Stock dionički 26.6.2013 53,0595 HRK 1,8947
Platinum Blue Chip dionički 26.6.2013 87,6198 EUR 1,8048
Platinum Global Opportunity dionički 26.6.2013 12,2547 USD 1,5378
Ilirika Azijski tigar dionički 26.6.2013 43,3444 EUR 1,4279
ZB trend dionički 26.6.2013 126,47 EUR 1,3057
NETA Jugoistočna Europa dionički 26.6.2013 42,8555 HRK 1,2051
ZB aktiv dionički 26.6.2013 95,89 HRK 0,7671
NETA Mena dionički 26.6.2013 476,6258 HRK 0,7485
KD Victoria dionički 26.6.2013 13,3499 HRK 0,5559
OTP MERIDIAN 20 dionički 26.6.2013 77,1137 EUR 0,4811
Erste Adriatic Equity dionički 26.6.2013 75,2101 EUR 0,414
FIMA Equity dionički 26.6.2013 51,893 HRK 0,2771
PBZ Equity dionički 26.6.2013 66,6756 HRK 0,2727
Raiffeisen Central Europe dionički 26.6.2013 45,38 EUR 0,2429
Allianz Equity dionički 26.6.2013 114,4806 EUR 0,1998
HPB Titan dionički 26.6.2013 65,8481 EUR 0,1293
A1 dionički 26.6.2013 81,84 HRK 0,0856
Capital Two dionički 26.6.2013 64,3705 HRK 0,012
HPB Dionički dionički 26.6.2013 84,5805 HRK -0,2128
Raiffeisen Prestige Equity dionički 26.6.2013 107,8201 EUR -0,8004
Ilirika Gold dionički 26.6.2013 50,5912 EUR -1,8203
Mješoviti fondovi
NETA EM Balanced mješoviti 26.6.2013 68,6178 HRK 2,2693
HI-balanced mješoviti 26.6.2013 10,2022 EUR 1,1742
KD Balanced mješoviti 26.6.2013 7,5328 HRK 0,9664
Raiffeisen Prestige mješoviti 26.6.2013 88,72 EUR 0,601
ZB global mješoviti 26.6.2013 134,87 EUR 0,5892
Allianz Portfolio mješoviti 26.6.2013 119,8968 HRK 0,3898
Raiffeisen Balanced mješoviti 26.6.2013 116,45 EUR 0,3361
HPB Global mješoviti 26.6.2013 76,1575 HRK 0,1847
PBZ Global mješoviti 26.6.2013 90,3226 HRK 0,094
OTP uravnoteženi mješoviti 26.6.2013 91,8626 HRK 0,0513
C-Premium (CEBA Balanced) mješoviti 26.6.2013 4,7014 HRK -0,0149
Agram Trust mješoviti 26.6.2013 57,5626 HRK -0,0395
ICF Balanced mješoviti 26.6.2013 99,8277 HRK -0,1187
Obveznički fondovi
OTP euro obveznički obveznički 26.6.2013 118,4921 EUR 0,3811
Raiffeisen Bonds obveznički 26.6.2013 149,88 EUR 0,3146
Erste Bond obveznički 26.6.2013 120,52 EUR 0,2996
ZB bond obveznički 26.6.2013 168,72 EUR 0,2913
HPB Obveznički obveznički 26.6.2013 132,6636 EUR 0,2281
PBZ Bond obveznički 26.6.2013 105,2638 EUR 0,2263
Capital One obveznički 26.6.2013 178,4457 HRK 0,1813
HI-conservative obveznički 26.6.2013 12,0912 EUR 0,0496
Novčani fondovi
Agram Euro Cash novčani 26.6.2013 11,6892 EUR 0,0222
HPB Euro Novčani novčani 26.6.2013 104,0357 EUR 0,0158
Locusta Cash novčani 26.6.2013 1.281,47 HRK 0,0144
VB Cash novčani 26.6.2013 124,2887 HRK 0,0141
Raiffeisen euroCash novčani 26.6.2013 103,7501 EUR 0,0096
PBZ Euro Novčani novčani 26.6.2013 135,1802 EUR 0,0091
Auctor Cash novčani 26.6.2013 106,1495 HRK 0,0076
HI-cash novčani 26.6.2013 147,1015 HRK 0,0076
HPB Novčani novčani 26.6.2013 140,2904 HRK 0,0072
Erste Money novčani 26.6.2013 147,4601 HRK 0,0068
Raiffeisen Cash novčani 26.6.2013 153,7001 HRK 0,0065
ZB europlus novčani 26.6.2013 147,0941 EUR 0,006
OTP euro novčani novčani 26.6.2013 100,5309 EUR 0,0051
PBZ Novčani novčani 26.6.2013 140,4401 HRK 0,0046
OTP novčani fond novčani 26.6.2013 129,9586 HRK 0,0044
NETA Multicash novčani 26.6.2013 103,3801 HRK 0,003
Allianz Cash novčani 26.6.2013 115,9288 HRK 0,0028
ZB plus novčani 26.6.2013 172,1305 HRK 0,0028
PBZ Dollar novčani 26.6.2013 127,8116 USD 0,0016
Erste Euro-Money novčani 26.6.2013 112,8 EUR 0
Indeksni fondovi
VB CROBEX10 indeksni 26.6.2013 95,2623 HRK -0,2225
OTP indeksni indeksni 26.6.2013 37,4859 HRK -0,3676
Posebni fondovi
VB SMART posebni 26.6.2013 94,0916 EUR 0,9473
Dionički fond fondova
OTP Europa Plus dionički fond 26.6.2013 109,5234 EUR 2,3281
fondova
NETA GDEM dionički fond 26.6.2013 8,5616 EUR -0,2075
fondova
Mješoviti fond fondova
NETA GBEM mješoviti fond 26.6.2013 8,414 EUR -0,1709
fondova
Izvor: iCapital
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 14.910 14.760 Tokyo/Nikkei 13.213 12.834 London/FTSE-100 6.191 6.165 Frankfurt/DAX 30 7.957 7.940
*Izvor: REUTERS
Na Wall Streetu su u utorak cijene dionica porasle drugi dan zaredom jer se ulagači nadaju da nakon slabih podataka iz gospodarstva SAD-a Fed neće tako skoro početi smanjivati poticajne monetarne mjere.
Dow Jones indeks ojačao je 149 bodova, ili 1,02 posto, na 14.910 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,96 posto, na 1.603 boda, a Nasdaq indeks 0,85 posto, na 3.376 bodova.
Uspon cijena dionica uslijedio je nakon revidiranog podatka da je u prvom tromjesečju američki bruto domaći proizvod porastao 1,8 posto, znatno manje od 2,4 posto, koliko je pokazala prethodna procjena.
Vijest da potrošnja Amerikanaca, inače glavni pokretač gospodarstva, i smanjenje proračunskih rashoda nisu baš poticajno djelovali na BDP nije ohrabrujuća.
No, to bi moglo, smatraju analitičari, odgoditi odluku Feda o smanjenju poticajnih monetarnih programa, s obzirom da je središnja banka poručila da će ih početi smanjivati tek kada gospodarstvo bude dovoljno snažno.
Ti programi kupnje državnih i hipotekarnih obveznica u iznosu od 85 milijardi dolara mjesečno dugo su poticali trend rasta cijena dionica, koje su u svibnju dosegnule rekordne razine.
No, od prošle srijede kada je Fed najavio smanjenje tih programa kasnije ove godine, cijene su oštro pale jer se ulagači plaše da bi time tržište izgubilo podršku.
Kako su te bojazni ponešto ublažene nakon podataka o BDP-u, jučer su porasle cijene dionica u svih 10 sektora S&P 500 indeksa.
Pritom je VIX 'indeks straha' Čikaške burze pao gotovo 7 posto, na 17,2 boda, što pokazuje da su ulagači sigurniji, pa manje nego prethodnih dana osiguravaju svoje portfelje od mogućeg pada cijena dionica.
I na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 1,04 posto, na 6.165 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 1,66 posto, na 7.940 bodova, a pariški CAC 2,09 posto, na 3.726 bodova.
Europske dionice blago su porasle u četvrtak nakon što su novi podaci naveli ulagače na zaključak da bi američka središnja banka mogla još neko vrijeme zadržati stimulativne mjere za gospodarstvo.
Londonski FTSE porastao je 0,47 posto na 6.191 bod, frankfurtski DAX za 0,22 posto na 7.957 bodova, dok je pariški CAC bio u plusu 0,19 posto i iznosio 3.732 boda.
Raspoloženje na tržištu popravilo se preko noći nakon što je iznenađujuće oštra revizija naniže američkog gospodarskog rasta u prvom ovogodišnjem tromjesječju prigušila strah među ulagačima da bi Fed uskoro mogao smanjiti program kupovine obveznica.
Dobitnike na tržištima predvodio je rudarski sektor, koji je u prosjeku ojačao 1,2 posto.
Europske burze stabilizirale su se prvi puta u ovom tjednu, nakon dvodnevnog oštrog rasta i prošlotjednog oštrog pada koji su potaknuli signali iz Feda o rezanju poticaja.
"Dobre vijesti iz SAD-a u pravilu potiču prodaje jer ih ulagači smatraju najavom Fedova smanjenja poticaja, a ako imamo razočaravajuće podatke poput onih od jučer, tada ulagači kažu 'OK, onda to još neće napraviti'", rekao je Tobias Blattner, ekonomist tvrtke Daiwa Securities.
"Takvim ćemo oscilacijama, nažalost, svjedočiti i sljedećih nekoliko mjeseci", dodaje.
Dužnosnici Europske središnje banke (ECB) kazali su pak da su spremni, za razliku od američke središnje banke, sniziti ključne kamatne stope ako to bude potrebno.
ECB-ovi podaci pokazali su danas da se kreditiranje tvrtki eurozone dodatno smanjilo u svibnju budući da je dugotrajna recesija ponovo prigušila apetit za ulaganjima i potrošnjom.
Indeks Tokijske burze Nikkei zaključio je trgovinu u plusu 2,96 posto, na 13.213 bodova.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD 1,3024 1,3050 1,3000
USD/JPY 98,15 98,59 97,55
GBP/USD 1,5281 1,5347 1,5201
USD/CHF 0,9456 0,9489 0,9405
*Izvor: REUTERS
Dolar je u četvrtak ojačao prema jenu na međunarodnim tržištima valuta dok je prema euru bio tek na neznatnom gubitku nakon ohrabrujućih podataka s američkog tržišta nekretnina.
Dolar je tako poskočio prema jenu 0,6 posto, na 98,36 jena. Prema euru bio je na neznatnom gubitku, od 0,1 posto, stabiliziravši se na 1,3019 dolara. Nakratko je dosegnuo i 1,3002 dolara za euro.
Najnoviji podaci iz Sjedinjenih Država pokazali su da je u svibnju prodano čak 6,7 posto više kuća nego u prethodnom mjesecu. Anketa koju je proveo Reuters pokazala je da su analitičari očekivali 1-postotni rast.
Taj je podatak podigao prinose na američke državne obveznice, podupirući zelenu novčanicu, jer ulagači procjenjuju da su porasli izgledi da američka središnja banka ipak počne smanjivati program monetarnih poticaja za gospodarstvo.
Vremenska odredica ukidanja tog programa u fokusu tržišta još otkada je guverner Ben Bernanke kazao da je gospodarski oporavak sada dovoljno snažan da banka počne postupno ukidati monetarne poticaje u nastavku godine. Rokovi ukidanja ovisit će o stabilnosti tog oporavka.
Stoga su sve oči uprte u američke makrogospodarske pokazatelje a posebno u izvješće američke vlade o zapošljavanju u lipnju, koje će biti objavljeno za tjedan dana, budući da je Fed upravo zapošljavanje odredio kao ključni kriterij za kreiranje monetarne politike.
Današnje izvješće o tržištu nekretnina prikazalo je u povoljnijem svjetlu i skroman oporavak osobne potrošnje u svibnju, za 0,3 posto, i blagi pad broja novih zahtjeva za isplatom naknada za nezaposlene u prošlom tjednu.
"Procjenjujemo da će dolar i dalje jačati dok bi euro trebao slabiti s obzirom na nedavne prilično obeshrabrujuće izjave dužnosnika Europske središnje banke (ECB)", ističe Tim Levinson iz ING-a.
Tako je predsjednik ECB-a Mario Draghi u ponedjeljak izjavio da ukupni gospodarski izgledi u eurozoni i dalje jamče blagu monetarnu politiku a izlaz je još uvijek daleko.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 26. 6. USLIB 0,13190 0,000 0,19535 0,27560 0,42191 26. 6. EULIB 0,03429 0,003 0,07643 0,14714 0,26643
*Izvor :FINANCIAL TIMES
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi 28. lipnja
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,4608 5,7324 8,7557 5,8406 6,0622 8,5965
*Izvor: HNB
Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na jučerašnju tečajnicu ojačala prema euru za 0,26 posto, a ojačala je i prema drugim važnijim valutama.
Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,460805 kuna.
Na vrijednosti su prema kuni izgubile danas i ostale promatrane inozemne valute. Američki je dolar oslabio 0,15 posto, na 5,732466 kuna po srednjem tečaju, a tečaj švicarskog franka pao je 0,67 posto tako da srednji tečaj franka iznosi 6,062245 kuna. Tečaj britanske funte niži je za 0,73 posto te njen srednji tečaj iznosi 8,755786 kuna.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 28. lipnja
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,5250 5,9105 8,9670 6,2076 OTP Banka Hrvatska 7,5134 5,8574 8,9033 6,1818 Štedbanka 7,5404 5,9131 8,9239 6,1786 Partner banka 7,5200 5,9174 8,9392 6,2043 Erste&Steiermarkische 7,5120 5,8840 8,9790 6,2230 Hrvatska poštanska banka 7,5100 5,9522 9,0648 6,3193 Splitska banka 7,5100 5,8952 8,9354 6,2047 Podravska banka 7,6368 5,9351 8,9618 6,2033 Istarska kreditna banka 7,5150 5,8950 9,0009 6,2562 Karlovačka banka 7,5250 5,9290 9,0559 6,2700 Croatia banka 7,5078 5,8625 8,8915 6,1865 Sberbank 7,5550 5,8987 8,9572 6,2744 Hypo Group Alpe-Adria 7,5150 5,9192 8,9692 6,2462 Fina 7,4800 5,9522 9,0648 6,3193 Privredna banka 7,5250 5,9913 8,9826 6,4576 Centar banka 7,5204 5,8585 8,9746 6,2441
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,4831 5,7496 8,7820 6,0804 Zagrebačka banka 7,5150 5,8294 8,8439 6,1224 OTP Banka Hrvatska 7,5000 5,8288 8,8424 6,1516 Štedbanka 7,5100 5,8430 8,8355 6,1174 Partner banka 7,5100 5,8700 8,8908 6,1834 Erste&Steiermarkische 7,5000 5,8509 8,9294 6,1881 Hrvatska poštanska banka 7,5000 5,8643 8,9309 6,2259 Splitska banka 7,5000 5,8236 8,9700 6,1503 Podravska banka 7,6361 5,8351 8,9218 6,1733 Istarska kreditna banka 7,5050 5,8500 8,8958 6,2259 Karlovačka banka 7,5150 5,8590 8,9490 6,1960 Croatia banka 7,4928 5,8224 8,8302 6,1501 Sberbank 7,5350 5,8700 8,9134 6,2441 Hypo Group Alpe-Adria 7,5050 5,8191 8,8691 6,1461 Fina 7,4700 5,8643 8,9309 6,2259 Privredna banka 7,5150 5,8738 8,8936 6,2117 Centar banka 7,5107 5,8299 8,9309 6,2138
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,4384 5,7152 8,7295 6,0440 Zagrebačka banka 7,4150 5,6323 8,5448 5,9153 OTP Banka Hrvatska 7,3883 5,5946 8,5810 5,9163 Štedbanka 7,3973 5,6092 8,4821 5,8727 Partner banka 7,4000 5,5705 8,5988 5,9397 Erste&Steiermarkische 7,4000 5,5767 8,5110 5,8981 Hrvatska poštanska banka 7,4000 5,5891 8,5544 5,9046 Splitska banka 7,4000 5,6233 8,5649 5,9446 Podravska banka 7,4100 5,6168 8,5856 5,9824 Istarska kreditna banka 7,4050 5,6000 8,6069 5,9137 Karlovačka banka 7,4000 5,5700 8,5076 5,8904 Croatia banka 7,4152 5,6178 8,6244 5,9440 Sberbank 7,4350 5,6121 8,5807 5,9713 Hypo Group Alpe-Adria 7,4050 5,6189 8,5689 5,9459 Fina 7,4000 5,5891 8,5544 5,9046 Privredna banka 7,4150 5,5873 8,6308 5,9087 Centar banka 7,4108 5,6350 8,5981 5,9106
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,4000 5,5760 8,4594 5,8562 OTP Banka Hrvatska 7,3764 5,5604 8,4939 5,8741 Štedbanka 7,3677 5,5531 8,3973 5,8140 Partner banka 7,3900 5,5358 8,5565 5,9189 Erste&Steiermarkische 7,3900 5,5540 8,4680 5,8740 Hrvatska poštanska banka 7,3800 5,5053 8,4260 5,8160 Splitska banka 7,3900 5,5689 8,4995 5,9023 Podravska banka 7,3950 5,5468 8,4956 5,9324 Istarska kreditna banka 7,3950 5,5650 8,5894 5,8803 Karlovačka banka 7,3900 5,5300 8,4465 5,8481 Croatia banka 7,4003 5,5834 8,5631 5,9076 Sberbank 7,4150 5,5834 8,5369 5,9410 Hypo Group Alpe-Adria 7,3950 5,5188 8,4688 5,8458 Fina 7,3800 5,5053 8,4260 5,8160 Privredna banka 7,4050 5,5314 8,5445 5,8496 Centar banka 7,4003 5,6034 8,5806 5,8803
6. HNB: smanjenje deficita tekućeg računa platne bilance na godišnjoj razini
Deficit tekućeg računa platne bilance Hrvatske u prvom ovogodišnjem tromjesečju iznosio je 1,4 milijarde eura i u odnosu na prvi prošlogodišnji kvartal smanjen je za 16,3 posto, ili za 273,2 milijuna eura, preliminarni su podaci Hrvatske narodne banke.
Kretanja u prvom tromjesečju su uobičajeno ponajviše odraz kretanja u robnoj razmjeni, budući da turizam u tom razdoblju nema veće značenje, a u prvom se tromjesečju ove u odnosu na isto lanjsko razdoblje bilježi pad deficita na računu roba i izrazitiji pad deficita na računu dohotka, uz istodoban rast suficita na računu usluga.
Po podacima HNB-a, deficit na računu roba u prvom kvartalu ove godine iznosio je 1,52 milijarde eura i za 4,2 posto, odnosno za 68 milijuna eura je manji nego u prvom tromjesečju prošle godine.
Pritom je prihod od robnog izvoza ostvaren u iznosu od 2,1 milijardu eura, što je na godišnjoj razini smanjenje za 7,8 posto, ili za 178,5 milijuna eura, dok je robni uvoz smanjen za 246,5 milijuna eura, ili u postotku za 6,4 posto, na 3,6 milijardi eura.
Deficit na računu dohotka u prvom je kvartalu ove godine iznosio 345,2 milijuna eura, što je smanjenje za 166,3 milijuna eura, ili za 32,5 posto.
Suficit pak na računu usluga iznosio je 202,5 milijuna eura i na godišnjoj razini bilježi rast za 26,1 posto, ili za 42 milijuna eura.
Blago smanjenje suficita pak zabilježen je na računu tekućih transfera, za 1,1 posto, na 262,8 milijuna eura.
Podaci o kapitalnim i financijskim transakcijama platne bilance pokazuju rast izravnih ulaganja u Hrvatsku, sa 80,1 milijun eura u prvom tromjesečju lani na 460,2 milijuna eura u prvom tromjesečju ove godine.
Analitičari Raiffaisen bank Austria u ovoj godini očekuju nastavak trendova koji rezultiraju smanjenjem vanjske ranjivosti Hrvatske. "Slaba domaća potražnja koja ograničava uvoz roba glavni je čimbenik takvih kretanja. Izvoz roba ove je godine oslabljen restrukturiranjem u brodogradnji i posljedičnim razmjerno snažnim padom proizvodnje, a u drugoj polovini godine negativno bi se mogao odraziti i gubitak preferencijalne pozicije na tržištu CEFTA-e. Stoga, u ovoj godini očekujemo blagi deficit tekućeg računa bilance plaćanja", navode analitičari RBA u komentaru preliminarnih podataka o platnoj bilanci objavljenom na mrežnim stranicama te banke.
7. AZTN: od 1. srpnja referentnu stopu izračunavat će Europska komisija
Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju osnovnu referentnu stopu izračunavat će i objavljivati, umjesto Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), Opća uprava za tržišno natjecanje Europske komisije.
Kako su izvijestili danas iz AZTN-a, od 1. srpnja se u području državnih potpora, osim promjene nadležnosti Agencije u postupku odobravanja i kontrole državnih potpora, mijenja i njezina nadležnost u izračunavanju i ažuriranju osnovne referentne stope.
Sukladno praksi Europske komisije, osnovnu referentnu stopu će počevši s 1. srpnjem izračunavati Opća uprava za tržišno natjecanje Europske komisije i objavljivati je na svojim mrežnim stranicama ec.europa.eu/competition/state_aid/legislation/reference_rates.html .
Iako je više neće izračunavati, iz Agencije naglašavaju da će nastaviti pratiti kretanje osnovne referentne stope na način da će je objavljivati na svojim mrežnim stranicama (www.aztn.hr), kako bi bila dostupna svim potencijalnim davateljima državnih potpora u Hrvatskoj.
Kada je riječ o metodologiji izračuna, navode iz Agenciji, Europska komisija će primjenjivat metodologiju iz Priopćenja Komisije o reviziji načina određivanja referentnih i diskontnih stopa.
Referentna kamatna stopa odražava prosječnu tržišnu kamatnu stopu obračunatu na srednjoročne i dugoročne zajmove, osigurane uobičajenim instrumentima osiguranja, a sastoji se od dvije komponente.
Referentna i diskontna kamatna stopa primjenjuju se prilikom izračuna elementa državne potpore kao granična kamatna stopa za određivanje može li se zajam odobren od strane države smatrati državnom potporom, kao diskontna stopa za izračun sadašnje vrijednosti dodijeljene državne potpore te za izračun buduće vrijednosti nezakonito dodijeljene državne potpore u trenutku povrata.
Osnovnu referentnu stopu do sada je izračunavala Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, i to temeljem prosječne kamatne stope na trezorske zapise Ministarstva financija s rokom dospijeća od 364 dana, zabilježene u zadnjem tromjesečju.
8. AZTN: odobren program restrukturiranja Croatia banke i Imunološkog zavoda
Vijeće Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) odobrila je na današnjoj sjednici program restrukturiranja Croatia banke i Imunološkog zavoda pa je tako odobrena državna potpora za restrukturiranje Croatia banke u iznosu od 270 milijuna kuna, te za restrukturiranje Imunološkog zavoda od 68 milijuna kuna.
Kako se navodi u priopćenju Agencije, odobrena državna potpora u Programu restrukturiranja Croatia banke iznosi 270 milijuna kuna, a odnosi se na pretvaranje duga prema vlasniku - Državnoj agenciji za sanaciju banaka i osiguranje štednih uloga (DAB) u vlasnički udjel u iznosu od 140 milijuna kuna temeljem uplaćenog hibridnog depozita i obveznica te dokapitalizaciju od 130 milijuna kuna.
Programom restrukturiranja Croatia banke predviđeno je pokriće kumuliranih gubitaka i loših plasmana, operativno i upravljačko restrukturiranje, ali i ulaganje u nove proizvode te modernizacija poslovanja kako bi Croatia banka postigla dugoročnu održivost.
Croatia banka se obvezala prodajom imovine i komercijalnim kreditima osigurati vlastiti doprinos u iznosu od 232 milijuna kuna, što iznosi 46 posto troškova restrukturiranja.
Kompenzacijske mjere su razmjerne učinku potpore na tržištu i veličini i udjelu banke odnosno ograničene su na zadržavanje postojeće razine poslovanja i aktivnosti banke na tržištu, bez agresivnog širenja.
Ukupni troškovi restrukturiranja su 502,3 milijuna kuna, a program restrukturiranja Croatia banke traje do kraja 2015., navode iz Agencije.
Državna potpora u Programu restrukturiranja Imunološkog zavoda iznosi 68 milijuna kuna, a sastoji se od državnog jamstva od 43 milijuna kuna odobrenog u sanacijskom postupku u 2011. radi pokrivanja kredita Hrvatske poštanske banke (HPB) te pretvaranja duga prema AUDIO-u u vlasnički udjel u iznosu od 25 milijuna kuna, temeljem pozajmice iz 2006.
Poduzetnik će osigurati vlastit doprinos u iznosu od 52 milijuna kuna, što čini 44 posto ukupnih troškova restrukturiranja te na kompenzacijske mjere koje se odnose na izdvajanje poslovne jedinice za istraživanje i razvoj u sustav Sveučilišta u Zagrebu, kao i povlačenje s određenih tržišta.
Kako su navodi u priopćenju Agencije, Program restrukturiranja provodit će se do kraja 2015., a odnosi se na ponovnu uspostavu dugoročne održivosti Imunološkog zavoda, osobito u proizvodnji virusnih cjepiva i krvnih derivata.
Ukupni trošak restrukturiranja Imunološkog zavoda iznosi 120,7 milijuna kuna.
9. AZTN odobrio Program restrukturiranja Croatia Airlinesa
Vijeće Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) odobrila je danas Program restrukturiranja Croatia Airlinesa (CA) kojim je predviđen ukupan trošak restrukturiranja od 1,94 milijardi kuna, pri čemu se 1,18 milijardi kuna odnosi na državnu potporu, a ostalih 40 posto treba osigurati taj zračni prijevoznik.
Agencija je tako odobrila državnu potporu za restrukturiranje u iznosu od 1,18 milijardi kuna sadržanu u Programu restrukturiranja Croatia Airlinesa, priopćeno je iz AZTN-a.
Riječ je dokapitalizaciji pretvaranjem duga u vlasnički udjel po protestiranim jamstvima Ministarstva financija u iznosu od 1,02 milijarde kuna, pretvaranju duga u vlasnički udjel po neplaćenim obvezama prema Zračnoj luci Zagreb u iznosu od 46 milijuna kuna te subvenciji Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture za obavljanje usluge od općeg gospodarskog interesa u 2012. godini od 115 milijuna kuna.
Agencija je ocijenila da Program restrukturiranja CA, pod uvjetom da se sve mjere iz Programa stvarno i provedu, na kraju razdoblja restrukturiranja predviđa potpunu promjenu modela poslovanja jer sadrži uvjerljive dokaze o dugoročnoj tržišnoj održivosti koja će omogućiti da vlastitim sredstvima uredno podmiruje sve svoje troškove, uključujući amortizaciju i financijske obveze, kaže se u priopćenju.
Drugim riječima, dodaje se, poduzetnik jamči rentabilno poslovanje tako što će provesti unutarnje restrukturiranje odnosno racionalizaciju poslovanja, povećati prihode kroz promjenu strukture flote te ujedno smanjiti flotu, zatvoriti predstavništava u Austriji, Švicarskoj, Nizozemskoj, Velikoj Britaniji, BiH i Makedoniji i smanjiti broj zaposlenih.
Sukladno pravilima o dodjeli potpora za restrukturiranje, ali i kao dokaz vjere u vlastitu održivost, CA se obvezao da će u restrukturiranju sudjelovati sa 761,6 milijuna kuna vlastitih sredstava, što predstavlja 40 posto troškova restrukturiranja.
Vlastiti doprinos sastoji se od komercijalnih kredita bez državnog jamstva te prodaje imovine koja nije nužna za nastavak poslovanja i postizanje održivosti. Riječ je o prodaji zrakoplova Airbus i rezervnog motora, ovisnih društava, zemljišta i poslovnih prostora te slotova (prava slijetanja prema određenom rasporedu) na pojedinim zračnim lukama u Europi.
Croatia Airlinesa se uz to obvezao provesti kompenzacijske mjere ukidanjem određenih linija i smanjenjem broja letova na pojedinim linijama. Ukupan trošak restrukturiranja je 1,94 milijarde kuna, a Program restrukturiranja CA odnosi se na razdoblje 2011. do 2015. godine, kaže se u priopćenju.
Ujedno se prenosi izjava predsjednice Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja Olgice Spevec prema kojoj nije bilo lako donijeti odluku vezanu uz restrukturiranje, no Agencija je odobrila Program iz kojeg su sada uklonjeni svi nedostaci na koje je ranije ukazivala.
"Program za nas predstavlja minimum koji treba osigurati rentabilnost budućeg poslovanja i sada je najvažnije da se preuzete obveze ozbiljno shvate i provedu. Valja napomenuti da Europska komisija i konkurenti pozorno prate što se događa u CA-u. Dobro je da su Uprava i Nadzorni odbor svjesni činjenice da je za CA restrukturiranje jedina šansa opstanka u ovome obliku. Ako se u tome ne uspije, slijedi privatizacija ili likvidacija", kaže Spevec.
Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture je 12. ožujka ove godine podnijelo Agenciji zahtjev za dodjelom državne potpore za restrukturiranje CA-a pretvaranjem duga u vlasnički udjel u iznosu od 1,067 milijardi kuna.
S obzirom da dokumentacija nije bila dostatna za donošenje odluke, Agencija je 9. travnja uputila zahtjev za dostavom dodatnih očitovanja i dokumentacije što je Ministarstvo i dostavilo, ali je Agencija zaključila da to nije dovoljno odnosno da potpore ne sadrže mjere restrukturiranja kojima bi se smanjili troškovi poslovanja i spriječio rizik gubitaka te da je vlastiti doprinos nedovoljan.
Stoga je krajem svibnja Agencija zatražila dodatna očitovanja i dokumentaciju, a izmjene i dopune Programa restrukturiranja dostavljene su joj 18. i 26. lipnja.
10. HR u EU: po BDP-u po stanovniku pri dnu, po nezaposlenosti pri vrhu
Kada 1. srpnja Hrvatska postane punopravna članica Europske unije broj stanovnika Unije povećat će se za oko 0,9 posto, dok će teritorij Unije porasti za oko 2 posto, sa 61 posto EU prosjeka BDP-a po stanovniku Hrvatska će biti pri samom dnu ljestvice među EU članicama, a u EU ulazi kao zemlja s trećom najvišom stopom nezaposlenost.
Nakon 1. srpnja EU će tako dobiti gotovo 4,4 milijuna novih stanovnika, čime će ukupno stanovništvu EU brojiti više od 506,8 milijuna. Kada se pak doda teritorij Republike Hrvatske, od oko 87,6 tisuća četvornih kilometara (kopna i mora), EU će obuhvaćati područje veće od 4,5 milijuna četvornih kilometara.
Po podacima Eurostata, u trenutku ulaska u EU hrvatski BDP po stanovniku iznosi 61 posto prosjeka za 27 dosadašnjih članica EU, što Hrvatsku smješta na samo dno ljestvice, ispred Rumunjske i Bugarske, u kojima BDP po stanovniku iznosi 49 i 47 posto prosjeka EU27. Odmah ispred Hrvatske su Cipar (62 posto) te Mađarska i Poljska (po 66 posto prosjeka EU27), a na samom čelu ljestvice, s BDP-om po stanovniku u iznosu od 271 posto od prosjeka EU27 nalazi se Luksemburg.
Tom omjeru nije pomoglo niti kretanje BDP-a u 2012., kada je BDP EU27 smanjen za 0,3 posto, a u Hrvatskoj za 2 posto. Od 12 zemalja članica EU koje su 2012. zabilježile pad BDP-a, višu stopu pada od Hrvatske bilježe samo Grčka (6,4 posto), Portugal (3,2 posto) te Italija i Cipar (po 2,4 posto). Na drugom kraju spektra, s najvišim stopama rasta 2012. završile su baltičke zemlje, odnosno Letonija (5,6 posto), Litva (3,7 posto) i Estonija (3,2 posto), dok je najveće europsko gospodarstvo, Njemačka lani zabilježila rast za 0,7 posto.
Podaci Eurostata pokazuju i da Hrvatska u EU ulazi kao zemlja s trećom najvišom stopom nezaposlenosti, koja je u travnju za EU27 iznosila 11 posto, a Hrvatsku 18,1 posto. Višu stopu od Hrvatske imale su samo Španjolska (26,2 posto) i Grčka (26,1 posto), dok je najbliže hrvatskoj stopi ona portugalska (17,3 posto). Najnižu nezaposlenost u 2012 u EU imale su Austrija (4,7 posto), Luksemburg (5,3 posto), Njemačka (5,4 posto) i Nizozemska (5,8 posto).
Istodobno, Hrvatska je na začelju liste zemlja po stopi zaposlenosti, koja za EU27 iznosi 64,2 posto, a u Hrvatskoj 48,7 posto.
Jedan od rijetkih ekonomskih statističkih pokazatelja po kojem je Hrvatska blizu prosjeka EU je godišnja stopa inflacije, koja je za EU27 u svibnju ove godine bila 1,6 posto, a u Hrvatskoj 1,8 posto, koliko se bilježi i u Španjolskoj, Slovačkoj i Mađarskoj. U svibnju je u pet zemalja EU stopa inflacije bila viša nego u Hrvatskoj, u 17 je bila niža, dok su dvije zemlje imale negativnu stopu - Letonija i Grčka.
Po pokazateljima tehnološke i informatičke razvijenosti Hrvatska također zaostaje za EU prosjekom. Tako primjerice 70 posto stanovnika EU27 redovno koristi internet, dok je taj postotak u Hrvatskoj 58 posto. Internet je dostupan u 76 posto kućanstava EU27, ali u 66 posto hrvatskih kućanstava.
Također, stopa ulaganja u istraživanje i razvoj u EU27 iznosi 2,03 posto BDP-a, a u Hrvatskoj 0,75 posto BDP-a, što vjerojatno pojašnjava i podatak da se u EU27 na milijun stanovnika Europskom patentnom uredu prijavi 107,45 patenata, a u Hrvatskoj tek 3,45 posto, kao i da je udio 'high-tech' izvoza u ukupnom izvozu EU 15,6 posto, a u ukupnom hrvatskom izvozu upola manje, 7,4 posto.
Istodobno, Hrvatska se 'dobro drži' prema nekim od socioloških pokazatelja. Primjerice, i u zemljama EU27 i u Hrvatskoj osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem u prosjeku govore 1,5 strani jezik. Na tisuću stanovnika u EU27 sklapa se 4,4, a u Hrvatskoj 4,6 brakova, dok je broj razvoda na istom uzorku u EU27 1,9 a u Hrvatskoj 1,3, a očekivani životni vijek (u trenutku rođenja) u EU27 iznosi za muškarce 77,4 godine, a za žene 83,2 godine, dok se u Hrvatskoj za muškarce očekuje da će u prosjeku živjeti 73,9, a žene 80,4 godine.
Nasuprot tome, Hrvatska je znatno iznad EU prosjeka kod socijalnih pokazatelja. Primjerice, u riziku od siromaštva (nakon socijalnih transfera) u Hrvatskoj živi 21,1 posto stanovnika, dok je prosjek za EU27 16,9 posto. Pritom se se u EU27 prosječno za socijalne transfere izdvaja oko 29,3 posto BDP-a, a u Hrvatskoj 20,8 posto BDP-a.
11. HR u EU: financijske omotnice u poljoprivredi, ograničenja u kupovini poljoprivrednog zemljiša
Ulazak Hrvatske u EU hrvatskoj poljoprivredi donosi promjene u financiranju potpora i izravnim plaćanjima pri čemu će se zadržati sadašnja razina izravnih plaćanja od 373 milijuna eura, uz mogućnost korištenja sredstava za ruralni razvoj, dodatne će financijske omotnice Hrvatska imati za minirano zemljište i za sektor vina, dok zadržava ograničenje u kupovini poljoprivrednog zemljišta.
Naime, sedam godina nakon ulaska u EU stranci neće moći kupovati poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj, a ima mogućnost produženja tog roka na još tri godine.
Financijska omotnica za izravna plaćanja u poljoprivredi određena je u visini 373 milijuna eura godišnje, a prijelazno razdoblje za financiranje iz EU proračuna je 10 godina, uz sufinanciranje iz nacionalnog proračuna do 100 posto od prve godine članstva.
U prvim godinama članstva udio Unije u izravnim plaćanjima hrvatskim poljoprivrednicima će se postupno povećavati, dok će se postupno smanjivati dio iz nacionalnog proračuna. Tako će u prvoj godini članstva udio EU biti 25 posto, u drugoj 30 posto, trećoj 35 posto, četvrtoj 40 posto, a od pete nadalje će se povaćavati za 10 postotnih bodova kako bi u desetoj godini članstva taj udio dosegnuo 100 posto.
Uz to, Hrvatska ima i dodatnu omotnicu za minirano zemljište od 9,6 milijuna eura, a vinski će sektor imati na raspolaganju omotnicu u iznosu od 10,8 milijuna eura. Ta će se sredstva moći koristiti za financiranje programa u vinarskom sektoru, jer je za sve članice EU, pa tako uskoro i za Hrvatsku, do kraja 2015. na snazi režim zabrane sadnje vinograda.
Hrvatska je u pregovorima s EU osigurala prijelazno razdoblje od tri godine od pristupanja za primjenu postojeće državne pomoći za šećernu repu, ekstra djevičansko i djevičansko maslinovo ulje, duhan, mliječne krave i rasplodne krmače. Također je osigurala mogućnost isplate izravnih plaćanja, odnosno utvrđivanja dodatnih prava na plaćanje u pojedinim osjetljivim sektorima, i to za proizvodnju mlijeka, tov goveda, ovce i koze i proizvodnju duhana.
Ulazak Hrvatske u EU znači i ukidanje preostale carine u trgovini između EU i Hrvatske pa će Hrvatska bez tih ograničenja moći izvoziti poljoprivredne i prehrambene proizvode na tržište od pola milijarde potrošača, a istodobno svoje tržište otvara uvozu iz EU.
I dok će trgovinski odnosi sa zemljama EU od 1. srpnja biti puno jednostavniji, promijenit će se trgovinski odnosi Hrvatske s drugim zemljama, jer će prestati vrijediti trgovinski ugovori i ugovori o slobodnoj trgovini koje je Hrvatska sklopila. Najveći učinak pritom će imati povlačenje Hrvatske iz CEFTA sporazuma, s obzirom da je tržište zemalja CEFTA-e trenutno najvažnije izvozno tržište za hrvatske poljoprivredne i prehrambene proizvode.
Hrvatska na tržište EU ulazi s jednim novim proizvodom - pekmezom. Naime, Hrvatskoj je dozvoljeno da na zajedničkom tržištu EU prodaje proizvod pod nazivom "pekmez", iako on nije predviđen nadležnim zakonodavstvom EU.
No, postupno će i s hrvatskog tržišta nestajati proizvodi pod nazivom "marmelada". Pod tim će se nazivom moći prodavati u Hrvatskoj do iskorištenja zaliha. Nakon toga će se marmelada moći i dalje proizvoditi i stavljati na tržište, ali samo ako je izrađena od citrusnog voća, dok će se od ostalog, znači necitrusnog voća, kao npr. od šljiva, i dalje moći proizvoditi i stavljati na tržište, ali po novim nazivom - "džem" i "ekstra džem".
Hrvatska na EU tržište ulazi sa za sada samo 12 zaštićenih proizvoda na nacionalnoj razini, poput poljičkog soparnika, krčkog i drniškog pršuta ili varaždinskog zelja.
Na listu tradicionalnih izraza EU bit će uključene oznake za vina Opolo i Plavac te Samoborski bermet kao i oznake zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića - Hrvatska loza, Hrvatska travarica, Pelinkovac, Hrvatska stara šljivovica, Slavonska šljivovica i zadarski maraksino.
Prema hrvatskim i europskim propisima, i dalje će biti moguća proizvodnja alkoholnih pića za osobne potrebe (poput pečenja rakije), zadržava se proizvodnja tradicionalnih proizvoda kao što su sir i vrhnje te običaj kolinja, ali se za prodaju traži poštivanje propisa i higijenskih uvjeta.
12. HR u EU: Europsko tržište nemilosrdno prema 'bolesnicima', privlačno uspješnima
Europska unija je veliko i konkurentno tržište koje će biti nemilosrdno prema 'tržišnim bolesnicima', a privlačno za uspješne tvrtke, stoga ulazak Hrvatske u EU predstavlja izvanrednu priliku, ali i prijetnju, kaže Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisenbank Austria.
„Pristupanje jedinstvenom tržištu samo po sebi ne podrazumijeva i potpunu integraciju, prosperitet i napredak nove države članice. Pristupanja predstavlja izvanrednu priliku i izazov, ali i prijetnju, osobito realnom segmentu gospodarstva“, kaže Živković-Matijević.
Recesija, dužnička kriza i velika averzija prema riziku na europskom tržištu ograničavaju pozitivne učinke članstva, a nepovoljna struktura i nedovoljna konkurentnost domaće industrije otežavaju robni izvoz i njezino pozicioniranje na tom tržištu.
„S makroekonomskog gledišta, najveća prepreka rastu i razvoju Hrvatske je niska konkurentnost i produktivnost, zbog unutarnjih slabosti sustava, nedostatka strukturnih reformi i urušenog povjerenja u vjerodostojnost fiskalne politike. Poticaj za pozitivne promjene, uz veću transparentnost, mogao bi doći upravo iz mehanizama koji već postoje u okviru zajedničkih politika EU“, kaže Živković-Matijević.
U EU postoji niz inicijativa za jačanje fiskalne i ekonomske ravnoteže, kao što je tzv. 'Europski semestar', u kojem Hrvatska dobrovoljno sudjeluje od početka ove godine. Radi se o usklađivanju fiskalnih i strukturnih politika, snažnijem nadzoru nacionalnih proračuna od strane Europske komisije, sustavu ranih upozorenja na makroekonomske neravnoteže i sankcijama.
Time poticaj pozitivnim promjenama dolazi izvana i prisiljava kreatore ekonomske politike na racionalno trošenje sredstava, uz istovremeno stavljanje strukturnih politika u kontekst fiskalne politike, odnosno cjelokupnog gospodarstva.
„Europska unija je veliko i konkurentno tržištu koje će biti nemilosrdno prema 'tržišnim bolesnicima', a privlačno za uspješne tvrtke. Stoga je na nama samima da se što bolje pripremimo“, kaže Živković-Matijević.
Koristi od ulaska u jedinstveno europsko tržište očekuju se kroz veći priljev kapitala, snažniji institucionalni okvir, nastavak reformi, jačanje vladavine prava, fiskalnu prilagodbu…
„Samo od strukturnih i kohezijskih fondova u 2013. Hrvatskoj je na raspolaganju gotovo 550 milijuna eura, a godišnji iznos u idućih sedam godina premašuje 1,1 milijardu eura ili nešto više od 2 posto BDP-a. Stvarni iznos ovisi o apsorpcijskom kapacitetu, ali je neupitan potencijalni pozitivan učinak, osobito uzimajući u obzir ograničenost domaćih izvora financiranja i još uvijek visoku averziju prema riziku na svjetskim tržištima koja, zajedno s administrativnim barijerama domaćeg tržišta, koči priljev kapitala u Hrvatsku“, kaže Živković-Matijević.
No, u ovoj godini očekuje skroman doprinos EU fondova.
„Iskustva zemalja koje su ranije pristupile EU pokazuju da se tijekom prve dvije godine projekti uglavnom samo prijavljuju, pa je iskorištenost sredstava mala. Slovenija u godini pristupanja nije gotovo ništa povukla, a prosjek novih članica EU bio je u prve tri godine 20 posto od predviđenih sredstava. Sljedeća financijska perspektiva je za razdoblje od 2014. do 2020., kada će nam po svakoj godini biti alocirano više od milijardu eura. Iskustva govore da se najviše sredstava povuče upravo u tim zadnjim godinama“, objašnjava Živković- Matijević.
Treba povećati konkurentnost domaćih proizvoda
Ulazak u EU izazov je za Hrvatsku jer će hrvatski proizvodi slobodno konkurirati proizvodima iz EU. Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) pojedine zemlje i EU regulirali su vanjskotrgovinske odnose, pa je utvrđeno razdoblje prilagodbe carinskih tarifa te kvote za pojedine robe.
Tako će nakon ulaska u EU za Hrvatsku prestati važiti odredbe iz Sporazuma CEFTA 2006., a vanjskotrgovinski odnosi bit će regulirani odredbama SSP-a, koje je većina zemalja CEFTA-e potpisale s EU. To će donijeti određene promjene u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom.
„Prema SSP-u, za velik broj proizvoda koji se uvoze iz EU, kao i onih koji se izvoze iz Hrvatske u EU, carina se već ne obračunava. Međutim, ulaskom u EU bit će ukinute određene zaštitne carine koje postoje za uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz EU, koji će postati jeftiniji. Kod izvoza robe u EU, koji čini 60 posto izvoza Hrvatske, uglavnom već sad nema carina, no kvote na određene proizvode, poput vina i nekih vrsta riba, bit će ukinute. S druge strane, izvoz određenih proizvoda u zemlje CEFTA-e mogao bi biti opterećen višim carinskim stopama“, kaže Živković-Matijević.
Prošle se godine gotovo 20 posto ukupnog robnog izvoza Hrvatske odnosilo na zemlje CEFTA-e, pri čemu su najznačajniji vanjskotrgovinski partneri Bosna i Hercegovina, s 12,8 posto ukupnog robnog izvoza, te Srbija, s 4,4 posto ukupnog robnog izvoza.
Daleko je važnije, smatra Živković-Matijević, pitanje konkurentnosti hrvatskih proizvoda.
„Dok je Hrvatska izvozom u zemlje CEFTA-e zapravo nudila uglavnom tehnološki naprednije proizvode u usporedbi sa stanjem tamošnjeg tržišta, na EU-tržištu hrvatski su proizvodi u velikom dijelu tehnološki jednostavniji od europskih. Stoga je nužno povećati izdvajanja za istraživanje i razvoj, koja su među najnižima u Europi, te uz restrukturiranje domaće industrije povećati konkurentnost specijaliziranjem za proizvodnju tehnološki naprednih proizvoda visoke dodane vrijednosti. U tom slučaju Hrvatska će moći iskoristiti prednosti velikoga i bogatoga zajedničkog tržišta“, zaključuje Živković-Matijević.
13. EU: dogovor o zajedničkim pravilima za sanaciju banaka
Ministri financija zemalja članica Europske unije postigli su u četvrtak u ranim jutarnjim satima dogovor o novim pravilima za sanaciju i likvidaciju banaka u poteškoćama bez korištenja sredstava poreznih obveznika, što predstavlja pomak u uspostavi bankovne unije.
Po novim pravilima troškove restrukturiranja ili likvidacije banaka koje zapadnu u poteškoće snosit će najprije dioničari, zatim najslabije osigurani vjerovnici, poslije njih, bude li potrebno, vlasnici senior obveznica i kao posljednji štediše, odnosno oni s polozima većim od 100.000 eura, dok se u pologe ispod toga iznosa neće dirati.
"Ako neka banka ima problema, od sada ćemo imati jedinstvena pravila u cijeloj Europi o tome tko plaća račun", rekao je šef eurozone i nizozemski ministar financija Jeroen Dijsselbloem.
Riječ je o načelnom dogovoru koji predstavlja zajedničko stajalište zemalja članica u pregovorima s Europskim parlamentom. Nova pravila bi trebala stupiti na snagu 2018.
Kompromis je postignut iz drugog pokušaja nakon što prošli tjedan u Luxembourgu ministri financija ni nakon 18 sati pregovora nisu uspjeli doći do dogovora.
Zemlje članice su se podijelile oko nekih pitanja. U prvoj su skupini Francuska, Velika Britanija, Italija i Švedska koje žele stanovitu fleksibilnost u rješavanju pojedinih slučajeva. Pariz želi da, u nekim okolnostima, može zaštititi individualne štediše i male i srednje tvrtke.
Druge države, poput Njemačke, Nizozemske ili Finske, traže najstroža moguća pravila kako bi se izbjegla nesigurnost koja bi mogla izazvati bijeg investitora i štediša. Također žele da se u budućnosti u te svrhe više nikada ne koristi javni novac.
Kompromis je postignut nakon što su ministri uspjeli dogovoriti određeni stupanj fleksibilnosti, koji dopušta svakoj članici određenu autonomiju u rješavanju bankarskih kriza.
14. Gospodarsko raspoloženje u eurozoni na najvišoj razini u proteklih godinu dana
Gospodarsko raspoloženje u eurozoni poboljšalo se u lipnju više nego što se očekivalo, skočivši na najvišu razinu u godinu dana, izvijestila je danas Europska komisija čiji podaci signaliziraju poboljšanje i u 27 članica Europske unije.
Indeks gospodarske klime koji izrađuje EK porastao je u lipnju na 91,3 boda, najvišu razinu od svibnja 2012., s 89,5 bodova zabilježenih u svibnju. Identični bodovni rast zabilježio je i u EU27, gdje je dosegnuo na 92,6 bodova.
Raspoloženje se poboljšalo u svim segmentima gospodarstva osim u sektoru usluga i bilježilo je uzlaznu putanju u svih pet najvećih gospodarstava eurozone, Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Nizozemskoj i Španjolskoj, napominje Reuters.
Indeks povjerenja porastao je u Španjolskoj, koja je u recesiji već jednu i pol godinu a mnogi ekonomisti predviđaju da će bilježiti pad aktivnosti do kraja godine, za 2,5 bodova, na 92,3 boda, što je njegova najviša razina od veljače prošle godine.
Poboljšano povjerenje u cijeloj industriji u EU može se zahvaliti većem broju narudžbi i očekivanjima povećanja proizvodnje. Istodobno se povjerenje potrošača u lipnju poboljšalo već sedmi mjesec zaredom, napominju u Komisiji.
Odvojeni indeks poslovne klime u eurozoni, koji također izrađuju u Bruxellesu a ukazuje na fazu poslovnog ciklusa, porastao je na minus 0,68 bodova, s minus 0,75 bodova u svibnju. Oba indeksa bilježe rast od travnja.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821