Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
24. lipnja 2013.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. HR u EU: Veća transparentnost bankovnih i financijskih usluga
7. BIS: središnje banke odradile svoj dio posla, na redu su vlade
8. Izvješće Svjetske banke o uvjetima poslovanja informacija, ne diktat - panel
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata
(%)
24. 6. 86.590.000 236.590.000 36.590.000 2,26
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) prekonoćni 1.490.000 3,50 1 tjedan 2.500.000 0,80 1 mjesec 32.600.000 2,32 Ukupno 36.590.000 2,26
Izvor: Tržište novca
U današnjem trgovanju na Tržištu novca bilježimo lagani rast kako ukupno prijavljene potražnje tako i ponude.
Tako je ukupno prijavljena potražnja danas iznosila 86,59 milijuna kuna ili za oko 11,5 posto više no u petak.
Istodobno se na strani ponude našlo 236,59 milijuna kuna, ili za oko 14 posto više no na kraju proteklog tjedna.
Najviše je danas, u iznosu od 32,6 milijuna kuna, plasirano putem ročnih pozajmica na rok od mjesec dana uz kamatnu stopu od 2,32 posto. Također je plasirano i 2,5 milijuna kuna pozajmica na rok od tjedan dana uz cijnu od 0,8 posto.
Prekonoćnih je pak pozajmica plasirano u iznosu od svega 1,49 milijuna kuna a pritom je kamatna stopa porasla sa 2,81 na 3,5 posto.
Ukupan kunski promet na Tržištu novca dosegao je tako danas 36,59 mlijuna kuna, a pritom je 50 milijuna kuna potražnje, zbog neusuglašenih uvijeta kreditiranja sudionika, ostalo nepodmireno. Prosječna kamatna stopa porasla je sa 1,94 na 2,26 posto.
„Danas su sudionici na Tržištu novca uglavnom prijavljvali potražnju za ročnim pozajmicama. Kako kreditori nisu bili skloni plasirati sredstva na duži rok, tako je i već dio potražnje nepodmiren. Najveći dio ostvarenog prometa čine pozajmice na rok do mjesec dana što dovelo i do porasta prosječne kamatne stope na 2,26%.“ navodi se u priopćenju Tržišta novca.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
Pad indeksa
Glavni dionički indeksi Zagrebačke burze i ovaj su tjedan započeli s padom vrijednosti, pa je tako Crobex pao za 0,43 posto, na 1.787,84 boda, a Crobex 10 za 0,62 posto, na 1.005,62 boda.
U minusu su prvi dan ovog tjedna završila i dva od pet sektorskih indeksa. Vrijednost indeksa građevinskog sektora smanjena je za 1,48 posto, a indeksa CROBEXnutris za 0,23 posto. Najveći rast, za 0,70 posto, danas je pak zabilježio indeks CROBEXtransport, dok je indeks turističkog sekora porastao za 0,52 posto, a industrije za 0,03 posto.
Današnji redovni promet dionicama iznosi 11,15 milijuna kuna, a više od trećine tog iznosa, odnosno više od 4,14 milijuna kuna, ostvareno je dionicama HT-a. Pritom je njihova cijena smanjena za 1,02 posto, na 176,20 kuna.
Dionicama turističke tvrtke Riviera Adria ostvareno je 2,1 milijun kuna prometa, a njima je cijena pala za 0,07 posto, na 14,49 kuna.
Po visini prometa na trećem je mjestu, sa 402,8 tisuća kuna, dionica Petrokemije, koja također bilježi pad cijene, i to za 1 posto, na 197 kuna.
Dionica Diokija, kojom je realizirano 306,5 tisuća kuna prometa, lagano je pak porasla, za 0,31 posto, na 22,73 kune, a iz te je tvrtke danas objavljeno kako će se ročište na kojem će se glasati o novom, izmijenjenom planu financijskog restrukturiranja u procesu predstečajne nagodbe održati 11. srpnja ove godine.
Rast cijene, za 2,33 posto, na 440 kuna, bilježe dionice Kraša, kojih je protrgovano za 285,7 tisuća kuna, dok je dionicama Leda, koje su imale 263,9 tisuća kuna prometa, cijena pala za 0,46 posto, na 7.715 kuna.
Najznačajniji pad cijene među trgovanijim dionicama, za 17,58 posto, na 1,50 kuna, danas bilježi dionica Magme, koja je prošlog tjedna, nakon objave da su njeni vjerovnici u postupku predstečajne nagodbe prihvatili plan financijskog restrukturanja, poskupjela za više od 140 posto.
Nasuprot tome, cijena dionica Varteksa, koji se također nalazi pred sklapanjem predstečajne nagodbe, porasla je danas za 11,11 posto, na 17 kuna.
Na Burzi je danas objavljen i poziv za izvanrednu glavnu skupštinu trgovačkog lanca Plodine za koju su Uprava i Nadzorni odbor predložili odluku o isplati dividende dioničarima u iznosu od 7,9 milijuna kuna, što predstavlja 61,14 kuna po dionici, a isplatila bi se iz zadržane dobiti.
Dionica Najniža Najviša Zadnja Promet Promjena
Službeno Tržište
ATGR-R-A 552,00 570,01 552,00 92.024,40 -3,16%
DLKV-R-A 19,56 20,00 20,00 15.181,00 -6,98%
HT-R-A 175,30 179,71 176,20 4.144.938,81 -1,02%
IGH-R-A 185,00 186,06 185,00 28.029,72 -0,09%
INA-R-A 4.245,10 4.251,30 4.245,10 84.922,35 -1,28%
INGR-R-A 3,11 3,28 3,12 14.036,75 -2,80%
KOEI-R-A 701,45 702,00 701,45 14.031,75 0,01%
LEDO-R-A 7.715,00 7.800,00 7.715,00 263.885,00 -0,46%
LKPC-R-A 500,00 500,00 500,00 50.000,00 2,43%
MGMA-R-A 1,33 1,94 1,50 119.028,82 -17,58%
OPTE-R-A 8,39 8,39 8,39 2.030,38 4,88%
PODR-R-A 231,00 240,00 240,00 18.942,40 2,35%
PTKM-R-A 194,11 198,97 197,00 402.791,86 -1,00%
ULPL-R-A 181,98 181,98 181,98 1.273,86 0,55%
VART-R-1 13,66 17,24 17,00 131.036,60 11,11%
VERN-R-A 44,00 44,00 44,00 4.400,00 -2,22%
VIRO-R-A 611,00 611,00 611,00 6.110,00 -0,97%
Redovito Tržište
ADRS-P-A 281,70 284,50 281,70 72.637,29 -0,98%
ARNT-R-A 137,05 150,00 149,99 35.137,80 3,51%
ATLN-R-A 53,00 54,50 53,00 99.390,11 -1,85%
ATPL-R-A 304,37 311,00 311,00 41.374,79 1,63%
BD62-R-A 16,30 19,00 17,00 103.298,60 -10,53%
BLJE-R-A 69,01 71,00 69,13 79.722,19 -2,63%
CKML-R-A 3.300,00 3.300,00 3.300,00 3.300,00 0,00%
DDJH-R-A 74,96 74,96 74,96 14.992,00 1,54%
DIOK-R-A 22,72 24,48 22,73 306.537,60 0,31%
ELPR-R-A 5,00 5,00 5,00 555,00 0,00%
ERNT-R-A 1.360,00 1.380,00 1.370,00 69.699,19 0,67%
HCVT-R-A 175,00 175,00 175,00 13.650,00 0,00%
HDEL-R-A 103,01 104,00 104,00 16.182,47 -1,86%
HMAM-R-A 183,99 183,99 183,99 23.918,70 1,65%
HMST-R-A 122,02 122,02 122,02 1.342,22 -1,98%
HUPZ-R-A 1.080,00 1.081,00 1.081,00 7.561,00 0,09%
IKBA-R-A 921,00 921,00 921,00 13.815,00 0,11%
INDG-R-A 159,87 159,87 159,87 479,61 0,00%
IPKK-R-A 192,51 194,50 192,51 131.514,90 -0,31%
IPKO-R-A 9,10 9,10 9,10 910,00 -24,17%
JDPL-R-A 63,95 63,95 63,95 319,75 1,51%
JNAF-R-A 2.292,00 2.292,00 2.292,00 9.168,00 -0,43%
KNZM-R-A 140,00 140,00 140,00 5.460,00 0,00%
KODT-R-A 1.099,99 1.099,99 1.099,99 48.399,56 2,80%
KORF-R-A 144,00 145,40 144,00 148.576,43 -0,41%
KRAS-R-A 435,00 440,00 440,00 285.738,00 2,33%
KSST-R-A 369,00 373,00 373,00 7.400,00 3,04%
LKRI-R-A 117,85 118,30 118,00 45.216,70 -1,49%
MAIS-R-A 80,00 80,00 80,00 14.720,00 0,00%
RIVP-R-A 14,49 14,50 14,49 2.078.412,11 -0,07%
RIZO-R-A 30,05 30,05 30,05 3.005,00 -35,56%
SAPN-R-A 175,00 175,00 175,00 3.500,00 0,01%
SLPF-R-A 28,00 28,00 28,00 4.480,00 0,00%
SLRS-R-A 395,00 395,00 395,00 790,00 0,00%
THNK-R-A 648,89 648,89 648,89 2.595,56 1,39%
TISK-R-A 213,62 213,62 213,62 42.724,00 0,00%
VPIK-R-A 124,10 126,00 124,10 58.272,62 -2,26%
ZABA-R-A 30,42 31,52 30,42 9.298,28 -3,49%
ZPKL-R-A 131,00 131,00 131,00 2.358,00 -3,83%
ZVCV-R-A 65,00 69,00 69,00 2.266,00 0,00%
Domaći MTP
PRFC-R-A 19,99 21,00 21,00 7.026,00 2,49%
SNHO-R-A 148,00 148,00 148,00 34.484,00 -0,01%
VLHO-R-A 91,00 91,71 91,00 41.167,83 -0,98%
FNOI-D-137A 98,56 98,56 98,56 1.583,01 \
FNOI-D-141A 96,32 96,32 96,32 1.547,03 \
FNOI-D-147A 92,59 92,59 92,59 1.487,14 \
FNOI-D-151A 88,99 88,99 88,99 1.429,32 \
FNOI-D-157A 85,06 85,06 85,06 1.366,18 \
FNOI-D-161A 82,83 82,83 82,83 1.330,36 \
FNOI-D-167A 80,04 80,04 80,04 1.285,55 \
FNOI-D-171A 77,03 77,03 77,03 1.237,22 \
FNOI-D-177A 72,53 72,53 72,53 1.164,93 \
FNOI-D-181A 70,23 70,23 70,23 1.127,99 \
FNOI-D-187A 69,06 69,06 69,06 1.109,20 \
FNOI-D-191A 66,93 66,93 66,93 1.074,99 \
FNOI-D-197A 64,04 64,04 64,04 1.028,58 \
JRLN-O-17AA 100,00 100,00 100,00 748.362,10 6,497%
Inozemni MTP
EGB-S-LBU2 12,10 14,55 12,10 65.859,40 -35,98%
EGB-S-LDX2 50,90 59,70 54,00 697.267,50 -19,88%
EGB-S-LDX3 19,00 23,00 19,00 123.662,60 -38,51%
EGB-S-LHT1 2,47 2,72 2,72 1.879,70 8,80%
EGB-S-LHT2 4,70 4,70 4,70 47,00 4,91%
EGB-S-LSP1 9,90 9,90 9,90 9.900,00 -24,43%
EGB-S-LWL1 61,00 62,05 61,00 7.703,75 -25,70%
EGB-S-SBU2 60,10 60,10 60,10 3.005,00 11,61%
EGB-S-SDX3 115,40 119,50 119,50 72.328,60 12,74%
EGB-S-SDX4 90,00 95,40 94,10 20.578,80 15,04%
EGB-S-TSWL 110,50 112,50 110,50 96.396,50 8,11%
Ukupan promet
11.147.822,46
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih fondova
Mirex potonuo ispod 178 bodova
Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, i u petak je zabilježila pad. Naime, prema podacima HANFA-e, vrijednost mu je u odnosu na prethodni dan pala 1,08 bodova ili 0,61 posto, spustivši se tako, po prvi puta od početka siječnja ove godine, ispod psihološke razine od 178 bodova – na 177,406 bodova.
Posljedica je to pada vrijednosti svih obveznih mirovinskih fondova. Tako je vrijednost Raiffeisen fonda na pala 0,9 posto, na 175,5427 bodova a AZ fonda 0,56 posto, na 182,868 bodova. Također je pala vrijednost i Erste Plavi fonda 0,47 posto, na 182,9123 boda te fonda PBZ Croatia osiguranja 0,27 posto, na 162,8492 boda.
I među dobrovoljnim mirovinskim fondovima svi su bilježili gubitke. Tako je vrijednost Raiffeisen DMF-a niža 0,76, Erste Plavi Expert DMF-a 0,6, Croatia osiguranje DMF-a 0,33, Erste Plavi Protect DMF-a 0,26, AZ benefit DMF-a 0,2 a AZ profit DMF-a 0,16 posto.
I među zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima svi su bilježili pad vrijednosti. Tako je vrijednost Cestarskog fonda pala 1,29, fonda Ericsson Nikole Tesle i fonda Hrvatskog liječničkog sindikata po 0,66, fonda Novinara 0,62, fonda Sindikata pomoraca Hrvatske 0,59, fonda HEP grupe 0,46, fonda Croatia osiguranja 0,37, fonda Željezničara i fonda T-HT-a po 0,35, fonda Atuoceste Rijeka-Zagreb 0,32, fonda Hrvatskih autocesta 0,22, AZ Dalekovod fonda 0,17, AZ fonda Hrvatske kontrole zračne plovidbe i AZ VIP fonda po 0,15, AZ Zagreb fonda 0,1, fonda Auto Hrvatske 0,09 a AZ ZABA fonda 0,07 posto.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena %
20. 06. 21. 06.
Mirex 178,4887 177,4060 -0,61
AZ OMF* 183,8996 182,8680 -0,56
Erste Plavi OMF. 183,7763 182,9123 -0,47
PBZ Croatia osig.OMF 163,2860 162,8492 -0,27
Raiffeisen OMF 177,1302 175,5427 -0,90
AZ benefit DMF** 191,4774 191,0854 -0,20
AZ profit DMF 212,2843 211,9460 -0,16
Croatia osiguranje DMF 130,6041 130,1774 -0,33
Erste Plavi Expert DMF 153,7894 152,8742 -0,60
Erste Plavi Protect DMF 157,1068 156,6915 -0,26
Raiffeisen DMF 168,2085 166,9324 -0,76
ZDMFAutocesta Rijeka – Zagreb 104,6663 104,3296 -0,32
Auto Hrvatska ZDMF 118,3839 118,2828 -0,09
AZ Dalekovod ZDMF*** 203,4818 203,1434 -0,17
AZ Hr. kontrola zračne plov. 199,2215 198,9248 -0,15
AZ VIP ZDMF 214,8419 214,5158 -0,15
AZ ZABA 99,2704 99,1993 -0,07
AZ Zagreb ZDMF 156,0780 155,9205 -0,10
ZDMF cestarski fond 137,2548 135,4796 -1,29
ZDMF Croatia osiguranje 114,6131 114,1891 -0,37
ZDMF Ericsson N. Tesla 177,9242 176,7502 -0,66
ZDMF HEP grupa 120,6014 120,0430 -0,46
ZDMF Hrvatskih autocesta 130,2439 129,9534 -0,22
ZDMF Hr. liječničkog sind. 191,0246 189,7549 -0,66
ZDMF Novinar 163,4261 162,4072 -0,62
ZDMF Željezničar-Raiffeisen 135,7787 135,2996 -0,35
ZDMF Sind. Pomoraca Hr. 117,5374 116,8482 -0,59
ZDMF T-HT 155,3585 154,8177 -0,35
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANFA
Vrijednosti Investicijskih fondova
Gotovo proporcionalno i dobitnika i gubitnika
U petak je među investicijskim fondovima vladala gotovo proporcionalana podijeljenost na dobitnike i gubitnike. Naime, po podacima iCapital-a, njih 40 ili 48,78 posto bilježilo je gubitke dok ih je 39 ili 47,56 posto bilo dobitnika. Pritom su vrijednosti 3 fonda ostale nepromijenjene, dok se podaci za PBZ Global fond odnose na 20.06.2013.
Među dioničkim investicijskim fondovima ovaj je puta bilo više gubitnika. Naime, njih 23 bilježia su pad, dok ih je 13 bilježilo rast vrijednosti. Tako su se gubici kretali od 0,01 posto Erste Adriatic Equity fonda do 1,577 posto Ilirika Jugoistočna Europa fonda. S duge su pak strane dobici bili u rasponu od 0,16 posto FIMA Equity fonda do 1,53 posto NETA US Algorithm fonda.
Kod mješovitih investicijskih fondova bilo je tek nešto više gubitnika. Naime, njih 7 bilježilo je pad, dok ih je 6 biljžilo rast vrijednosti. Gubici su se tako kretali od 0,12 posto C-Premium (CEBA Balanced) fonda do 1,14 posto OTP uravnoteženi fonda.
Među obvezničkim investicijskim fondovima gubitnika je bilo znatno više. Naime, njih 6 bilježilo je gubitke, dok su jedni dobitnici s dobicima od 0,04 ondonso 0,24 posto bili Capital One fond te ZB bond fond. Tako su se gubici kretali od 0,07 posto HI-conservative fonda do 0,9 posto PBZ Bond fonda.
Novčani investicijski fondovi već tradicionalno većinom su bili s manjim dobicima no, bilo je i gubitnika. Naime, gubitak od 0,006 posto zabilježio je PBZ Dollar fond, dok su vrijednosti Erste Euro-Money fonda, Raiffeisen Cash fonda te Raiffeisen euroCash fonda ostale nepromijenjene. Dobici su se pak kretali u rasponu od 0,0012 posto ZB europlus fonda do 0,01 posto Agram Euro Cash fonda.
Fond Vrsta fonda Datum Cijena udjela Valuta Dnevno %
Dionički fondovi
NETA US Algorithm dionički 21.6.2013 134,0144 HRK 1,5304
Ilirika Gold dionički 21.6.2013 54,0761 EUR 1,522
NETA Mena dionički 21.6.2013 479,1506 HRK 0,9868
NETA Global Developed dionički 21.6.2013 90,7023 HRK 0,9029
ZB BRIC+ dionički 21.6.2013 76,44 EUR 0,7779
HI-growth dionički 21.6.2013 8,3256 EUR 0,7125
KD Energija dionički 21.6.2013 8,5952 HRK 0,6664
ZB trend dionički 21.6.2013 126,26 EUR 0,6457
NETA Rusija dionički 21.6.2013 25,1325 EUR 0,3967
PBZ I-Stock dionički 21.6.2013 52,7891 HRK 0,3515
Raiffeisen Prestige Equity dionički 21.6.2013 108,79 EUR 0,3506
KD Victoria dionički 21.6.2013 13,3173 HRK 0,2786
FIMA Equity dionički 21.6.2013 51,8378 HRK 0,1613
Erste Adriatic Equity dionički 21.6.2013 74,93 EUR -0,0134
Capital Two dionički 21.6.2013 64,4736 HRK -0,086
NETA Bric dionički 21.6.2013 17,8865 EUR -0,1122
Raiffeisen World dionički 21.6.2013 113,36 EUR -0,1233
ZB aktiv dionički 21.6.2013 95,67 HRK -0,1357
HPB Dionički dionički 21.6.2013 84,597 HRK -0,1561
Platinum Blue Chip dionički 21.6.2013 87,1676 EUR -0,1765
Allianz Equity dionički 21.6.2013 114,5122 EUR -0,215
Platinum Global Opportunity dionički 21.6.2013 12,1501 USD -0,2488
HPB Titan dionički 21.6.2013 66,0592 EUR -0,2671
A1 dionički 21.6.2013 81,81 HRK -0,2682
PBZ Equity dionički 21.6.2013 66,5775 HRK -0,3105
KD Nova Europa dionički 21.6.2013 5,5915 HRK -0,3475
Raiffeisen Central Europe dionički 21.6.2013 45,7001 EUR -0,3924
HPB World Absolute Value - dionički 21.6.2013 100,0244 EUR -0,4796
DJE
Ilirika BRIC dionički 21.6.2013 70,9951 EUR -0,503
KD Prvi izbor dionički 21.6.2013 10,7504 HRK -0,6488
ZB euroaktiv dionički 21.6.2013 115,24 EUR -0,8432
NETA Jugoistočna Europa dionički 21.6.2013 42,6075 HRK -0,9324
OTP MERIDIAN 20 dionički 21.6.2013 77,0488 EUR -1,2882
Ilirika Azijski tigar dionički 21.6.2013 43,1083 EUR -1,317
NETA New Europe dionički 21.6.2013 91,6522 HRK -1,5701
Ilirika Jugoistočna Europa dionički 21.6.2013 117,3177 EUR -1,5775
Mješoviti fondovi
NETA EM Balanced mješoviti 21.6.2013 68,0095 HRK 1,1158
Agram Trust mješoviti 21.6.2013 57,6055 HRK 1,1063
HI-balanced mješoviti 21.6.2013 10,1535 EUR 0,2557
Raiffeisen Prestige mješoviti 21.6.2013 88,6801 EUR 0,1807
Raiffeisen Balanced mješoviti 21.6.2013 116,7601 EUR 0,1287
Allianz Portfolio mješoviti 21.6.2013 119,3875 HRK 0,0346
C-Premium (CEBA Balanced) mješoviti 21.6.2013 4,7104 HRK -0,0127
ZB global mješoviti 21.6.2013 134,52 EUR -0,0965
KD Balanced mješoviti 21.6.2013 7,4894 HRK -0,1427
HPB Global mješoviti 21.6.2013 76,2531 HRK -0,2257
ICF Balanced mješoviti 21.6.2013 100,0926 HRK -0,2325
PBZ Global mješoviti 20.6.2013 90,2918 HRK -0,6187
OTP uravnoteženi mješoviti 21.6.2013 91,838 HRK -1,1422
Obveznički fondovi
ZB bond obveznički 21.6.2013 168,63 EUR 0,2497
Capital One obveznički 21.6.2013 178,3994 HRK 0,043
HI-conservative obveznički 21.6.2013 12,0912 EUR -0,0777
Raiffeisen Bonds obveznički 21.6.2013 150,1801 EUR -0,1927
HPB Obveznički obveznički 21.6.2013 132,7484 EUR -0,197
Erste Bond obveznički 21.6.2013 121,07 EUR -0,444
OTP euro obveznički obveznički 21.6.2013 118,3797 EUR -0,7139
PBZ Bond obveznički 21.6.2013 105,5136 EUR -0,9048
Novčani fondovi
Agram Euro Cash novčani 21.6.2013 11,6832 EUR 0,0102
VB Cash novčani 21.6.2013 124,2479 HRK 0,0072
Erste Money novčani 21.6.2013 147,44 HRK 0,0067
Locusta Cash novčani 21.6.2013 1.280,99 HRK 0,0061
HPB Euro Novčani novčani 21.6.2013 104,0128 EUR 0,0056
PBZ Euro Novčani novčani 21.6.2013 135,1476 EUR 0,0054
OTP euro novčani novčani 21.6.2013 100,5255 EUR 0,0051
HPB Novčani novčani 21.6.2013 140,2653 HRK 0,0041
HI-cash novčani 21.6.2013 147,0734 HRK 0,0039
Allianz Cash novčani 21.6.2013 115,912 HRK 0,0028
Auctor Cash novčani 21.6.2013 106,1323 HRK 0,0028
PBZ Novčani novčani 21.6.2013 140,424 HRK 0,0024
OTP novčani fond novčani 21.6.2013 129,9543 HRK 0,0023
NETA Multicash novčani 21.6.2013 103,3729 HRK 0,0015
ZB plus novčani 21.6.2013 172,1188 HRK 0,0015
ZB europlus novčani 21.6.2013 147,0742 EUR 0,0012
Erste Euro-Money novčani 21.6.2013 112,8 EUR 0
Raiffeisen Cash novčani 21.6.2013 153,6801 HRK 0
Raiffeisen euroCash novčani 21.6.2013 103,74 EUR 0
PBZ Dollar novčani 21.6.2013 127,8067 USD -0,0068
Indeksni fondovi
VB CROBEX10 indeksni 21.6.2013 96,0638 HRK 0,7996
OTP indeksni indeksni 21.6.2013 37,7581 HRK 0,6236
Posebni fondovi
VB SMART posebni 21.6.2013 93,8442 EUR -0,5807
Dionički fond fondova
OTP Europa Plus dionički fond 21.6.2013 108,527 EUR -0,1635
fondova
NETA GDEM dionički fond 21.6.2013 8,5866 EUR -0,6089
fondova
Mješoviti fond fondova
NETA GBEM mješoviti fond 21.6.2013 8,4273 EUR -0,5276
fondova
Izvor: iCapital
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 14.802 14.758 Tokyo/Nikkei 13.062 13.230 London/FTSE-100 6.047 6.116 Frankfurt/DAX 30 7.699 7.789
*Izvor: REUTERS
Na Wall Streetu se ovoga tjedna očekuje nestabilno trgovanje, kao i prošloga, kada je ulagače uznemirila Fedova najava smanjenja poticajnih monetarnih mjera.
Dow Jones indeks skliznuo je prošloga tjedna 1,8 posto, na 14.802 boda, dok je S&P 500 potonuo 2,1 posto, na 1.592 boda, a Nasdaq indeks 1,9 posto, na 3.357 bodova.
I dok bi još nedavno pad cijena za 2 posto ulagači smatrali dobrom prilikom za kupnju dionica, sada će vjerojatno biti oprezniji jer najavom smanjenja poticajnih monetarnih programa tržište gubi podršku koja je dugo održavala trend rast cijena.
Predsjednik Feda Ben Bernanke kazao je prošloga tjedna da je američko gospodarstvo dovoljno snažno da bi središnja banka kasnije ove godine mogla početi smanjivati programe kupnje državnih i hipotekarnih obveznica, kojima mjesečno na financijska tržišta ubrizgava 85 milijardi dolara svježeg, jeftinog novca.
To je uznemirilo ulagače, izazvalo oštar pad cijena dionica i obveznica, pri čemu su prinosi na državne obveznice dosegnuli najvišu razinu u 15 mjeseci.
Na oprez ulagača ukazuje prošlotjedni skok VIX indeksa Čikaške burze opcija za 10 posto. Taj 'indeks straha' u jednom se trenutku, po prvi puta ove godine, probio i iznad razine od 20 bodova, što pokazuje da ulagači pojačano osiguravaju svoje portfelje od mogućeg daljnjeg pada cijena dionica.
„Zabrinutost zbog odmaka Feda od politike tiskanja svježeg, jeftinog novca navodi ulagače na promjenu pozicija. Rast VIX indeksa na 20 bodova prestrašio ih je i oni žele gotovinu, pokupiti zaradu s tržišta“, kaže Ken Polcari, direktor u tvrtki O'Neil Securities.
Ni predstojeća sezona objave kvartalnih poslovnih rezultata kompanija ne potiče optimizam. Zbog recesije u eurozoni, usporavanja rasta kineskog gospodarstva i krhkog oporavka japanskog i američkog, poslovni uvjeti u svijetu nisu baš zavidni.
Zabrinjavaju i posljedice smanjenja američkih proračunskih rashoda početkom godine, pa je odnos između negativnih i pozitivnih upozorenja kompanija u vezi zarada u drugom tromjesečju dosegnuo je 6,5 naprema 1, najslabiji skor od prvog kvartala 2001. godine.
Zbog toga su analitičari znatno smanjili procjene rasta zarada kompanija, čije su dionice sadržane u S&P 500 indeksu.
Prema najnovijoj anketi Reutersa, procjenjuje se da će zarade tih kompanija u drugom tromjesečju porasti za 3,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok su još u travnju analitičari očekivali rast od 6,1 posto.
Rudarske dionice predvodile su u ponedjeljak pad cijena na europskim tržištima, potaknut pojačanom zabrinutošću investitora zbog stanja u kineskom bankovnom sustavu i globalnih gospodarskih izgleda.
Londonski FTSE pao je 1,82 posto na 6.047 bodova a frankfurtski DAX za 1,15 posto na 7.699 bodova. Najveći je gubitnik bio pariški CAC, koji je bio u minusu dva posto i iznosio 3.584 boda.
Rast vrijednosti europskih dionica posustao je a prinosi na obveznice počeli su rasti otkad je predsjednik američke središnje banke Ben Bernanke signalizirao da će Sjedinjene Američke Države u drugoj polovini godine vjerojatno početi ukidati monetarne poticaje za gospodarstvo.
"I dalje očekujemo niske povrate na dionice u doglednoj budućnosti ... Investitorima nedostaju dobri trendovi na makro i mikro razinama", objavio je CROCI tim Deutsche Banka.
Procjenjuju da će rast prinosa na obveznice i dalje negativno djelovati na robe i tržišta u nastajanju, ali i dalje očekuju rast cijena dionica u srednjoročnoj perspektivi.
Rudarske dionice oslabile su nakon pada cijena bakra na najnižu razinu u 21 mjesec, što trgovci obrazlažu strahom od slabe potražnje i u narednom razdoblju, zbog zabrinutosti za rast i nestašice kredita u Kini. Zbog problema na kineskom tržištu kredita Goldman Sachs je snizio prognozu kineskog rasta u ovoj i idućoj godini.
Kineska središnja banka objavila je danas da je ukupna likvidnost financijskog sustava zadovoljavajuća, nakon što su kamate na kretkoročne pozajmice prošlog tjedna dosegnule neuobičajeno visoke razine jer su komercijalne banke srezale kreditiranje na međubankovnom tržištu.
"Aktualna nestašica novca na međubankovnom tržištu šalje snažan politički signal da se snažan rast kredita u dosadašnjem dijelu godine vjerojatno neće nastaviti", objavio je Goldman Sachs.
Rudarske kompanije, koje se oslanjaju na snažnu potražnju iz najvećeg svjetskog potrošača sirovina, oslabile su u prosjeku 1,6 posto.
Cijene dionica Kazakhmysa pale su 8,4 posto nakon što je potvrdio oko tri milijarde funti vrijednu ponudu za ENRC, u kojem već ima značajan dionički udio.
Pad cijena dionica i rast prinosa na obveznice ponovo su pritisnuli financijske dionice pa je tako Aberdeen Asset Management izgubio na vrijednosti 2,2 posto. Cijene dionica Erste Group Bank pale su za 8,9 posto.
Indeks Tokijske burze Nikkei pao je 1,26 posto na 13.062 boda.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD 1,3219 1,3301 1,3161
USD/JPY 97,26 98,28 96,19
GBP/USD 1,5508 1,5517 1,5413
USD/CHF 0,9271 0,9361 0,9248
*Izvor: REUTERS 20.06.2013.
Dolar je danas ojačao prema košarici ključnih valuta na međunarodnim tržištima, približivši se najvišoj razini u dva tjedna zahvaljujući očekivanjima da će američka središnja banka u drugoj polovini godine smanjiti monetarne poticaje za gospodarstvo.
Indeks dolara prema košarici šest ključnih svjetskih valuta ojačao je 0,3 posto, na 82,584 bodova, nakratko se približivši i najvišoj vrijednosti od 5. lipnja od 82,742 boda.
Zelena je novčanica ojačala prema euru blagih 0,1 posto, na 1,3105 dolara. Nakratko je dosegnula i 1,3078 dolara u odnosu na euro.
Na istom je postotnom dobitku dolar bio i prema jenu, te se njime trgovalo po 97,97 jena. Nakratko je poskočio i na 98,72 jena.
Guverner američke središnje banke Ben Bernanke kazao je prošle srijede da bi Fed mogao smanjiti program kupnje imovine, vrijedan 85 milijardi dolara mjesečno, bude li se stanje u gospodarstvu i dalje poboljšavalo.
Očekivanja strože američke monetarne politike u oštrom su kontrastu s izglednim dodatnim sniženjem ključnih kamatnih stopa u eurozoni i agresivnim ublažavanjem monetarne politike u Japanu.
Jačanje dolara prema jenu ograničila su ipak strahovanja da će kineska središnja banka ustrajati u strogoj monetarnoj politici i time prigušiti gospodarski rast. U takvim situacijama ulagači traže utočište za kapital u valutama koje smatraju sigurnima, poput jena.
"Ima prostora za daljnje slabljenje valuta s višim prinosima u odnosu na dolar... ali ako zazor od rizika potraje, dolar će teško dodatno ojačati prema jenu", ističe Lee Hardman iz BTMU-a.
U skupini valuta s višim prinosima australski je dolar, osjetljiv na zabrinutost za kineski gospodarski rast, kliznuo 0,25 posto prema američkom imenjaku, i njime se trgovalo po 91,89 američkih centi. Bojazni za kineski rast potaknuo je nedavni nagli skok kamata na međubankovne pozajmice u Kini, mogući vjesnik kreditne nestašice.
Skroman je rast dolar zabilježio i prema euru kojem je podršku pružilo blago poboljšanje poslovne klime u Njemačkoj, prema izvješću utjecajnog instituta Ifo. Njegov je odgovarajući indeks u lipnju porastao na 105,9 bodova, sa 105,7 bodova koliko je iznosio u prošlom mjesecu.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 21. 6. USLIB 0,13030 0,003 0,19300 0,27275 0,41380 21. 6. EULIB 0,03143 0,001 0,06857 0,13786 0,24857
*Izvor :FINANCIAL TIMES
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi 25. i 26. lipnja
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,4838 5,7115 8,7663 5,8312 6,1102 8,5812
*Izvor: HNB
Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na tečajnicu s kraja prošlog tjedna, oslabila prema euru za neznatnih 0,002 posto, a oslabila je i prema svim ostalim važnijim valutama.
Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,483818 kuna.
Na vrijednosti su prema kuni dobile i ostale promatrane inozemne valute, a najviše je u odnosu na tečajnicu utvrđenu prošli petak ojačao američki dolara, za 0,93 posto, na 5,711530 kuna po srednjem tečaju.
Švicarski je franak ojačao za 0,15 posto i njegov srednji tečaj iznosi 6,110237 kuna, a britanska funta za 0,03 posto i srednji tečaj funte iznosi 8,766332 kune.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 25. i 26. lipnja
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,5350 5,8993 9,0432 6,2669 OTP Banka Hrvatska 7,5384 5,8527 8,9824 6,2516 Štedbanka 7,5641 5,9009 8,9356 6,2282 Partner banka 7,5400 5,9047 8,9658 6,2506 Erste&Steiermarkische 7,5420 5,8790 9,0630 6,2950 Hrvatska poštanska banka 7,5400 5,9305 9,0757 6,3693 Splitska banka 7,5350 5,8813 9,0097 6,2719 Podravska banka 7,6604 5,9379 9,0152 6,2643 Istarska kreditna banka 7,5400 5,8800 9,0117 6,3057 Karlovačka banka 7,5490 5,9180 9,0832 6,3311 Croatia banka 7,5653 5,8554 8,9609 6,2446 Sberbank 7,5700 5,8886 9,0381 6,3241 Hypo Group Alpe-Adria 7,5400 5,9102 9,0472 6,3142 Fina 7,5100 5,9305 9,0757 6,3693 Privredna banka 7,5350 5,9620 8,9809 6,3166 Centar banka 7,5504 5,8371 8,9854 6,2935
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5062 5,7286 8,7926 6,1285 Zagrebačka banka 7,5250 5,8183 8,9192 6,1809 OTP Banka Hrvatska 7,5250 5,8241 8,9209 6,2211 Štedbanka 7,5340 5,8310 8,8471 6,1665 Partner banka 7,5300 5,8600 8,9275 6,2395 Erste&Steiermarkische 7,5300 5,8462 9,0125 6,2605 Hrvatska poštanska banka 7,5300 5,8428 8,9416 6,2752 Splitska banka 7,5250 5,8099 8,9438 6,2169 Podravska banka 7,6596 5,8379 8,9752 6,2343 Istarska kreditna banka 7,5300 5,8400 8,9065 6,2752 Karlovačka banka 7,5390 5,8490 8,9773 6,2573 Croatia banka 7,5504 5,8154 8,8995 6,2080 Sberbank 7,5500 5,8600 8,9943 6,2935 Hypo Group Alpe-Adria 7,5300 5,8101 8,9471 6,2141 Fina 7,4900 5,8428 8,9416 6,2752 Privredna banka 7,5250 5,8451 8,8920 6,2540 Centar banka 7,5406 5,8086 8,9416 6,2629
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,4613 5,6943 8,7400 6,0919 Zagrebačka banka 7,4250 5,6215 8,6175 5,9719 OTP Banka Hrvatska 7,4129 5,5901 8,6572 5,9831 Štedbanka 7,4209 5,5977 8,4932 5,9199 Partner banka 7,4200 5,5601 8,6261 5,9946 Erste&Steiermarkische 7,4300 5,5722 8,5901 5,9671 Hrvatska poštanska banka 7,4300 5,5687 8,5647 5,9513 Splitska banka 7,4250 5,6100 8,6361 6,0090 Podravska banka 7,4250 5,6201 8,6381 6,0446 Istarska kreditna banka 7,4300 5,5900 8,6173 5,9605 Karlovačka banka 7,4250 5,5700 8,5491 5,9588 Croatia banka 7,4389 5,6115 8,6988 6,0063 Sberbank 7,4500 5,6030 8,6611 6,0186 Hypo Group Alpe-Adria 7,4300 5,6099 8,6469 6,0139 Fina 7,4300 5,5687 8,5647 5,9513 Privredna banka 7,4250 5,5600 8,6292 5,9490 Centar banka 7,4404 5,6144 8,6085 5,9574
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,4100 5,5635 8,5314 5,9122 OTP Banka Hrvatska 7,4010 5,5559 8,5693 5,9404 Štedbanka 7,3913 5,5417 8,4083 5,8607 Partner banka 7,4100 5,5251 8,5836 5,9738 Erste&Steiermarkische 7,4200 5,5490 8,5470 5,9430 Hrvatska poštanska banka 7,4100 5,4852 8,4362 5,8621 Splitska banka 7,4150 5,5558 8,5702 5,9662 Podravska banka 7,4100 5,5501 8,5481 5,9946 Istarska kreditna banka 7,4200 5,5500 8,5997 5,9269 Karlovačka banka 7,4150 5,5200 8,4723 5,9053 Croatia banka 7,4239 5,5773 8,6374 5,9697 Sberbank 7,4300 5,5745 8,6173 5,9880 Hypo Group Alpe-Adria 7,4200 5,5098 8,5468 5,9138 Fina 7,4100 5,4852 8,4362 5,8621 Privredna banka 7,4150 5,5044 8,5429 5,8895 Centar banka 7,4306 5,5830 8,5910 5,9269
6. HR u EU: Veća transparentnost bankovnih i financijskih usluga
Ulazak Hrvatske u EU njenim građanima osigurat će veću transparentnost bankovnih i financijskih usluga, kao i usluga platnog prometa, a moći će slobodno otvarati račune u bankama u inozemstvu i slobodno se zaduživati kod banaka u članicama EU.
S danom pristupanja Europskoj uniji, 1. srpnja, u Hrvatskoj će se iznos osiguranih depozita povećati s dosadašnjih 400 tisuća kuna na 100 tisuća eura u kunskoj protuvrijednosti.
Predviđeno je to izmjenama Zakona o osiguranju depozita, koje je Hrvatski sabor usvojio krajem proteklog tjedna. Taj je zakona usklađen s odredbama direktiva Europskog parlamenta i Vijeća kojom su države članice dužne osigurati pokriće za ukupne depozite svakog pojedinačnog deponenta u iznosu od 100.000 eura.
Tako se i u Hrvatskoj povećava zaštita depozita vjerovnika kod kreditnih institucija u slučaju kada Hrvatska narodna banka dostavi rješenje o nedostupnosti depozita ili kada sud donese rješenje o otvaranju stečajnog postupka nad kreditnom institucijom.
S ulaskom Hrvatske u EU kreditne, financijske institucije i društva za osiguranje sa sjedištem u drugoj državi članici moći će neposredno pružati svoje usluge u Hrvatskoj, pa će građani imati veću mogućnost izbora institucije s kojom žele poslovati, odnosno kupovati dionice, vrijednosne papire i udjele u stranim investicijskim fondovima, sklapati ugovore o osiguranju.
U Ministarstvu financija očekuju i smanjenje cijena, ali i povećanje kvalitete kreditnih, financijskih i osiguravateljskih usluga.
Građani mogu slobodno otvarati račune u bankama u inozemstvu u cilju štednje i/ili obavljanja transakcija po tom računu, a mogu se slobodno zaduživati (uzimati kredite) kod banaka u inozemstvu. Također mogu obavljati kupoprodaju deviza na inozemnom deviznom tržištu.
Iz Ministarstva finacija kažu da je građanima osigurana veća transparentnost pružanja bankovnih i financijskih usluga, kao što su pravo na besplatno informiranje o svim uslugama koje kreditna institucija nudi potrošačima, a kojima se pojašnjava pravna i suštinska priroda te usluge.
Građanima je osigurana i veća transparentnost pružanja usluga platnog prometa, izdavanja elektroničkog novca (pravo na besplatno informiranje o cijeni usluge, rokovima izvršavanja plaćanja, korištenim tečajevima stranih valuta, naknadama i kamatama).
Kada je, pak, riječ o pravilima za pružanje nacionalnih i prekograničnih platnih usluga, iz resornog ministarstva navode kako su uvedena jedinstvena pravila za pružanje nacionalnih i prekograničnih platnih usluga.
Sukladno nedavno usvojenim izmjenama Zakona o deviznom poslovanju, s danom pristupanja u EU Hrvatska će izravno primjenjivati Uredbe Europske komisije 1889/2005 o kontroli gotovine prilikom ulaska i izlaska s područja EU, pa će tako građani carinskim službenicima biti obvezni prilikom ulaska/izlaska s područja EU pismeno prijaviti prijenos gotovine u kunskoj protuvrijednosti od 10.000 eura ili više. Tu će prijavu izvršiti putem obrasca nove zajedničke deklaracije za prijavu gotovine Cash Declaration Form (CDF).
Građani i temeljem sadašnjih propisa imaju obvezu prijave carinskoj službi prijenosa gotovine u kunskoj protuvrijednosti od 10.000 eura ili više, međutim izravnom primjenom Uredbe EK u primjeni će biti novi obrazac, a prijava će se morati izvršiti pismenim putem.
Sam obrazac građani mogu naći na web stranici Carinske uprave, a bit će dostupan i na graničnom prijalazu/vanjskoj granici EU.
7. BIS: središnje banke odradile svoj dio posla, na redu su vlade
Središnje banke odradile su svoj dio posla kako bi poduprle gospodarski oporavak i sada je red na vladama, prenose britanski mediji u ponedjeljak poruku Banke za međunarodna poravnanja (BIS).
Vrijeme je da središnje banke prekinu s mjerama kojima šalju poruku da su spremne učiniti štogod je potrebno kako bi pomogle gospodarstvu, prenosi BBC zaključak iz BIS-ova redovnog godišnjeg izvješća.
Banke su učinile što su mogle kako bi ublažile najteže posljedice šestogodišnje kreditne krize, upozoravaju iz Basela.
Na vrhuncu krize povukle su niz taktičkih poteza kako bi održale likvidnost, snizivši u početnoj fazi ključne kamatne stope. Sljedeći su potez bile mjere kvantitativnog ublažavanja monetarne politike i ubrizgavanje značajnih novčanih iznosa u bankovni sustav.
Vrhunac krize sada je izna nas i vrijeme je da se te intervencionističke mjere ukinu, zaključuju u BIS-u.
Vlade bi po njima trebale podmazati kotače gospodarstva reformama tržišta rada i "snažnim programom popravka i reformi" koji jedini mogu osigurati dugoročni ekonomski oporavak.
"Iako je od erupcije globalne financijske krize prošlo šest godina, svjetsko gospodarstvo i dalje ne uspijeva ostvariti snažan, samoodrživ rast", ističe se u izvješću.
"U tom su razdoblju središnje banke razvijenih gospodarstava bile prisiljene pronalaziti načine da podignu popustljivu monetarnu politiku na još višu razinu. No, one ne mogu riješiti strukturne probleme koji sprečavaju povratak snažnom i održivom rastu", zaključuju u BIS-u.
Monetarne su vlasti uskočile kako bi "drugi dobili na vremenu i povukli odgovarajuće poteze, popravili stanje u aktivi, konsolidirali fiskalnu bilancu i proveli reforme za jačanje produktivnosti".
To je privatnom sektoru mogućilo da odgodi reforme a vladama da financiraju deficite uz niže cijene, upozorava čelnik BIS-ova monetarnog i ekonomskog odjela Stephen Cecchetti.
Sada središnje banke moraju ponovo preusmjeriti fokus na održavanje financijske stabilnosti i poticanje reformi "umjesto da ih koče nultim kamatnim stopama i kupovinama sve većih iznosa vladinog duga", dodaje.
Prošlog je tjedna američka središnja banka najavila smanjivanje programa kupnje imovine krajem godine, što je izazvalo nagle oscilacije na tržištima.
8. Izvješće Svjetske banke o uvjetima poslovanja informacija, ne diktat - panel
Istraživanje Svjetske banke o uvjetima poslovanja u pojedinim zemljama mora vladama služiti tek kao informacija za donošenje boljih odluka i ne smije propisivati rješenja, upozorilo je danas neovisno tijelo koje je banka osnovala kako bi ispitalo metodologiju izrade utjecajnog godišnjeg izvješća.
Ukazujući na mogućnost pogrešnog tumačenja godišnjeg izvješća SB-a o uvjetima poslovanja "Doing Business", panel čije su formiranje prošle godine inicirali bančin predsjednik Jim Yong Kim i ministar Južnoafričke Republike za planiranje Trevor Manuel, upozorio je da se ono ne bi smjelo tumačiti kao univerzalni recept za ekonomski razvoj.
Smanjena regulativna opterećenja ne rezultiraju nužno bržim ekonomskim razvojem i snažnijim rastom, upozorio je panel. "Empirijski dokazi o rezultatima koje donose izmjene poslovne regulative, navedeni u izvješću, pružaju u najbolju ruku mješovitu sliku i sugestivni su", ističu.
Banka ocjenjuje 185 zemalja na osnovu 10 kriterija, uključujući osnivanje poduzeća, postupak izdavanja građevinske dozvole i dobivanje priključka za električnu struju, dobivanje kredita, zaštitu ulagača, plaćanje poreza i prekograničnu trgovinu. Na temelju tih kriterija SB izrađuje indekse i rangira zemlje prema uvjetima poslovanja. Pozicija na ljestvici može snažno utjecati na vlade i njihovu politiku.
Panel je upozorio da bi banka trebala prestati izračunavati ukupni plasman pojedinih zemalja jer može navesti na pogrešne zaključke.
Predsjednik Svjetske banke Jim Yong Kim i američko ministarstvo financija zagovornici su sastavljanja takve ljestvice, tvrdi Reuters, dok se Kina prema nekoliko izvora koje agencija citira zalaže za njezino ukidanje, tvrdeći da Svjetska banka ne bi trebala rangirati svoje članice.
Članovi panela smatraju da bi SB trebao prekinut s praksom sastavljanja ljestvice.
"Važno je imati na umu da je izvješće (Doing Business) zamišljeno kao projekt čisto informativne prirode. Kao takvo, trebalo bi funkcionirati kao input za mjere vlada a ne diktirati ih ili skicirati normativnu poziciju, što je u određenoj mjeri sada slučaj", dodaje se u današnjem izvješću.
Singapur zauzima vodeću poziciju na aktualnoj ljestvici, sastavljenoj krajem prošlogodišnjeg listopada, dok je posljednje mjesto pripalo Srednjoafričkoj Republici. Hrvatska se nalazi na 84. mjestu među ukupno 185 zemalja.
Članovi panela upozoravaju također da izvješće izvlači dalekosežne zaključke na temelju podataka prikupljenih iz izvora s relativno uskim pogledom na poslovno okruženje. "I dalje se postavlja pitanje jesu li stručnjaci - ponajprije odvjetnici - najbolji izvor za potrebne primarne podatke", ističe se u izvješću.
Panel predlaže da se promijeni metodologija na kojoj se izvješće temelji sastavljanja Predloženo je da se umjesto ljestvice za svaku zemlju izračunavaju bodovi za svaki kriterij.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821