Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
26. lipnja 2013.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. Sa sjednice Vlade RH
7. Blagi rast kreditne aktivnosti
8. ECB ne namjerava uskoro promijeniti kamatne stope
9. Središnje banke moraju same izabrati pravi trenutak za ukidanje poticaja - BIS
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata
(%)
26. 6. 91.880.000 241.880.000 41.880.000 2,05
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) prekonoćni 1.490.000 3,50 1 tjedan 40.390.000 2,00 Ukupno 41.880.000 2,05
Izvor: Tržište novca
Ni u današnjem trgovanju na Tržištu novca ne bilježimo značajnije promijene u odnosu na nekoliko proteklih dana. Naime, tek je zabilježen lagani rast kako ukupno prijavljene potražnje tako i ponude.
Tako je ukupno prijavljena potražnja danas iznosila 91,88 milijuna kuna ili za oko 6 posto više no u ponedjeljak.
Istodobno se na strani ponude našlo 241,88 milijuna kuna, ili za oko 2 posto više no na početku tjedna.
Najviše je danas, u iznosu od 40,39 milijuna kuna, plasirano putem ročnih pozajmica na rok od tjedan dana uz kamatnu stopu od 2 posto.
Prekonoćnih je pak pozajmica plasirano u iznosu od svega 1,49 milijuna kuna a pritom je kamatna stopa ostala nepromijenjena na 3,5 posto.
Ukupan kunski promet na Tržištu novca dosegao je tako danas 41,88 mlijuna kuna, a pritom je 50 milijuna kuna potražnje, zbog kreditnih ograničenja sudionika, ostalo nepodmireno. Prosječna kamatna stopa snižena je sa 2,26 na 2,05 posto.
„Danas se na Tržištu novca Zagreb također trgovalo i ročnim i prekonoćnim pozajmicama iako je potražnja za kratkoročnim pozajmicama i danas bila puno manja od ponuđenih slobodnih kuna. No unatoč istoj situaciji, potražnja nije u cijelosti namirena zbog iskorištenosti limita potencijalnih kreditora prema tražiocima pozajmica.“ navodi se u priopćenju Tržišta novca.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
Pad indeksa uz skromni promet
Dioničkim indeksima Zagrebačke burze danas je pala vrijednost, Crobexu za 0,37 posto, na 1.781,17 bodova, a Crobexu10 za 0,22 posto, na 1.003,40 bodova, dok je redovni promet Burze iznosio skromnih 6,3 milijuna kuna.
Samo je dionica HT-a ostvarila je danas promet iznad milijun kuna, odnosno 1,4 milijuna kuna, a cijena joj je povećana za 0,62 posto, na 177,30 kuna.
Inina je dionica uz blagi porast cijene od 0,03 posto, na 4.246,34 kune, ostvarila 787,4 tisuće kuna prometa.
S padom cijene od 2,01 posto, na 276,04 kune, povlaštena dionica Adris Grupe imala je promet od 593,8 tisuća kuna.
Promet dionicom Riviere Adrie iznosio je 475,3 tisuća kuna, a cijena jo je porasla za 0,07 posto, na 14,50 kuna.
Cijena dionice Petrokemije pala je pak za 0,50 posto, na 196,01 kunu, a protrgovano ih je za 416,8 tisuća kuna.
Dionica Najniža Najviša
Zadnja Promet Promjena
Službeno Tržište
ADPL-R-A 118,55 119,70 119,40 93.126,10 0,43%
ATGR-R-A 556,01 556,01 556,01 2.224,04 0,73%
CROS-R-A 6.851,08 7.000,00 6.851,08 20.751,08 -2,13%
DLKV-R-A 21,20 21,55 21,55 12.292,71 7,75%
HT-R-A 175,52 177,99 177,30 1.397.231,63 0,62%
IGH-R-A 182,01 198,00 198,00 7.161,22 7,03%
INA-R-A 4.232,02 4.300,00 4.246,34 787.381,76 0,03%
INGR-R-A 3,12 3,16 3,12 21.612,22 0,00%
KOEI-R-A 702,00 702,01 702,00 28.782,04 0,08%
LEDO-R-A 7.690,00 7.690,00 7.690,00 7.690,00 -0,32%
LKPC-R-A 504,99 520,00 520,00 75.198,59 4,00%
MGMA-R-A 1,47 1,69 1,69 47.581,28 12,67%
OPTE-R-A 7,46 8,00 7,49 8.112,22 -10,73%
PODR-R-A 235,00 235,00 235,00 9.400,00 -2,08%
PTKM-R-A 195,00 198,00 196,01 416.869,85 -0,50%
ULJN-R-A 40,00 40,00 40,00 1.680,00 0,00%
ULPL-R-A 179,99 181,00 180,99 25.849,93 -0,54%
VART-R-1 16,55 17,60 16,99 72.061,45 -0,06%
VIRO-R-A 610,00 614,99 610,00 151.377,38 -0,16%
Redovito Tržište
ACI-R-A 3.476,00 3.478,00 3.478,00 13.910,00 0,17%
ADRS-P-A 275,02 283,00 276,04 593.822,67 -2,01%
ADRS-R-A 326,00 326,00 326,00 16.300,00 -1,21%
ARNT-R-A 141,50 149,99 141,50 53.694,66 -5,66%
ATLN-R-A 54,99 55,00 55,00 2.199,72 3,77%
ATPL-R-A 304,46 314,96 306,10 68.182,12 -1,58%
AUHR-R-A 290,00 290,00 290,00 2.900,00 0,00%
BD62-R-A 17,00 18,99 18,00 28.358,30 5,88%
BLJE-R-A 68,50 69,97 69,00 110.545,64 -0,19%
DDJH-R-A 73,90 73,90 73,90 1.256,30 -1,41%
DIOK-R-A 22,91 23,91 23,00 59.384,52 1,19%
ELKP-R-A 380,03 380,03 380,03 1.520,12 -18,27%
ELPR-R-A 6,73 6,73 6,73 154,79 34,60%
ERNT-R-A 1.367,00 1.387,88 1.387,88 93.374,16 1,31%
HCVT-R-A 175,01 180,00 180,00 36.174,08 2,86%
HDEL-R-A 102,06 102,06 102,06 1.122,66 -1,87%
HIMR-R-A 199,94 199,97 199,97 8.198,74 2,54%
HMAM-R-A 185,00 185,00 185,00 3.700,00 0,55%
JDOS-R-A 2.805,06 2.805,06 2.805,06 8.415,18 1,77%
JDPL-R-A 60,20 61,00 60,20 11.986,04 -5,86%
JDRA-R-A 500,00 500,00 500,00 2.000,00 2,04%
KNZM-R-A 140,01 140,02 140,01 15.261,19 0,01%
KODT-R-A 1.075,00 1.075,10 1.075,00 69.877,50 -2,27%
KORF-R-A 144,01 145,02 144,19 227.218,93 0,13%
KRAS-R-A 403,50 420,00 405,02 33.842,99 -7,95%
KSST-R-A 375,00 380,00 375,00 1.880,00 0,54%
KTJV-R-A 15,62 15,64 15,62 2.999,54 -0,13%
LKRI-R-A 116,32 117,86 116,32 30.516,15 -1,42%
LPLH-R-A 36,04 37,50 36,04 3.713,50 -9,90%
LRH-R-A 2.000,00 2.050,00 2.050,00 141.199,96 0,84%
LVCV-R-A 107,02 107,03 107,02 3.960,04 -10,07%
PDBA-R-A 325,00 325,00 325,00 21.125,00 0,00%
PLAG-R-A 2.181,08 2.300,00 2.220,00 105.243,87 0,91%
RIVP-R-A 14,10 14,50 14,50 475.285,34 0,07%
SLPF-R-A 28,80 28,80 28,80 26.956,80 2,86%
THNK-R-A 648,80 648,84 648,84 3.244,12 -0,01%
TISK-R-A 214,00 214,00 214,00 74.900,00 0,18%
TUHO-R-A 1.300,00 1.300,00 1.300,00 13.000,00 -0,08%
VDKT-R-A 306,05 306,06 306,05 6.733,30 -6,41%
VPIK-R-A 124,00 125,00 124,02 27.549,82 -0,06%
ZABA-R-A 30,54 31,92 31,92 7.244,23 4,93%
ZVZD-R-A 3.800,00 3.800,00 3.800,00 83.600,00 0,58%
Domaći MTP
PRFC-R-A 20,20 20,20 20,20 8.080,00 -3,81%
SNHO-R-A 145,00 146,00 146,00 23.840,36 -1,35%
VLHO-R-A 91,00 92,01 92,00 46.973,12 1,10%
FNOI-D-141A 96,53 96,53 96,53 2.473,33 \
FNOI-D-147A 92,81 92,81 92,81 2.378,01 \
FNOI-D-151A 89,31 89,31 89,31 2.288,33 \
FNOI-D-157A 85,31 85,31 85,31 2.185,84 \
FNOI-D-161A 83,19 83,19 83,19 2.131,52 \
FNOI-D-167A 80,46 80,46 80,46 2.061,57 \
FNOI-D-171A 77,03 77,03 77,03 1.973,72 \
FNOI-D-177A 72,53 72,53 72,53 1.858,39 \
FNOI-D-181A 70,23 70,23 70,23 1.799,46 \
FNOI-D-187A 69,05 69,05 69,05 1.769,25 \
FNOI-D-191A 66,93 66,93 66,93 1.714,90 \
FNOI-D-197A 64,04 64,04 64,04 1.640,88 \
RIBA-O-177A 102,50 102,50 102,50 15.341,83 5,787%
Inozemni MTP
EGB-S-GLD1 706,10 706,10 706,10 7.061,00 -13,89%
EGB-S-LDX2 66,00 70,80 70,80 275.381,10 31,11%
EGB-S-LSP1 10,80 11,10 11,10 17.626,50 12,12%
EGB-S-LWL1 69,20 70,00 69,20 8.710,00 13,44%
EGB-S-SBU2 60,41 60,41 60,41 785,33 0,52%
EGB-S-SDX3 107,00 107,00 107,00 14.980,00 -10,46%
EGB-S-SDX4 78,00 81,50 78,30 140.115,20 -16,79%
EGB-S-SGD2 235,40 235,70 235,70 14.133,00 15,60%
EGB-S-SHT1 5,30 5,30 5,30 2.650,00 2,51%
EGB-S-SSP2 11,30 11,30 11,30 7.525,80 4,63%
EGB-S-TSWL 102,90 102,90 102,90 37.044,00 -6,88%
Ukupan promet
6.323.457,92
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih fondova
Najniža ovogodišnja razina Mirex-a
Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, i u ponedjeljak je zabilježila pad. Naime, prema podacima HANFA-e, vrijednost mu je u odnosu na prethodni dan pala 84 boda ili 0,48 posto, spustivši se tako na najnižu razinu u ovoj godini – na 176,5626 bodova.
Posljedica je to pada vrijednosti svih obveznih mirovinskih fondova. Tako je vrijednost Raiffeisen fonda na pala 0,56 posto, na 174,5604 boda a AZ fonda 0,51 posto, na 181,9407 bodova. Također je pala vrijednost i Erste Plavi fonda 0,35 posto, na 182,2675 bodova te fonda PBZ Croatia osiguranja 0,33 posto, na 162,3199 bodova.
I među dobrovoljnim mirovinskim fondovima svi su bilježili gubitke. Tako je vrijednost AZ profit DMF-a niža 0,68, Raiffeisen DMF-a 0,61, AZ benefit DMF-a 0,5, Erste Plavi Expert DMF-a 0,38, Croatia osiguranje DMF-a 0,32 a Erste Plavi Protect DMF-a 0,29 posto.
I među zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima svi su bilježili pad vrijednosti. Tako je vrijednost AZ ZABA fonda pala 0,8, AZ fonda Hrvatske kontrole zračne plovidbe 0,67, AZ VIP fonda 0,66, AZ Zagreb fonda 0,65, fonda Hrvatskog liječničkog sindikata 0,59, AZ Dalekovod fonda 0,55, fonda Auto Hrvatske 0,54, fonda Novinara 0,49, fonda Ericsson Nikole Tesle 0,48, fonda Croatia osiguranja 0,37, fonda HEP grupe i fonda Hrvatskih autocesta po 0,32, fonda Atuoceste Rijeka-Zagreb 0,3, Cestarskog fonda i fonda Sindikata pomoraca Hrvatske po 0,26, fonda Željezničara 0,07 a fonda T-HT-a 0,05 posto.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena %
21. 06. 24. 06.
Mirex 177,4060 176,5626 -0,48
AZ OMF* 182,8680 181,9407 -0,51
Erste Plavi OMF. 182,9123 182,2675 -0,35
PBZ Croatia osig.OMF 162,8492 162,3199 -0,33
Raiffeisen OMF 175,5427 174,5604 -0,56
AZ benefit DMF** 191,0854 190,1233 -0,50
AZ profit DMF 211,9460 210,5110 -0,68
Croatia osiguranje DMF 130,1774 129,7610 -0,32
Erste Plavi Expert DMF 152,8742 152,2862 -0,38
Erste Plavi Protect DMF 156,6915 156,2366 -0,29
Raiffeisen DMF 166,9324 165,9214 -0,61
ZDMFAutocesta Rijeka – Zagreb 104,3296 104,0119 -0,30
Auto Hrvatska ZDMF 118,2828 117,6415 -0,54
AZ Dalekovod ZDMF*** 203,1434 202,0247 -0,55
AZ Hr. kontrola zračne plov. 198,9248 197,5892 -0,67
AZ VIP ZDMF 214,5158 213,1003 -0,66
AZ ZABA 99,1993 98,4076 -0,80
AZ Zagreb ZDMF 155,9205 154,9124 -0,65
ZDMF cestarski fond 135,4796 135,1336 -0,26
ZDMF Croatia osiguranje 114,1891 113,7640 -0,37
ZDMF Ericsson N. Tesla 176,7502 175,9106 -0,48
ZDMF HEP grupa 120,0430 119,6547 -0,32
ZDMF Hrvatskih autocesta 129,9534 129,5369 -0,32
ZDMF Hr. liječničkog sind. 189,7549 188,6305 -0,59
ZDMF Novinar 162,4072 161,6082 -0,49
ZDMF Željezničar-Raiffeisen 135,2996 135,2104 -0,07
ZDMF Sind. Pomoraca Hr. 116,8482 116,5493 -0,26
ZDMF T-HT 154,8177 154,7336 -0,05
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANFA
Vrijednosti Investicijskih fondova
Velika većina gubitnika
U ponedjeljak je među investicijskim fondovima velika većina njih bilježila gubitke. Naime, po podacima iCapital-a, njih čak 62 ili 74,7 posto bilježilo je gubitke dok ih je 19 ili 22,89 posto bilo dobitnika. Pritom je vrijednosti jednog fonda ostala nepromijenjena, dok se podaci za FIMA Equity fond odnose na 21.06.2013.
Među dioničkim investicijskim fondovima ovaj puta gotovo da i nije bilo dobitnika. Naime, njih čak 34 bilježia su pad vrijednosti, jedini je pak dobitnik, s dobitkom od 0,19 posto, bio HPB Dionički fond, dok se podaci FIMA Equity fonda odnose na petak. Gubici su se pak kretali od 0,04 posto Erste Adriatic Equity fonda do 4,7 posto Ilirika Gold fonda.
Kod mješovitih investicijskih fondova svi su bilježili gubitke. Tako su se gubici kretali od 0,02 posto OTP uravnoteženi fonda do 1,34 posto NETA EM Balanced fonda.
I među obvezničkim investicijskim fondovima vladali su samo gubitnici. Gubici su se tako kretali od 0,04 posto HI-conservative fonda do 0,75 posto Erste Bond fonda.
Novčani investicijski fondovi već tradicionalno većinom su bili s manjim dobicima no, bilo je i gubitnika. Naime, gubitak od 0,001 posto zabilježio je OTP novčani fond fond, dok su vrijednosti Erste Euro-Money fonda i Raiffeisen euroCash fonda ostale nepromijenjene. Dobici su se pak kretali u rasponu od 0,0003 posto OTP euro novčani fonda do 0,029 posto Agram Euro Cash fonda.
Fond Vrsta fonda Datum Cijena udjela Valuta Dnevno %
Dionički fondovi
HPB Dionički dionički 24.6.2013 84,7609 HRK 0,1937
FIMA Equity dionički 21.6.2013 51,8378 HRK 0,1613
Erste Adriatic Equity dionički 24.6.2013 74,9 EUR -0,04
A1 dionički 24.6.2013 81,77 HRK -0,0489
Raiffeisen Prestige Equity dionički 24.6.2013 108,69 EUR -0,092
Allianz Equity dionički 24.6.2013 114,2412 EUR -0,122
PBZ Equity dionički 24.6.2013 66,4943 HRK -0,125
Capital Two dionički 24.6.2013 64,3628 HRK -0,1719
KD Victoria dionički 24.6.2013 13,2761 HRK -0,3094
OTP MERIDIAN 20 dionički 24.6.2013 76,7445 EUR -0,3949
HPB Titan dionički 24.6.2013 65,7631 EUR -0,4482
ZB aktiv dionički 24.6.2013 95,16 HRK -0,5331
NETA Rusija dionički 24.6.2013 24,9886 EUR -0,5726
NETA Jugoistočna Europa dionički 24.6.2013 42,3452 HRK -0,6156
KD Nova Europa dionički 24.6.2013 5,556 HRK -0,6349
Platinum Global Opportunity dionički 24.6.2013 12,0691 USD -0,6667
Ilirika Azijski tigar dionički 24.6.2013 42,7342 EUR -0,8678
NETA Global Developed dionički 24.6.2013 89,8532 HRK -0,9361
Raiffeisen Central Europe dionički 24.6.2013 45,2701 EUR -0,9409
HI-growth dionički 24.6.2013 8,2416 EUR -1,0089
ZB trend dionički 24.6.2013 124,84 EUR -1,1247
Platinum Blue Chip dionički 24.6.2013 86,0665 EUR -1,2632
NETA Mena dionički 24.6.2013 473,0848 HRK -1,2659
NETA US Algorithm dionički 24.6.2013 132,2751 HRK -1,2978
PBZ I-Stock dionički 24.6.2013 52,0729 HRK -1,3567
NETA Bric dionički 24.6.2013 17,6271 EUR -1,4503
Ilirika BRIC dionički 24.6.2013 69,959 EUR -1,4594
NETA New Europe dionički 24.6.2013 90,2237 HRK -1,5586
ZB BRIC+ dionički 24.6.2013 75,22 EUR -1,596
ZB euroaktiv dionički 24.6.2013 113,4 EUR -1,5967
KD Prvi izbor dionički 24.6.2013 10,5778 HRK -1,6055
Raiffeisen World dionički 24.6.2013 111,5301 EUR -1,6143
KD Energija dionički 24.6.2013 8,4334 HRK -1,8824
HPB World Absolute Value - dionički 24.6.2013 97,8372 EUR -2,1867
DJE
Ilirika Jugoistočna Europa dionički 24.6.2013 114,6554 EUR -2,2693
Ilirika Gold dionički 24.6.2013 51,5292 EUR -4,7098
Mješoviti fondovi
OTP uravnoteženi mješoviti 24.6.2013 91,8155 HRK -0,0245
Agram Trust mješoviti 24.6.2013 57,5853 HRK -0,0351
PBZ Global mješoviti 24.6.2013 90,2378 HRK -0,0598
ICF Balanced mješoviti 24.6.2013 99,9463 HRK -0,1462
C-Premium (CEBA Balanced) mješoviti 24.6.2013 4,7021 HRK -0,1762
HPB Global mješoviti 24.6.2013 76,0171 HRK -0,3095
ZB global mješoviti 24.6.2013 134,08 EUR -0,3271
Allianz Portfolio mješoviti 24.6.2013 118,9144 HRK -0,3801
KD Balanced mješoviti 24.6.2013 7,4607 HRK -0,3832
Raiffeisen Prestige mješoviti 24.6.2013 88,1901 EUR -0,5526
Raiffeisen Balanced mješoviti 24.6.2013 116,0601 EUR -0,5995
HI-balanced mješoviti 24.6.2013 10,0838 EUR -0,6865
NETA EM Balanced mješoviti 24.6.2013 67,0952 HRK -1,3444
Obveznički fondovi
HI-conservative obveznički 24.6.2013 12,0852 EUR -0,0496
Capital One obveznički 24.6.2013 178,1227 HRK -0,1551
ZB bond obveznički 24.6.2013 168,23 EUR -0,2372
OTP euro obveznički obveznički 24.6.2013 118,0423 EUR -0,285
HPB Obveznički obveznički 24.6.2013 132,3617 EUR -0,2913
PBZ Bond obveznički 24.6.2013 105,0261 EUR -0,462
Raiffeisen Bonds obveznički 24.6.2013 149,41 EUR -0,5127
Erste Bond obveznički 24.6.2013 120,1601 EUR -0,7516
Novčani fondovi
Agram Euro Cash novčani 24.6.2013 11,6867 EUR 0,0298
Locusta Cash novčani 24.6.2013 1.281,29 HRK 0,023
VB Cash novčani 24.6.2013 124,2712 HRK 0,0188
PBZ Euro Novčani novčani 24.6.2013 135,1679 EUR 0,015
HI-cash novčani 24.6.2013 147,0903 HRK 0,0115
HPB Novčani novčani 24.6.2013 140,2803 HRK 0,0107
Auctor Cash novčani 24.6.2013 106,1414 HRK 0,0086
ZB europlus novčani 24.6.2013 147,0853 EUR 0,0075
PBZ Novčani novčani 24.6.2013 140,4337 HRK 0,0069
Erste Money novčani 24.6.2013 147,45 HRK 0,0067
Raiffeisen Cash novčani 24.6.2013 153,69 HRK 0,0065
HPB Euro Novčani novčani 24.6.2013 104,0193 EUR 0,0062
NETA Multicash novčani 24.6.2013 103,377 HRK 0,004
ZB plus novčani 24.6.2013 172,1257 HRK 0,004
Allianz Cash novčani 24.6.2013 115,9221 HRK 0,0029
PBZ Dollar novčani 24.6.2013 127,8095 USD 0,0022
OTP euro novčani novčani 24.6.2013 100,5258 EUR 0,0003
Erste Euro-Money novčani 24.6.2013 112,8001 EUR 0
Raiffeisen euroCash novčani 24.6.2013 103,7401 EUR 0
OTP novčani fond novčani 24.6.2013 129,9529 HRK -0,0011
Indeksni fondovi
OTP indeksni indeksni 24.6.2013 37,6242 HRK -0,3546
VB CROBEX10 indeksni 24.6.2013 95,4747 HRK -0,6132
Posebni fondovi
VB SMART posebni 24.6.2013 93,2086 EUR -0,6773
Dionički fond fondova
NETA GDEM dionički fond 24.6.2013 8,5794 EUR -0,0839
fondova
OTP Europa Plus dionički fond 24.6.2013 107,0316 EUR -1,3779
fondova
Mješoviti fond fondova
NETA GBEM mješoviti fond 24.6.2013 8,4284 EUR 0,0131
fondova
Izvor: iCapital
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 14.760 14.659 Tokyo/Nikkei 12.834 12.969 London/FTSE-100 6.167 6.101 Frankfurt/DAX 30 7.940 7.811
*Izvor: REUTERS
Na Wall Streetu su u utorak cijene dionica nadoknadile dio gubitaka od prethodnoga dana, jer su ulagače ohrabrili bolji nego što se očekivali podaci iz gospodarstva SAD-a i umirujući komentari iz kineske središnje banke.
Dow Jones indeks ojačao je 100 bodova, ili 0,69 posto, na 14.760 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,95 posto, na 1.588 bodova, a Nasdaq indeks 0,82 posto, na 3.347 bodova.
Ulagače su jučer ohrabrili bolji nego što se očekivalo podaci o narudžbama trajnih proizvoda, prodaji novih kuća i povjerenju potrošača, što ukazuje na jačanje američkog gospodarstva.
Prošle srijede predsjednik Feda Ben Bernanke kazao je da bi središnja banka mogla početi smanjivati poticajne monetarne mjere do kraja godine, ako gospodarstvo bude jačalo, što je izazvalo pad cijena dionica jer bi time tržište izgubilo veliku podršku.
Dobri jučerašnji podaci najavljuju da će Fed doista moći smanjiti programe kupnje državnih i hipotekarnih obveznica u vrijednosti od 85 milijardi dolara mjesečno, no kako gospodarstvo jača, ulagači se nadaju da bi to moglo pružiti podršku rastu cijena dionica, kada Fed smanji poticajne mjere.
„Prva reakcija na najavu Feda je prošla, duboko smo udahnuli i sada treba procijeniti novu situaciju. Korekcija cijena dionica od prošle srijede pružila je priliku ulagačima da ponovno uđu na tržište“, kaže Mike Binger, portfelje menadžer u fondu Gradient Investments.
Nakon oštrog pada dan prije, jučer su porasle cijene dionica u svih 10 sektora S&P 500 indeksa. Pritom su indeksi zabilježili najveći dnevni rast u gotovo dva tjedna.
Pozitivno je na tržište djelovala i poruka kineskih monetarnih vlasti kako neće biti preoštre prema bankama u vezi zauzdavanja špekulativnih ulaganja.
Zahvaljujući tome, jučer su na kineskom međubankarskom tržištu pale kamate, koje su prethodnih dana snažno rasle jer središnja banka nije ubrizgavala svježi novac na tržište, nastojeći banke natjerati da bolje upravljaju svojim sredstvima i usmjere ih u realno gospodarstvo, a ne u špekulativne investicije.
I na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 1,21 posto, na 6.101 bod, dok je frankfurtski DAX porastao 1,55 posto, na 7.811 bodova, a pariški CAC 1,51 posto, na 3.649 bodova.
Europske dionice ojačale su u srijedu budući da su snižene prognoze američkog gospodarskog rasta u prvom tromjesečju prigušile očekivanja da će središnja banka uskoro početi ukidati poticajne mjere za gospodarstvo.
Londonski FTSE porastao je 1,1 posto, na 6.167 bodova, frankfurtski DAX za 1,7 posto na 7.940 bodova, a najveći je dobitnik bio pariški CAC, poskočivši 2,1 posto, na 3.724 boda.
Jučer objavljeni podaci o američkim narudžbama trajnih dobara, prodaji novih kuća i povjerenju potrošača bili su bolji od očekivanja, ali je vlada danas neutralizirala njihov utjecaj na tržišta sniženom prognozom rasta u prvom tromjesečju, s 2,4 na 1,8 posto. Ta je revizija dovela u pitanje najavu središnje banke o smanjenju programa poticaja u drugoj polovini godine.
Podrška tržištu došla je i iz Kine, gdje je središnja banka obećala da će spriječiti eventualnu dugotrajnu kreditnu krizu, što je umirilo zabrinutost financijskih tržišta za kreditiranje u drugom po veličini svjetskom gospodarstvu.
Među pojedinačnim sektorima izdvajao se onaj tehnološki, pa je Infineon bio na dobitku 4,9 posto, SAP 4,6 posto a STMicroelectronics 3,1 posto. Na vrijednosti su dobile i banke, pa je Societe Generale ojačao 3,7 a Credit Agricole 3,2 posto.
Dionice rudarskih kompanije, koje obično prate makrogospodarske pokazatelje, bile su među rijetkim gubitnicima, oslabivši u prosjeku 0,4 posto pod pritiskom pada cijena metala i upornih negativnih komentara analitičara. Tako je Evraz oslabio 4,8 posto a Anglo American 3,4 posto.
Indeks Tokijske burze Nikkei zaključio je trgovinu u minusu 1,04 posto, na 12.834 boda.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD 1,3035 1,3088 1,3013
USD/JPY 97,59 98,25 97,32
GBP/USD 1,5375 1,5441 1,5349
USD/CHF 0,9406 0,9426 0,9372
*Izvor: REUTERS
Euro se u srijedu spustio na najnižu razinu prema dolaru u tri tjedna na međunarodnim tržištima valuta nakon što je predsjednik Europske središnje banke (ECB) Mario Draghi istaknuo rizike po gospodarski rast u eurozoni i najavio nastavak blage monetarne politike u regiji.
Euro je oslabio prema dolaru 0,3 posto, na 1,3046 dolara.
Dolar je pak dosegnuo najvišu razinu u tri tjedna prema košarici valuta, od 82,909 bodova, poduprt uglavnom tastom vrijedosti prema jedinstvenoj europskoj valuti. Prema jenu oslabio je 0,4 posto, na 97,44 jena.
U fokusu tržišta bio je ECB nakon što je bančin predsjednik Mario Draghi danas izjavio da će gospodarski oporavak u eurozoni biti postupan ali krhak, što je u skladu s njegovom jučerašnjom izjavom da banka nije ni blizu odustajanju od blage monetarne politike.
"Ako ih usporedite s najavljenom promjenom Fedove politike, zaključit ćete da Draghijeve riječi zapravo poručuju da će monetarna politika u eurozoni uskoro pritiskati euro, umjesto da ga podupire", konstatirala je Camilla Sutton iz ScotiaBanka.
Euro je tokom dana tek nakratko ojačao prema dolaru nakon što su konačni podaci američkog ministarstva trgovine pokazali da je najveće svjetsko gospodarstvo u prva tri ovogodišnja mjeseca poraslo 1,8 a ne 2,4 posto kao što je dosada prognozirano, zbog umjerene osobne potrošnje i pada izvoza.
Potom je ponovo oslabio jer je pozornost analitičara privukao i nagli rast kamata na kratkoročne međubankovne pozajmice u eurima u posljednje vrijeme, tradicionalni glavni pokazatelj neosiguranog međubankovnog kreditiranja. Tako je euribor na tromjesečne pozajmice poskočio s 0,198 posto koliko je iznosio 21. svibnja na jučerašnjih 0,225 posto.
Skok kamata mogao bi prisiliti ECB da ublaži monetarnu politiku, što bi pak moglo dodatno pritisnuti euro, upozoravaju.
"Američko gospodarstvo i dalje je u boljem stanju nego ono europsko, koje je i dalje jako slabo i trenutno se ne može nositi s višim kamatama na kratkoročne pozjamice. Stoga će razlike u kamatama i dalje pritiskati tečaj eura prema dolaru", upozorava Paul Robson iz RBS-a.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 25. 6. USLIB 0,13210 0,002 0,19435 0,27610 0,42341 25. 6. EULIB 0,03429 0,003 0,06929 0,14643 0,26643
*Izvor :FINANCIAL TIMES
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi 27. lipnja
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,4806 5,7415 8,8204 5,8884 6,1036 8,6296
*Izvor: HNB
Na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na tečajnicu od ponedjeljka, kuna je ojačala prema euru i švicarskom franku.
Srednji tečaj eura na današnjoj tečajnici središnje banke, koja se primjenjuje sutra, iznosi 7,480639 kuna te je za 0,04 posto niži nego na tečajnoj listi od ponedjeljka.
Istodobno je tečaj švicarskog franka snižen za 0,10 posto, na 6,103655 kuna po srednjem tečaju.
Nasuprot tome, tečaj američkog dolara povećan je za 0,52 posto i srednji tečaj dolara iznosi 5,741530 kuna, a britanske funte za 0,61 posto, na 8,820468 kuna po srednjem tečaju.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 27. lipnja
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,5250 5,9092 9,0409 6,2471 OTP Banka Hrvatska 7,5284 5,8637 8,9863 6,2371 Štedbanka 7,5460 5,9126 8,9731 6,2093 Partner banka 7,5300 5,9307 9,0252 6,2465 Erste&Steiermarkische 7,5220 5,8930 9,0620 6,2670 Hrvatska poštanska banka 7,5150 5,9616 9,1318 6,3624 Splitska banka 7,5160 5,8993 9,0194 6,2468 Podravska banka 7,6571 5,9433 9,0173 6,2385 Istarska kreditna banka 7,5200 5,8900 9,0674 6,2989 Karlovačka banka 7,5290 5,9490 9,1391 6,3242 Croatia banka 7,5143 5,8621 8,9660 6,2287 Sberbank 7,5650 5,9023 9,0498 6,3173 Hypo Group Alpe-Adria 7,5200 5,9202 9,0482 6,2842 Fina 7,4950 5,9616 9,1318 6,3624 Privredna banka 7,5250 5,9906 9,0287 6,3071 Centar banka 7,5404 5,8678 9,0409 6,2867
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5030 5,7587 8,8469 6,1219 Zagrebačka banka 7,5150 5,8281 8,9169 6,1614 OTP Banka Hrvatska 7,5150 5,8351 8,9248 6,2067 Štedbanka 7,5160 5,8425 8,8843 6,1478 Partner banka 7,5100 5,8601 9,0119 6,2326 Erste&Steiermarkische 7,5300 5,8462 9,0125 6,2605 Hrvatska poštanska banka 7,5050 5,8735 8,9968 6,2684 Splitska banka 7,5060 5,8277 8,9534 6,1920 Podravska banka 7,6564 5,8433 8,9773 6,2085 Istarska kreditna banka 7,5100 5,8500 8,9615 6,2684 Karlovačka banka 7,5190 5,8790 9,0316 6,2497 Croatia banka 7,4993 5,8219 8,9042 6,1921 Sberbank 7,5450 5,8736 9,0057 6,2868 Hypo Group Alpe-Adria 7,5100 5,8201 8,9481 6,1841 Fina 7,4900 5,8735 8,9968 6,2684 Privredna banka 7,5150 5,8732 8,9393 6,2446 Centar banka 7,5307 5,8391 8,9968 6,2562
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,4581 5,7243 8,7940 6,0853 Zagrebačka banka 7,4150 5,6310 8,6153 5,9530 OTP Banka Hrvatska 7,4031 5,6007 8,6610 5,9693 Štedbanka 7,4032 5,6088 8,5289 5,9019 Partner banka 7,4100 5,5855 8,5895 5,9406 Erste&Steiermarkische 7,4300 5,5722 8,5901 5,9671 Hrvatska poštanska banka 7,4050 5,5979 8,6175 5,9449 Splitska banka 7,4060 5,6272 8,6455 5,9849 Podravska banka 7,4100 5,6249 8,6393 6,0161 Istarska kreditna banka 7,4100 5,6000 8,6705 5,9541 Karlovačka banka 7,4050 5,6000 8,6030 5,9531 Croatia banka 7,4207 5,6152 8,6969 5,9876 Sberbank 7,4450 5,6152 8,6705 6,0121 Hypo Group Alpe-Adria 7,4100 5,6199 8,6479 5,9839 Fina 7,4050 5,5979 8,6175 5,9449 Privredna banka 7,4150 5,5867 8,6751 5,9400 Centar banka 7,4305 5,6439 8,6617 5,9510
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,4000 5,5747 8,5292 5,8935 OTP Banka Hrvatska 7,3911 5,5664 8,5731 5,9266 Štedbanka 7,3736 5,5527 8,4436 5,8429 Partner banka 7,4000 5,5305 8,6102 5,9599 Erste&Steiermarkische 7,4000 5,5630 8,5460 5,9160 Hrvatska poštanska banka 7,3850 5,5140 8,4883 5,8557 Splitska banka 7,3960 5,5728 8,5795 5,9423 Podravska banka 7,3950 5,5549 8,5493 5,9661 Istarska kreditna banka 7,4000 5,5600 8,6528 5,9205 Karlovačka banka 7,3950 5,5500 8,5262 5,9000 Croatia banka 7,4058 5,5807 8,6352 5,9510 Sberbank 7,4250 5,5865 8,6264 5,9816 Hypo Group Alpe-Adria 7,4000 5,5198 8,5478 5,8838 Fina 7,3850 5,5140 8,4883 5,8557 Privredna banka 7,4050 5,5308 8,5883 5,8806 Centar banka 7,4200 5,6123 8,6440 5,9205
6. Sa sjednice Vlade RH
Vlada je s današnje sjednice u Sabor poslala prijedlog zakona o održivom gospodarenju otpadom, za koji ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović ocjenjuje da će iz temelja promijeniti komunalno ponašanje i odnos građana prema otpadu.
Prijedlogom zakona Vlada mnoge ingerencije i obveze koje se tiču zbrinjava otpada spušta na jedinice lokalne samouprave.
One će tako, primjerice, morati osigurati izdvojeno prikupljanje raznih tipova otpada, to jest primarna selekcija bit će njihova obveza. To praktički znači da će jedinice lokalne samouprave, prihvati li Sabor Vladin prijedlog, morati osigurati kontejnere za izdvojeno prikupljanje raznih vrsta otpada pred kućama građana.
Naravno, to će i koštati, kaže Zmajlović, ali upozorava da sadašnji sustav jedne 'hrpe' za sav otpad, izaziva visoke troškove brojnih zbrinjavanja i sanacija koji su od 2005. godine do sada iznosili više od 500 milijuna kuna, a zatrpano zemljište vrijedno je još pet milijardi kuna.
Vlada predlaže i nov način zbrinjavanja glomaznog otpada prema kojem jedinice lokalne samouprave moraju građanima omogućiti besplatnu predaju u reciklažna dvorišta ili omogućiti uslugu prijevoza po pozivu.
Vlada je na današnjoj sjednici donijela uredbu kojom radnicima iz država članica Europske unije, koje su ograničile pristup svojim tržištima rada za hrvatske radnike, od 1. srpnja uvodi jednaka ograničenja.
Prema danas donesenoj uredbi o privremenoj primjeni pravila o radu državljana članica EU i njihovih obitelji, koju je obrazložio ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, privremeno se ograničava zapošljavanje državljana država članica EU-a koje su zbog zaštite svog tržišta rada uvele prijelazna razdoblja za Hrvatsku.
Te su zemlje kao glavni razlog za svoje odluke navele teško stanje na svojim tržištima rada i veliku nezaposlenost u Hrvatskoj.
"Imajući u vidu stanje na tržištu rada Hrvatske i mogućnost danu propisima, ocijenjeno je kako je potrebno privremeno ograničiti zapošljavanje onih državljana članica EU ukoliko su one zbog zaštite svog tržišta rada uvele prijelazna razdoblja za Hrvatsku", obrazložio je ministar Mrsić.
Prema Vladinim podacima, ograničenja za hrvatske radnike uvele su Slovenija, Nizozemska, Velika Britanija, Austrija, Njemačka, Španjolska i Belgija, a još se ne znaju odluke Francuske, Italije i Portugala. Zasad se čini da ostale članice neće ograničavati slobodu kretanja hrvatskih radnika.
Vlada je danas predložila zakon o unapređenju poduzetničke infrastrukture kojim želi unaprijediti sustav potpora poduzetništvu, za koji drži da trenutno ne daje rezultate primjerene ulaganjima.
Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras izvijestio je da je od 2004. do 2012. godine sufinancirana izgradnja 346 poduzetničkih zona u kojima je, po podacima jedinica lokalne i područne samouprave, aktivno 2.870 poduzetnika, koji zapošljavaju 46.935 djelatnika.
Međutim, Maras kaže da je aktivno samo 196 zona, u još 27 u tijeku je gradnja objekata ili ishođenje dokumentacije za gradnju poslovnih objekata, a u preostale 123 nema poduzetničkih aktivnosti.
U razdoblju od 2004. do 2012. godine, Vlada je sufinancirala je izgradnju poduzetničkih zona u ukupnom iznosu od 688 milijuna kuna, rekao je Maras.
On ocjenjuje da ulaganja u poduzetničke zone te potporne institucije nisu bila praćena dovoljnom strategijskom pripremom te za iduće razdoblje najavljuje "više strategije i transparentnosti", što bi trebalo donijeti i više gospodarskih aktivnosti i profita.
To je, po njegovim riječima, bitno i zbog ulaska Hrvatske u EU kada će mnoge poduzetničke zone, posebno u sjevernoj Hrvatskoj, postati atraktivne za ulagače iz EU-a.
Vlada je s današnje sjednice u Sabor uputila prijedlog izmjena Zakona o posebnim uvjetima za stavljanje brašna na tržište kojim predlaže ukidanje obveze obilježavanja brašna evidencijskim markicama, a kako bi domaće proizvođače stavila u ravnopravan položaj u odnosu na uvoz.
Na sjednici Vlade najavljeno je i da će ugovor o privatizaciji 3. maja, Vlada s Uljanikom potpisati u petak u Rijeci.
Danas je Vlada izmijenila svoju raniju odluku o prihvaćanju ponude Uljanika promijenivši broj dionica koje se prodaju. Utvrđeno je, naime, da su 422 dionice 3. maja rezervirane za bivše vlasnike pa nisu za prodaju. Riječ je o malom broju dionica u temeljnom kapitalu pa to ništa bitno ne mijenja.
Vlada je danas u Sabor poslala amandman na prijedlog izmjena Zakona o trošarinama kojim omogućuje prodaju cigareta po višim maloprodajnim cijenama od onih naznačenih na markici, ali ne višim od zadnje prijavljene maloprodajne cijene, najkasnije do 1. studenoga.
Naime, prema izmjenama Zakona o trošarinama, na novim duhanskim markicama neće naznačivati maloprodajna cijena, a amandman omogućuje prodaju postojećih zaliha.
Zeleno svjetlo Vlada je danas dala i Ministarstvu obrane za financiranje remonta sedam i nabavu pet vojnih zrakoplova MIG 21, na teret proračuna u 2014. godini u iznosu od 53 milijuna kuna.
Ministri u Vladi danas su se oprostili od potpredsjednika Nevena Mimice koji odlazi u Bruxelles i postaje povjerenik za zaštitu potrošača u Europskoj komisiji.
Mimica je zahvalio kolegama na suradnji te rekao da je počašćen novom dužnošću. Vladi je poželio da "nastavi dobar posao" za koji se nada da će trajati dovoljno dugo, pa i duže nego što bi "neki priželjkivali".
7. Blagi rast kreditne aktivnosti
Plasmani kreditnih institucija u Hrvatskoj (isključujući središnju državu) u travnju su povećani za 2,3 milijardi kuna ili 0,9 posto, čime se nastavio blagi rast kreditne aktivnosti koji je bio prisutan i u prvom tromjesečju ove godine, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke iz zadnjeg Biltena HNB-a.
Pritom analitičari središnje banke napominju kako je prirast kreditiranja u travnju bio rezultat znatnog povećanja kredita trgovačkim društvima, za 1,8 milijardi kuna, među kojima se posebno ističe kreditiranje pojedinih velikih trgovačkih društava. Uz to, zabilježen je i blagi porast kreditiranja ostalih financijskih institucija, dok su krediti usmjereni sektoru stanovništvo stagnirali.
Na godišnjoj razini pak, u odnosu na travanj prošle godine, plasmani kreditnih institucija na kraju su ovogodišnjeg travnja blago porasli, za 0,8 posto (isključujući učinak tečaja, preuzimanja duga brodogradilišta te prijenosa potraživanja na drugo trgovačko društvo).
Pritom su kod sektora poduzeća plasmani na godišnjoj razini ostali gotovo nepromijenjeni, dok je kod stanovništva došlo do godišnjeg smanjenja od 1,7 posto, navode iz HNB-a.
Neto potraživanja kreditnih institucija od središnje države u travnju su se smanjila za 6,6 milijardi kuna, a takvo kretanje posljedica je snažnog rasta depozita države zbog priljeva sredstava prikupljenih izdanjem obveznice u travnju (7,2 milijardi kuna) te umjerenog povećanja plasmana (0,6 milijardi kuna).
Na godišnjoj razini pak, rast financiranja države na domaćem tržištu i nadalje je relativno snažan. Tako su plasmani državi na kraju travnja bili za 3,8 milijardi kuna ili 6,4 posto veći nego na kraju istog mjeseca prošle godine.
8. ECB ne namjerava uskoro promijeniti kamatne stope
Europska središnja banka nema za sada namjeru mijenjati kamatne stope u eurozoni jer su gospodarski uvjeti i dalje slabi, kazala su dva visoka bančina dužnosnika.
"Ukupni gospodarski izgledi i dalje jamče blagu monetarnu politiku a izlaz je još uvijek daleko", kazao je čelnik ECB-a Mario Draghi jučer na kongresu u Berlinu.
Na ovomjesečnoj redovnoj sjednici ECB je zadržao ključnu kamatnu stopu na važećih, rekordno niskih 0,5 posto. Tom je prilikom predsjednik ECB-a kazao da je banka "spremna djelovati kako bi dala gospodarstvu eurozone prijeko potreban poticaj“.
Član izvršnog odbora ECB-a također je jučer, odvojeno, otklonio mogućnost podizanja kamatnih stopa u skorije vrijeme.
"Dopustite mi da sasvim jasno kažem da ne namjeravam u bliskoj budućnosti dati nikakve naznake o promjeni monetarne politike u eurozoni", rekao je Coeure na konferenciji ulagača u Londonu.
"Aktualni gospodarski uvjeti ne dopuštaju obrat“ u monetarnoj politici, rekao je.
Predviđa se da će gospodarski rast eurozone ostati slab u ovoj godini a inflacija ispod razine od 2,0 posto.
"Razne nestandardne mjere koje je ECB uveo kako bi podupro prijenos monetarne politike u određene tržišne segmente ostat će na snazi sve dok bude potrebno, a tu su i druge mjere, standardne i nestandardne, koje možemo primijeniti bude li potrebno", rekao je Coeure.
"Dakle, u ovom trenutku ne bi trebalo biti sumnje da je naš 'izlaz' daleko, te da je naša monetarna politika blaga i da će takva i ostati", kazao je.
9. Središnje banke moraju same izabrati pravi trenutak za ukidanje poticaja - BIS
Tržišta su pretjerano reagirala na plan američke središnje banke da prestane s tiskanjem novca ali oscilacije su neizbježne i ne bi trebale odvratiti druge središnje banke od toga da u pravom trenutku povuku isti potez, kazao je čelnik Banke za međunarodna poravnanja (BIS).
Godišnje izvješće BIS-a izazvalo je burnu reakciju prošlog vikenda zbog ocjene da će, kako vrijeme bude prolazilo, središnjim bankama biti sve teže povlačiti mjere popustljive monetarne politike.
The Financial Times optužio je BIS u uredničkom komentaru da je "duboko i opasno u krivu".
Generalni direktor BIS-a Jaime Caruana izjavio je u intervjuu za Reuters da ne traži od središnjih banaka da hitno nešto poduzmu i da odluku o povlačenju poticajnih mjera mora donijeti svaka središnja banka pojedinačno.
"Ne bih išao tako daleko da ustvrdim da je sada pravi trenutak", dodao je.
"Svaka središnja banka mora sama donijeti tu odluku i pravi trenutak može se razlikovati od banke do banke", rekao je Caruana.
Banke bi se ipak trebale unaprijed pripremiti za određena previranja na tržištu provjerom otpornosti na kamatni rizik, oscilacije i pad cijena imovine.
"Ako se pripreme, kada dođe vrijeme, proces normalizacije bit će mnogo lakši", poručio je čelnik BIS-a.
"Nije dobra ideja odgađati prijelaz samo zbog zabrinutosti da bi tržišta mogla postati nestabilna", rekao Caruana, dodavši da se čekanjem situacija ne mora nužno poboljšati, dok bi razine duga u međuvremenu mogle porasti.
Jasna i postupna komunikacija bitna je kako bi se izbjegao nepotreban kaos na financijskim tržištima, zaključio je.
Odgovarajuću komunikaciju američkog Feda ocijenio je pozitivno. "Iskreno govoreći, smatram da je komunikacija Bernankea (na posljednjem sastanku bančina odbora za otvorena tržišta - FOMC) bila vrlo dobra. Uistinu se trudio informirati o Fedovim planovima i mislim da je to pravi pristup", rekao je Caruana.
"Bio sam pomalo iznenađen oscilacijama na tržištima. Osobno mislim da je tržište pretjerano reagiralo", kazao je.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821