Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
20. lipnja 2013.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. Sa sjednice Vlade RH
7. HNB: nove novčanice od 100 i 200 kuna ulaze u optjecaj
8. SNB planira i dalje braniti minimalni tečaj franka prema euru
9. Dodatno ublažen pad aktivnosti proizvodnog i uslužnog sektora eurozone
10. Uzlet cijena nekretnina u svijetu; u Hrvatskoj nastavljen pad
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata
(%)
20. 6. 64.340.000 214.340.000 14.340.000 4,64
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) prekonoćni 1.490.000 3,50 1 tjedan 5.000.000 4,00 1 mjesec 3.800.000 5,00 Više od 3 mjeseca 4.050.000 5,50 Ukupno 14.340.000 4,64
Izvor: Tržište novca
I u današnjem trgovanju na Tržištu novca bilježimo daljni pad ukupno prijavljene potražnje te ponude, dok je cijena zaduživanja značajno porasla.
Tako je ukupno prijavljena potražnja danas iznosila 64,34 milijuna kuna ili za oko 54,5 posto manje no u srijedu.
Istodobno se na strani ponude našlo 214,34 milijuna kuna, ili za oko 21 posto manje no dan ranije.
Najviše je danas, u iznosu od 5 milijuna kuna, plasirano putem ročnih pozajmica na rok od tjedan dana uz kamatnu stopu od 4 posto. Također je plasirano i 4,05 milijuna kuna pozajmica na rok duži od 3 mjeseca uz kamatu od 5,5 posto te 3,8 milijuna kuna pozajmica na rok od mjesec dana uz cijnu od 5 posto.
Prekonoćnih je pak pozajmica plasirano u iznosu od tek 1,49 milijuna kuna a pritom je kamatna stopa ostala nepromijenjena na 3,5 posto.
Ukupan kunski promet na Tržištu novca dosegao je tako danas svega 14,34 mlijuna kuna, a pritom je 50 milijuna kuna potražnje, zbog kreditnih ograničenja sudionika, ostalo nepodmireno. Prosječna kamatna stopa porasla je sa 1,57 na 4,64 posto.
„Danas je u trgovanju na Tržištu novca Zagreb prijavljena niža potražnja za kratkoročnim pozajmicama a tražile su se uz prekonoćne i ročne pozajmice. Iako je u ponudi ostalo neplasiranih kuna potražnja nije u cijelosti namirena zbog iskorištenosti limita potencijalnih kreditora prema tražiocima pozajmica.“ navodi se u priopćenju Tržišta novca.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
Većina indeksa u minusu
Pad vrijednosti većine dioničkih indeksa Zagrebačke burze nastavljen je i danas, pa je tako Crobex pao za 0,01 posto, na 1.783,85 bodova, a na vrijednosti su izgubila i tri od pet sektorskih indeksa, no indeks Crobex10 istodobno je porastao za 0,35 posto, na 1.003,53 boda.
Od pet sektorskih indeksa u plusu su dan završila dva, i to indeksi CROBEXindustrija, za 1,91 posto i CROBEXnutris, za 0,14 posto, dok je indeks građevinskog sektora pao za 3,02 posto, prometnog za 2,04 posto, a turističkog sektora za 0,17 posto.
Redovni promet dionicama danas je iznosio nešto više od 17,5 milijuna kuna, a najtrgovanija dionica, s gotovo 4,2 milijuna kuna prometa, bila je dionica turističke tvrtke Riviera Adria. Njena se cijena pritom danas nije mijenjala i iznosi 14,50 kuna.
Dionicama HT-a ostvareno je 2,7 milijuna kuna prometa, a njihova je cijena pala za 0,40 posto, na 172,80 kuna, dosegnuvši tako novu najnižu razinu od uvrštenja na Zagrebačku burzu.
Milijunski promet ostvaren je još i povlaštenim dionicama Adris grupe te dionicama Valamar Adria Holdinga. Pritom su Adrisove dionice, kojih je protrgovano za gotovo 1,5 milijuna kuna, poskupjele za 1,54 posto, na 330 kuna, dok je cijena dionica Valamara pala za 0,14 posto, na 145 kuna, uz 1,26 milijuna kuna prometa.
Slijede dionice dviju tvrtki u različitim fazama predstečajne nagodbe i značajnim rastom cijene. Dionicama Diokija, čiji je plan restrukturiranja ovog tjedna odbijen te je za 26. lipnja najavljeno glasanje o novom, ostvareno je gotovo 900 tisuća kuna, a njihova je cijena porasla za 16,28 posto, na 22 kune.
Promet dionicama Magme, čiji su vjerovnici plan restrukturiranja prihvatili te bi uskoro pred trgovačkim sudom trebali sklopiti predstečajnu nagodbu, iznosi pak 757,8 tisuća kuna, a njihova je cijena porasla za 57,67 posto, na 2,57 kuna.
Sklapanje predstečajne nagodbe čekaju i vjerovnici Varteksa, no cijena dionica te tvrtke danas je ipak značajno pala, za 9,35 posto, na 15,41 kunu, uz oko 200 tisuća kuna prometa.
Dionica Najniža Najviša Zadnja Promet Promjena
Službeno Tržište
ADPL-R-A 118,00 118,58 118,02 176.908,98 -0,24%
ATGR-R-A 578,00 580,00 578,00 63.202,00 -0,69%
CROS-P-A 7.100,00 7.100,00 7.100,00 14.200,00 -1,39%
CROS-R-A 7.105,00 7.110,00 7.110,00 142.167,05 0,07%
DLKV-R-A 20,66 22,67 20,75 14.239,83 -6,53%
HT-R-A 170,27 175,00 172,80 2.743.744,66 -0,40%
IGH-R-A 195,00 195,00 195,00 1.365,00 -2,50%
INA-R-A 4.250,22 4.300,00 4.300,00 262.056,51 1,10%
INGR-R-A 3,05 3,23 3,05 121.614,43 -2,87%
KOEI-R-A 700,01 700,01 700,01 7.000,10 0,00%
LEDO-R-A 7.800,00 7.800,00 7.800,00 78.000,00 -0,26%
LKPC-R-A 487,00 500,00 500,00 202.297,78 0,00%
MGMA-R-A 1,70 2,85 2,57 757.842,31 57,67%
OPTE-R-A 8,18 8,81 8,55 167.236,57 4,14%
PODR-R-A 225,01 230,00 229,98 73.784,25 1,96%
PTKM-R-A 197,00 200,99 197,00 749.146,71 -1,50%
ULPL-R-A 171,45 182,99 176,46 13.045,58 -4,61%
VART-R-1 15,00 16,06 15,41 194.287,46 -9,35%
VERN-R-A 46,88 47,00 46,88 2.578,76 10,07%
VIRO-R-A 610,00 610,02 610,00 12.200,30 0,00%
Redovito Tržište
ACI-R-A 3.470,02 3.470,02 3.470,02 10.410,06 -0,86%
ADRS-P-A 284,06 287,90 285,00 226.493,19 0,33%
ADRS-R-A 325,00 330,00 330,00 1.460.459,50 1,54%
ATLN-R-A 53,12 55,00 55,00 47.857,03 2,80%
ATPL-R-A 305,08 328,55 306,00 178.395,12 -5,85%
AUHR-R-A 290,00 290,00 290,00 16.820,00 0,00%
BD62-R-A 19,99 20,00 20,00 4.999,50 5,26%
BLJE-R-A 68,30 71,89 71,01 195.874,84 1,27%
DDJH-R-A 74,06 78,00 76,00 119.111,34 -1,03%
DIOK-R-A 17,92 22,99 22,00 895.771,95 16,28%
ERNT-R-A 1.318,01 1.338,00 1.330,00 34.632,15 0,75%
HDEL-R-A 100,00 102,50 100,00 22.465,46 -4,76%
HIMR-R-A 195,01 195,02 195,02 6.630,54 0,37%
HMAM-R-A 160,00 160,00 160,00 18.880,00 -11,11%
HMST-R-A 122,02 122,02 122,02 3.660,60 -2,38%
IKBA-R-A 920,00 920,00 920,00 4.600,00 0,00%
IPKK-R-A 193,10 195,15 193,10 8.715,35 -3,45%
JDBA-R-A 1.099,98 1.100,00 1.100,00 16.499,89 10,00%
JDPL-R-A 60,18 62,20 60,21 3.866,71 -1,54%
JMNC-R-A 53.501,00 53.501,00 53.501,00 53.501,00 0,00%
JNAF-R-A 2.302,00 2.302,18 2.302,00 18.417,05 0,00%
KNZM-R-A 140,00 140,00 140,00 10.780,00 -2,10%
KODT-P-A 1.010,00 1.019,00 1.019,00 6.088,00 -0,10%
KODT-R-A 1.070,00 1.080,03 1.070,00 203.310,22 -1,93%
KORF-R-A 144,26 146,00 145,00 1.267.126,25 -0,14%
KRAS-R-A 415,01 422,00 422,00 512.769,91 0,48%
KSST-R-A 375,00 389,00 389,00 54.900,61 3,41%
KTJV-R-A 15,64 15,64 15,64 1.438,88 -3,40%
LKRI-R-A 118,20 119,00 118,20 39.980,00 -0,25%
LRH-R-A 1.950,00 2.000,00 1.950,00 45.300,09 2,58%
MAIS-R-A 80,00 80,00 80,00 8.000,00 0,00%
PLAG-R-A 2.200,00 2.200,00 2.200,00 41.800,00 0,00%
RIVP-R-A 14,50 14,50 14,50 4.161.877,00 0,00%
SLPF-R-A 27,25 27,50 27,25 6.697,50 -0,91%
SLRS-R-A 373,01 373,01 373,01 1.492,04 -6,50%
TEP-R-A 21,00 21,00 21,00 2.919,00 -0,52%
THNK-R-A 612,50 612,52 612,52 3.062,54 -0,08%
TISK-R-A 213,55 214,00 213,70 152.108,30 0,07%
TNPL-R-A 290,00 290,11 290,00 16.240,44 -6,15%
TUHO-R-A 1.301,01 1.307,01 1.301,01 13.016,10 -0,46%
VDKT-R-A 305,00 306,02 305,00 27.469,36 -4,39%
VPIK-R-A 122,60 125,30 123,21 244.431,14 -1,42%
ZABA-R-A 31,40 31,55 31,52 30.584,47 0,03%
ZVZD-R-A 3.800,00 3.800,00 3.800,00 7.600,00 -2,56%
Domaći MTP
PRFC-R-A 20,40 20,81 20,40 20.559,20 -1,92%
SNHO-R-A 148,12 148,15 148,12 53.768,75 -0,01%
VLHO-R-A 91,50 95,49 91,50 42.419,89 -1,51%
FNOI-D-137A 98,56 98,56 98,56 2.259,44 \
FNOI-D-141A 96,32 96,50 96,32 2.210,78 \
FNOI-D-147A 92,70 92,80 92,70 2.126,60 \
FNOI-D-151A 89,30 89,50 89,30 2.051,64 \
FNOI-D-157A 85,15 85,30 85,15 1.955,39 \
FNOI-D-161A 83,10 83,30 83,10 1.909,51 \
FNOI-D-167A 80,20 80,21 80,21 1.838,71 \
FNOI-D-171A 77,03 77,04 77,04 1.766,04 \
FNOI-D-177A 72,52 72,53 72,53 1.662,65 \
FNOI-D-181A 70,22 70,23 70,23 1.609,93 \
FNOI-D-187A 69,05 69,06 69,06 1.583,11 \
FNOI-D-191A 66,92 66,93 66,93 1.534,28 \
FNOI-D-197A 64,04 64,05 64,05 1.468,25 \
Inozemni MTP
EGB-S-LBU2 22,80 24,60 23,90 153.007,80 -29,29%
EGB-S-LDX2 74,70 78,50 74,70 106.358,40 -6,74%
EGB-S-LDX3 35,00 40,90 37,10 328.112,50 -28,24%
EGB-S-LGD2 60,30 60,30 60,30 2.773,80 -42,30%
EGB-S-LSL1 8,00 9,90 8,00 15.998,00 -54,02%
EGB-S-LWL1 82,10 82,10 82,10 1.395,70 1,61%
EGB-S-SDX3 99,30 102,40 102,40 360.695,00 18,93%
EGB-S-SDX4 72,20 76,40 76,00 119.220,40 26,46%
EGB-S-SGD1 359,90 359,90 359,90 17.995,00 5,80%
EGB-S-SGD2 187,55 203,90 203,90 79.335,90 35,93%
EGB-S-SSP1 15,70 16,30 16,30 18.153,70 9,40%
EGB-S-SSP2 10,80 10,80 10,80 1.080,00 18,68%
EGB-S-TSGD 543,90 543,90 543,90 13.597,50 11,36%
EGB-S-TSWL 90,80 95,60 95,60 195.004,00 18,91%
Ukupan promet
17.557.423,28
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih fondova
Mirex osalbio 0,13 posto
Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, i u srijedu je zabilježila pad. Naime, prema podacima HANFA-e, vrijednost mu je u odnosu na prethodni dan pala 0,23 boda ili 0,13 posto – na 179,4334 boda.
Posljedica je to pada vrijednosti svih obveznih mirovinskih fondova. Tako je vrijednost Erste Plavi fonda pala 0,19 posto, na 184,75 bodova a fonda PBZ Croatia osiguranja 0,14 posto, 163,8895 bodova. Također je pala vrijednost i AZ fonda 0,13 posto, na 185,1603 boda te Raiffeisen fonda 0,1 posto, na 177,7937 bodova.
I među dobrovoljnim mirovinskim fondovima svi su bilježili gubitke. Tako je vrijednost Croatia osiguranje DMF-a niža 0,29, AZ profit DMF-a i Erste Plavi Expert DMF-a po 0,17, AZ benefit DMF-a 0,06, Erste Plavi Protect DMF-a 0,05 a Raiffeisen DMF-a 0,03 posto.
I među zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima velika večina ih je bilježila pad vrijednosti. Tako je vrijednost fonda Atuoceste Rijeka-Zagreb i fonda Croatia osiguranja pala po 0,28, fonda Hrvatskih autocesta i fonda Sindikata pomoraca Hrvatske po 0,27, fonda HEP grupe 0,26, Cestarskog fonda 0,22, AZ Dalekovod fonda i AZ VIP fonda po 0,18, AZ fonda Hrvatske kontrole zračne plovidbe i AZ Zagreb fonda po 0,17, fonda Auto Hrvatske 0,15, AZ ZABA fonda 0,1, fonda Željezničara 0,05 a fonda T-HT-a 0,04 posto. S druge je pak strane vrijednost fonda Hrvatskog liječničkog sindikata porasla 0,06, fonda Ericsson Nikole Tesle 0,02 a fonda Novinara 0,01 posto.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena %
18. 06. 19. 06.
Mirex 179,6672 179,4334 -0,13
AZ OMF* 185,4002 185,1603 -0,13
Erste Plavi OMF. 185,1006 184,7500 -0,19
PBZ Croatia osig.OMF 164,1172 163,8895 -0,14
Raiffeisen OMF 177,9689 177,7937 -0,10
AZ benefit DMF** 193,6847 193,5708 -0,06
AZ profit DMF 214,8831 214,5112 -0,17
Croatia osiguranje DMF 131,7836 131,4049 -0,29
Erste Plavi Expert DMF 154,9797 154,7097 -0,17
Erste Plavi Protect DMF 157,8088 157,7256 -0,05
Raiffeisen DMF 168,8673 168,8094 -0,03
ZDMFAutocesta Rijeka – Zagreb 105,5957 105,3010 -0,28
Auto Hrvatska ZDMF 119,6418 119,4628 -0,15
AZ Dalekovod ZDMF*** 205,6337 205,2632 -0,18
AZ Hr. kontrola zračne plov. 201,5673 201,2262 -0,17
AZ VIP ZDMF 217,3150 216,9329 -0,18
AZ ZABA 100,6920 100,5951 -0,10
AZ Zagreb ZDMF 157,9272 157,6647 -0,17
ZDMF cestarski fond 137,9647 137,6652 -0,22
ZDMF Croatia osiguranje 115,6629 115,3364 -0,28
ZDMF Ericsson N. Tesla 178,6593 178,6912 0,02
ZDMF HEP grupa 121,6698 121,3508 -0,26
ZDMF Hrvatskih autocesta 131,5129 131,1515 -0,27
ZDMF Hr. liječničkog sind. 191,9977 192,1158 0,06
ZDMF Novinar 164,1425 164,1638 0,01
ZDMF Željezničar-Raiffeisen 136,4339 136,3592 -0,05
ZDMF Sind. Pomoraca Hr. 118,2855 117,9708 -0,27
ZDMF T-HT 155,3070 155,2441 -0,04
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANFA
Vrijednosti Investicijskih fondova
I dalje prevladavaju gubitnici
I u srijedu su među investicijskim fondovima gubitnici bili u večini. Naime, po podacima iCapital-a, njih 52 ili 62,66 posto bilježilo je gubitke, dok ih je 30 odnosno 36,14 posto bilo dobitnika. Pritom je vrijednost jednoga fonda ostala nepromijenjena.
Među dioničkim investicijskim fondovima ovaj je puta velika većina njih bilježila gubitke. Naime, njih čak 31 bilježio je pad, dok ih je tek 5 bilježilo rast vrijednosti. Tako su se gubici kretali od 0,006 posto PBZ Equity fonda do 1,88 posto Ilirika Gold fonda. S druge su pak strane malobrojni dobitnici bili u rasponu od 0,02 posto Ilirika Jugoistočna Europa fonda do 0,52 posto NETA New Europe fonda.
I kod mješovitih investicijskih fondova bilo je slično. Naime, njih čak 12 bilježilo je pad vrijednosti, dok je jedini dobitnik s dobitkom od 0,12 posto bilo Agram Trust fond. Gubici su se pak kretali od 0,02 posto PBZ Global fonda do 1,34 posto NETA EM Balanced fonda.
Među obvezničkim investicijskim fondovima, pak, bilo je nešto više dobitnika. Naime, njih 5 bilježilo je dobitke dok su ih 3 bilježila gubitke. Tako su se dobitnici rasporedili između 0,01 posto Raiffeisen Bonds i OTP euro obveznički fondova do 0,23 posto PBZ Bond fonda. Gubitnici su pak bili HPB Obveznički fond (0,003 posto), Capital One fond (0,05) te ZB bond fond (0,38 posto).
Novčani investicijski fondovi već tradicionalno većinom su bili s manjim dobicima i ovaj puta su ih gotovo svi i ostvarili. Naime, tek je vrijednost Raiffeisen Cash fonda ostala nepromijenjena. Dobici su se pak kretali u rasponu od 0,0005 posto PBZ Dollar fonda do 0,01 posto Agram Euro Cash fonda.
Fond Vrsta fonda Datum Cijena udjela Valuta Dnevno %
Dionički fondovi
NETA New Europe dionički 19.6.2013 97,0068 HRK 0,5232
NETA Jugoistočna Europa dionički 19.6.2013 43,7328 HRK 0,2113
Erste Adriatic Equity dionički 19.6.2013 75,5601 EUR 0,0927
Ilirika Azijski tigar dionički 19.6.2013 44,3692 EUR 0,0738
Ilirika Jugoistočna Europa dionički 19.6.2013 123,878 EUR 0,0272
PBZ Equity dionički 19.6.2013 67,0409 HRK -0,0061
Raiffeisen Central Europe dionički 19.6.2013 46,48 EUR -0,0646
Allianz Equity dionički 19.6.2013 115,1768 EUR -0,0675
HPB Dionički dionički 19.6.2013 85,1999 HRK -0,1843
OTP MERIDIAN 20 dionički 19.6.2013 79,1632 EUR -0,1915
A1 dionički 19.6.2013 82,3 HRK -0,2303
KD Victoria dionički 19.6.2013 13,3023 HRK -0,2714
HPB World Absolute Value - dionički 19.6.2013 103,0048 EUR -0,2925
DJE
Capital Two dionički 19.6.2013 64,7355 HRK -0,3112
ZB aktiv dionički 19.6.2013 96,75 HRK -0,4322
Platinum Blue Chip dionički 19.6.2013 89,1936 EUR -0,4546
FIMA Equity dionički 19.6.2013 51,9568 HRK -0,471
ZB euroaktiv dionički 19.6.2013 119,53 EUR -0,516
Raiffeisen World dionički 19.6.2013 116,4701 EUR -0,5719
HPB Titan dionički 19.6.2013 67,3094 EUR -0,6076
NETA Mena dionički 19.6.2013 475,0571 HRK -0,6793
Ilirika BRIC dionički 19.6.2013 73,4549 EUR -0,8745
ZB trend dionički 19.6.2013 128,17 EUR -0,9199
NETA Global Developed dionički 19.6.2013 91,3218 HRK -1,0023
Platinum Global Opportunity dionički 19.6.2013 12,4299 USD -1,1059
KD Prvi izbor dionički 19.6.2013 11,1402 HRK -1,1368
Raiffeisen Prestige Equity dionički 19.6.2013 109,95 EUR -1,1418
ZB BRIC+ dionički 19.6.2013 77,89 EUR -1,1799
NETA Bric dionički 19.6.2013 18,4584 EUR -1,2032
HI-growth dionički 19.6.2013 8,4436 EUR -1,2248
KD Energija dionički 19.6.2013 8,7633 HRK -1,3097
NETA Rusija dionički 19.6.2013 25,6451 EUR -1,3589
NETA US Algorithm dionički 19.6.2013 134,6157 HRK -1,5474
KD Nova Europa dionički 19.6.2013 5,8304 HRK -1,5734
PBZ I-Stock dionički 19.6.2013 53,5685 HRK -1,8108
Ilirika Gold dionički 19.6.2013 56,9343 EUR -1,8856
Mješoviti fondovi
Agram Trust mješoviti 19.6.2013 56,4698 HRK 0,1223
PBZ Global mješoviti 19.6.2013 90,8539 HRK -0,0276
HPB Global mješoviti 19.6.2013 77,0807 HRK -0,0396
C-Premium (CEBA Balanced) mješoviti 19.6.2013 4,7475 HRK -0,1409
ICF Balanced mješoviti 19.6.2013 100,629 HRK -0,1612
Allianz Portfolio mješoviti 19.6.2013 120,1717 HRK -0,1836
Raiffeisen Prestige mješoviti 19.6.2013 89,3 EUR -0,1901
OTP uravnoteženi mješoviti 19.6.2013 93,3906 HRK -0,216
Raiffeisen Balanced mješoviti 19.6.2013 117,5501 EUR -0,2968
ZB global mješoviti 19.6.2013 136,12 EUR -0,5116
KD Balanced mješoviti 19.6.2013 7,5875 HRK -0,587
HI-balanced mješoviti 19.6.2013 10,2596 EUR -0,5959
NETA EM Balanced mješoviti 19.6.2013 69,1735 HRK -1,3491
Obveznički fondovi
PBZ Bond obveznički 19.6.2013 107,0161 EUR 0,2327
Erste Bond obveznički 19.6.2013 122,45 EUR 0,0409
HI-conservative obveznički 19.6.2013 12,1147 EUR 0,0231
OTP euro obveznički obveznički 19.6.2013 119,7381 EUR 0,0132
Raiffeisen Bonds obveznički 19.6.2013 151,46 EUR 0,0132
HPB Obveznički obveznički 19.6.2013 133,8365 EUR -0,0033
Capital One obveznički 19.6.2013 178,8348 HRK -0,0576
ZB bond obveznički 19.6.2013 168,96 EUR -0,3891
Novčani fondovi
Agram Euro Cash novčani 19.6.2013 11,681 EUR 0,0119
Raiffeisen euroCash novčani 19.6.2013 103,7501 EUR 0,0096
Erste Euro-Money novčani 19.6.2013 112,8101 EUR 0,0088
HPB Euro Novčani novčani 19.6.2013 104,0121 EUR 0,0072
VB Cash novčani 19.6.2013 124,231 HRK 0,007
Erste Money novčani 19.6.2013 147,4301 HRK 0,0068
OTP euro novčani novčani 19.6.2013 100,5407 EUR 0,0055
PBZ Euro Novčani novčani 19.6.2013 135,1327 EUR 0,0051
Locusta Cash novčani 19.6.2013 1.280,74 HRK 0,0047
HPB Novčani novčani 19.6.2013 140,2538 HRK 0,0042
HI-cash novčani 19.6.2013 147,0619 HRK 0,0039
Allianz Cash novčani 19.6.2013 115,9054 HRK 0,0029
Auctor Cash novčani 19.6.2013 106,127 HRK 0,0029
PBZ Novčani novčani 19.6.2013 140,4174 HRK 0,0028
ZB europlus novčani 19.6.2013 147,0735 EUR 0,0027
OTP novčani fond novčani 19.6.2013 129,9484 HRK 0,0023
NETA Multicash novčani 19.6.2013 103,3699 HRK 0,0015
ZB plus novčani 19.6.2013 172,1144 HRK 0,0015
PBZ Dollar novčani 19.6.2013 127,8081 USD 0,0005
Raiffeisen Cash novčani 19.6.2013 153,6701 HRK 0
Indeksni fondovi
OTP indeksni indeksni 19.6.2013 37,513 HRK -0,0288
VB CROBEX10 indeksni 19.6.2013 94,8912 HRK -0,8053
Posebni fondovi
VB SMART posebni 19.6.2013 95,2925 EUR -0,1057
Dionički fond fondova
NETA GDEM dionički fond 19.6.2013 8,6799 EUR -0,0829
fondova
OTP Europa Plus dionički fond 19.6.2013 111,4571 EUR -0,5318
fondova
Mješoviti fond fondova
NETA GBEM mješoviti fond 19.6.2013 8,5007 EUR -0,0482
fondova
Izvor: iCapital
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 15.112 15.318 Tokyo/Nikkei 13.014 13.245 London/FTSE-100 6.206 6.348 Frankfurt/DAX 30 7.997 8.197
*Izvor: REUTERS
Na Wall Streetu su u srijedu cijene dionica pale više od 1 posto, nakon što je predsjednik Feda Ben Bernanke kazao da bi središnja banka do kraja godine mogla početi smanjivati poticajne mjere ako gospodarstvo bude dovoljno snažno.
Dow Jones pao je 205 bodova, ili 1,34 posto, na 15.112 bodova, dok je S&P 500 potonuo 1,39 posto, na 1.628 bodova, a Nasdaq indeks 1,12 posto, na 3.443 boda.
Predsjednik američke središnje banke Bernanke kazao je jučer da bi Fed do kraja godine mogao početi smanjivati poticajne monetarne programe, a do polovice iduće godine i sasvim ih ukinuti, ako gospodarstvo bude dovoljno snažno.
I dok se očekivala najava smanjenja poticajnih monetarnih programa, ulagače je iznenadilo izričito navođenje rokova povlačenja Feda s financijskih tržišta.
Tim više što su prije Bernankeove konferencije za novinare, čelnici središnje banke, nakon dvodnevnog sastanka, poručili da će Fed nastaviti kupovati državne i hipotekarne obveznice u vrijednosti od 85 milijardi dolara mjesečno, ne najavljujući smanjenje tih programa.
Bernankeova potvrda da je Fed blizu smanjenju poticajnih programa izazvala je oštar pad burzovnih indeksa jer su ti programi dugo podržavali rast cijena dionica, pa se ulagači plaše korekcije na niže kada tržište izgubi tu podršku.
Od početka godine S&P 500 indeks porastao je više od 14 posto, dosegnuvši u svibnju najviše razine u povijesti, ponajviše zahvaljujući jeftinom novcu koji je Fed plasirao na tržište otkupom obveznica.
Nakon najave povlačenja Feda s tržišta, ulagačima preostaje nada da će američko gospodarstvo do tada postići čvrst, samoodrživ rast, zbog čega mu poticaji ne bi ni trebali.
„Ako će gospodarski rast biti održiv bez poticaja Feda, to će biti dobra vijest. No, bit će se teško odviknuti od priljeva jeftinog novca“, kaže Randy Bateman, direktor u fondu Huntington Asset Management.
Na uznemirenost ulagača i njihovo pojačano povlačenje s tržišta ukazuje iznadprosječan obujam trgovanja. Na Wall Streetu, NYSE MKT-u i Nasdaqu vlasnika je jučer zamijenilo 6,6 milijardi dionica, dok prosječan dnevni obujam u ovoj godini iznosi 6,36 milijardi.
I na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,40 posto, na 6.348 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,39 posto, na 8.197 bodova, a pariški CAC 0,55 posto, na 3.839 bodova.
Europski burzovni indeksi u četvrtak su oštro smanjeni, predvođeni gubitnicima u sektoru ruda i luksuznih roba, jer je tržišta uzdrmala vijest da su u američkoj središnjoj banci odlučili da je vrijeme da ukinu program kupovina obveznica koji je dionicama pružao snažnu podršku.
Londonski Ftse indeks u takvim je okolnostima potonuo 2,24 posto, na 6.206 bodova. Na gubitku od gotovo 2,5 posto bili su indeksi frankfurtske i pariške burze, pri čemu se DAX spustio na 7.997 bodova, a CAC na 3.743 boda.
Najveći gubitnici zabilježeni su u sektoru rudarskih kompanija, čije su dionice izrazitije oslabile zbog slabih pokazatelja iz Kine, najvećeg svjetskog potrošača metala, koji upućuju na usporavanje gospodarskih aktivnosti u drugom najvećem svjetskom gospodarstvu.
Dionice tvrtke za vađenje zlata Randgold potonule su 7,6 posto, a izrazitije su oslabile i dionice divova rudarskog sektora Rio Tinta i BHP Billitona, za oko 4,8 posto.
Oštar pad dionica pogodio je i švicarske proizvođače luksuznih roba Swatch i Richemont, a trgovci kažu da je to rezultat pada švicarskog izvoza.
Na globalnim su tržištima dionice osjetnije oslabile u proteklih mjesec dana pod utjecajem očekivanja da će Fed početi smanjivati programe monetarnih poticaja u drugoj polovini godine, poznatije kao "kvantitativno ublažavanje".
Taj program pogodio je prinose po obveznicama i time okrenuo mnoge ulagače dionicama koje nude bolje prinose, a čelnik Feda Ben Bernanke u srijedu je po završetku dvodnevnog bančinog zasjedanja kazao da bi mogao početi ukidati program u drugoj polovini godine.
U Cavendish Asset Managementu upraviteljica fonda Caroline Vincent prognozira da će u idućim mjesecima doći do povlačenja na europskim tržištima dionicama. Napominje kako ipak ne očekuje značajniji pad njihovih cijena.
"Mislim da ćemo imati nekoliko mirnih mjeseci, no ne vidim nikakvih razloga za kolaps. Ne postajem defanzivnija", kazala je.
Indeks Tokijske burze Nikkei je oslabio 1,74 posto, na 13.014 bodova.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD 1,3213 1,3301 1,3178
USD/JPY 97,86 98,28 96,19
GBP/USD 1,5455 1,5494 1,5413
USD/CHF 0,9321 0,9361 0,9248
*Izvor: REUTERS
Dolar je u četvrtak na međunarodnim deviznim tržištima ojačao prema drugim vodećim valutama i na putu je daljnjih dobitaka, nakon što je američka središnja banka Fed signalizirala da bi mogla do kraja godine početi smanjivati monetarne poticaje gospodarstvu.
Euro je u takvim okolnostima oslabio 0,72 posto, na 1,3198 dolara. Slabljenju jedinstvene europske valute pridonijelo je i najnovije izvješće londonske tvrtke Markit o aktivnostima proizvodnog i uslužnog sektora koje, premda ukazuje na blago poboljšanje u lipnju, ipak sugerira da ne treba očekivati skori oporavak u gospodarstvu eurozone.
Dolar je poskočio 1,4 posto prema jenu i njime se trgovalo po 97,80 jena. Ranije je nakratko dosegnuo 98,29 jena, što je njegova najviša razina u posljednjih više od tjedan dana.
Po završetku budno praćenog redovnog bančinog mjesečnog zasjedanja, čelnik Feda Ben Bernanke u srijedu je tržištima poručio da će Fed vjerojatno dokinuti program kupovina obveznica do sredine iduće godine.
Analitičari kažu da bi novi uzlet dolara mogao značiti kraj otpornosti eura kojoj smo svjedočili u posljednje vrijeme i rezultirati potencijalnim spuštanjem tečaja jedinstvene valute ispod 1,3 dolara, zbog neizvjesnosti vezanih uz mogućnost daljnjeg smanjenja ključnih kamatnih stopa u eurozoni.
"Sada se stječe dojam da je dolar dobio na privlačnosti. Rast američkog gospodarstva i dalje je najuvjerljiviji u skupini četiriju vodećih gospodarstava svijeta G4 (SAD, eurozona, Japan i Velika Britanija)", kazao je Valentin Marinov, valutni strateg u Citiju.
"Euro bi se mogao spustiti na oko 1,3 dolara pred sastanak Europske središnje banke 4. srpnja", dodao je.
Pojedini analitičari prognoziraju da će se dolar ponovno vratiti iznad 100 jena jer su prognoze monetarne politike u SAD-u u suprotnosti s agresivnim ublažavanjem monetarne politike u Japanu.
Današnje kretanje tečaja dolara odskakalo je od obrasca posljednjih tjedana, kada je nerijetko dolar slabio u odnosu na jen u tandemu s cijenama dionica. Danas je pak skočio dok su burzovni indeksi u Europi bili na izrazitijem gubitku.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 19. 6. USLIB 0,12710 -0,004 0,19160 0,27175 0,40926 19. 6. EULIB 0,03071 0,002 0,06786 0,13286 0,23714
*Izvor :FINANCIAL TIMES
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi 21. lipnja
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,4751 5,6655 8,7551 5,7803 6,0611 8,5199
*Izvor: HNB
Na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na jučerašnju tečajnicu, kuna je blago ojačala prema euru i franku.
U odnosu na euro, kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj list središnje banke, koja se primjenjuje od sutra, ojačala za 0,02 posto pa srednji tečaj eura iznosi 7,475155 kuna.
Prema švicarskoj je valuti kuna ojačala za 0,07 posto, a srednji tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnici iznosi 6,061100 kuna.
Istodobno je tečaj britanske funte povećan za 0,44 posto, na 8,755159 kuna, a američkog dolara za čak 1,43 posto te srednji tečaj dolara iznosi 5,665571 kunu.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 21. lipnja
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,5450 5,8461 9,0014 6,2413 OTP Banka Hrvatska 7,5434 5,8003 8,9484 6,2247 Štedbanka 7,5761 5,8655 8,9488 6,1951 Partner banka 7,5400 5,8633 8,9530 6,2195 Erste&Steiermarkische 7,5470 5,8360 9,0270 6,2630 Hrvatska poštanska banka 7,5400 5,8828 9,0642 6,3181 Splitska banka 7,5450 5,8545 9,0020 6,2442 Podravska banka 7,6515 5,8896 8,9840 6,2318 Istarska kreditna banka 7,5450 5,8350 9,0003 6,2550 Karlovačka banka 7,5590 5,8850 9,0942 6,2958 Croatia banka 7,5566 5,8049 8,9346 6,2265 Sberbank 7,5650 5,8242 8,9828 6,2732 Hypo Group Alpe-Adria 7,5500 5,8692 9,0252 6,2852 Fina 7,5100 5,8828 9,0642 6,3181 Privredna banka 7,5400 5,9274 8,9790 6,2864 Centar banka 7,5499 5,7902 8,9740 6,2429
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,4975 5,6825 8,7814 6,0792 Zagrebačka banka 7,5350 5,7659 8,8779 6,1556 OTP Banka Hrvatska 7,5300 5,7720 8,8871 6,1943 Štedbanka 7,5460 5,7960 8,8602 6,1338 Partner banka 7,5300 5,8203 8,9148 6,1985 Erste&Steiermarkische 7,5350 5,8040 8,9772 6,2282 Hrvatska poštanska banka 7,5300 5,7958 8,9302 6,2247 Splitska banka 7,5350 5,7834 8,9361 6,1894 Podravska banka 7,6508 5,7896 8,9440 6,2018 Istarska kreditna banka 7,5350 5,7950 8,8952 6,2247 Karlovačka banka 7,5490 5,8180 8,9907 6,2241 Croatia banka 7,5416 5,7652 8,8733 6,1902 Sberbank 7,5450 5,7959 8,9390 6,2429 Hypo Group Alpe-Adria 7,5400 5,7691 8,9251 6,1851 Fina 7,4900 5,7958 8,9302 6,2247 Privredna banka 7,5300 5,8111 8,8901 6,2242 Centar banka 7,5394 5,7618 8,9302 6,2126
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,4527 5,6485 8,7288 6,0429 Zagrebačka banka 7,4350 5,5709 8,5777 5,9475 OTP Banka Hrvatska 7,4178 5,5401 8,6244 5,9574 Štedbanka 7,4328 5,5641 8,5058 5,8884 Partner banka 7,4200 5,5209 8,6134 5,9452 Erste&Steiermarkische 7,4350 5,5320 8,5564 5,9364 Hrvatska poštanska banka 7,4300 5,5239 8,5537 5,9035 Splitska banka 7,4350 5,5845 8,6288 5,9825 Podravska banka 7,4300 5,5732 8,6073 6,0120 Istarska kreditna banka 7,4350 5,5350 8,6063 5,9126 Karlovačka banka 7,4350 5,5200 8,5302 5,9053 Croatia banka 7,4303 5,5675 8,6684 5,9804 Sberbank 7,4450 5,5409 8,6063 5,9702 Hypo Group Alpe-Adria 7,4400 5,5689 8,6249 5,9849 Fina 7,4300 5,5239 8,5537 5,9035 Privredna banka 7,4300 5,5277 8,6274 5,9206 Centar banka 7,4392 5,5692 8,5975 5,9095
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,4200 5,5152 8,4919 5,8880 OTP Banka Hrvatska 7,4059 5,5061 8,5368 5,9148 Štedbanka 7,4030 5,5085 8,4508 5,8296 Partner banka 7,4100 5,4808 8,5706 5,9245 Erste&Steiermarkische 7,4250 5,5090 8,5130 5,9120 Hrvatska poštanska banka 7,4100 5,4410 8,4254 5,8149 Splitska banka 7,4250 5,5305 8,5629 5,9399 Podravska banka 7,4150 5,5032 8,5173 5,9620 Istarska kreditna banka 7,4250 5,5050 8,5888 5,8792 Karlovačka banka 7,4250 5,4900 8,4838 5,8732 Croatia banka 7,4153 5,5335 8,6071 5,9441 Sberbank 7,4250 5,5126 8,5625 5,9399 Hypo Group Alpe-Adria 7,4300 5,4688 8,5248 5,8848 Fina 7,4100 5,4410 8,4254 5,8149 Privredna banka 7,4200 5,4724 8,5411 5,8613 Centar banka 7,4295 5,5380 8,5800 5,8792
6. Sa sjednice Vlade RH
Vlada je Saboru s današnje sjednice uputila prijedlog zakona o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske, kojim se želi potaknuti investicije kroz skraćivanje i pojednostavljivanje administrativnih procedura.
Prijedlogom zakona definirani su i kriteriji za odabir strateških projekata, a među njima je i usklađenost s dokumentima prostornog uređenja. Kriterij za strateške investicijske projekte su i ukupni kapitalni troškovi ulaganja jednaki ili veći od 150 milijuna kuna, mogućnost sufinanciranja iz fondova i programa EU uz ukupnu vrijednost kapitalnih troškova projekta jednaku ili veću od 75 milijuna kuna, za projekte na potpomognutim područjima s ukupnim troškovima ulaganja od najmanje 20 milijuna kuna, a ista granica vrijedi i za otoke.
Konačnu odluku o strateškim investicijskim projektima donosila bi Vlada, koja bi osnovala i povjerenstvo za procjenu i utvrđivanje prijedloga strateških projekata.
Predsjednik Vlade Zoran Milanović rekao je kako je zakon dugo pripreman te da se njime utvrđuje lanac odgovornosti za provedbu investicijskih projekata.
Milanović kaže kako nije za to da država bude prisutna posvuda, ali se zalaže za to da tamo gdje sudjeluje u gospodarskim projektima, bude jasna, tvrda, a treba li i nemilosrdna.
U raspravi je premijer istaknuo i kako se ne slaže s izvještajem Europske komisije prema kojem u Hrvatskoj još uvijek ima prostora za oporezivanje. Hrvatska je, kaže, srednje opterećena porezno i to je već dovoljno opterećuje.
Zamjenik ministra gospodarstva Alen Leverić ističe kako ni jedan strateški investicijski projekt neće biti moguće ostvariti ako nije predviđen u dokumentima prostornog uređenja.
Zakonom se, kaže, uređuju kriteriji i postupak za utvrđivanje strateških investicijskih projekata te raspolaganje nekretninama u vlasništvu države, davanje koncesija, izdavanje upravnih akata u vezi s provedbom tih projekata.
Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova EU-a Branko Grčić zakon smatra revolucionarnim jer će iz temelja promijeniti okružje za velike investicijske projekte.
Primjenjivat će se svi pozitivni propisi koji reguliraju posebna područja, od raspolaganja nekretninama, procesa izvlaštenja, dodjele koncesija i slično, ali na način da se ubrzavaju procedure, kazao je Grčić.
Posebno pritom naglašava rok od 15 dana za potrebna očitovanja državnih institucija. Rok se može produžiti za još 15 dana, ali iza toga više nema produženja, kazao je Grčić ističući kako se po prvi put penaliziraju institucije i službene osobe u njima ako se ne drže rokova.
Opovrgnuo je prigovore da se predloženim zakonom stvara 'siva zona' za upravljanje državnom imovinom te ponovio da se njime samo ubrzavaju postojeći postupci koji se tiču pojedinih faza u pripremi projekata.
Grčić je najavio i da će uskoro biti predstavljen katalog s 40 velikih projekata države.
Bitnim zakon smatra i ministar turizma Darko Lorencin koji ga smatra dijelom sustava koji Vlada stvara kako bi poboljšala sustav potpore investicija, a prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić kaže da će Vlada nakon donošenja zakona imati u rukama snažan instrument za gospodarsku diplomaciju.
Iz Vlade su novinari dobili primjere dvaju investicijskih projekata koji oslikavaju prednosti koje donosi novi zakon.
Prvi je ulaganje od 200 milijuna eura u turistički resort za čiji početak gradnje prema sadašnjim propisima i praksi treba sedam sedam administrativnih koraka i u najboljem slučaju dvije godine, a nakon donošenja zakona to bi bilo riješeno u četiri koraka i pet mjeseci.
Drugi je primjer ulaganja u tvornicu ravnog stakla od 150 milijuna eura gdje se administrativni koraci skraćuju s gotovo dvije godine na najviše devet mjeseci.
U Vladi kažu da su primjeri stvarni, ali ne otkrivaju tko su investitori.
Vlada je s današnje sjednice u saborsku proceduru uputila prijedlog izmjena Zakona o trošarinama, kojima želi spriječiti proizvođače u stvaranju špekulativnih zaliha te povećati proračunske prihode od trošarina kroz strožu kontrolu trošarinskih markica.
Osnovna ideja je, kaže ministar financija Slavko Linić, onemogućavanje proizvođača u stvaranju špekulativnih zaliha i izbjegavanju plaćanja trošarina.
Linić kaže da su proizvođači prilikom zadnja dva dizanja trošarina, doslovce dan prije Vladine odluke, zahvaljujući informacijama do kojih su došli, potpuno ispraznili zalihe trošarinskih markica sa starim trošarinama. Potom bi cigarete prodavali po starim cijenama, što nije smetalo kupcima, ali trpio je državni proračun.
Ministar Linić to je potkrijepio podatkom da je rast prihoda od trošarina u prvih pet i pol mjeseci ove godine iznosio 37 posto, umjesto planiranih 46 posto. U isto vrijeme, dodaje, rasli su profiti proizvođača cigareta.
"Jednostavno su nam preko noći ispraznili markice da bi zaradili i u biti su pokrali državni proračun. Da bismo to spriječili, potpuno smo zabranili izdavanje markica zadnja tri mjeseca, a u međuvremenu je prije dva tjedna uslijedilo povećanje trošarina, pa nas nisu pokrali kao prethodni put", rekao je Linić.
Vlada prijedlogom zakona želi obvezati proizvođače da prilikom svake promjene cijena cigareta, bilo zbog vlastite politike cijena ili trošarina, popišu sve zalihe cigareta u pogonima, skladištima i na prodajnim mjestima.
Uz to, trošarinske markice neće imati na sebi cijenu, nego će biti bez cijene.
Tako će se, bez obzira kada su za cigarete preuzete markice, plaćati nova trošarina istog dana kad se ona počne primjenjivati.
Sve to bi, po riječima ministra Linića, trebalo rezultirati time da sav prihod od povećanja trošarina završi u proračunu.
Kaže da cilj nije uvođenje novih poreza, nego zaustavljanje negativnih ponašanja u kojem je uvlačenje ruku u džepove državnog proračuna bila praksa.
Premijer Zoran Milanović upitao je radi li se o kažnjivom ponašanju ili lukavstvu proizvođača cigareta, a kad mu je Linić odgovorio da je riječ o ovom drugom, upozorio je da onda treba birati riječi. Bili su lukavi, brži, sad ćemo mi biti brži, kazao je Milanović.
Kako se neslužbeno doznaje iz Ministarstva financija, zbog makinacija proizvođača s trošarinskim markicama, proračun je izgubio približno sto milijuna kuna kod svake izmjene trošarina.
U Ministarstvu tvrde da promjena sustava koja bi trebala nastupiti 1. srpnja ove godine ne bi trebala utjecati na maloprodajne cijene cigareta.
Ministarstvo će, kako se doznaje, pojačati inspekcijske nadzore zaliha cigareta pri čemu će angažirati stotine carinika.
Vlada je danas dala suglasnost za povlačenje Hrvatske iz Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini (CEFTA), budući da on predviđa povlačenje u slučaju da bilo koja od stranaka postane članicom Europske unije.
Hrvatska će, objasnila je prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić, danom ulaska u Europsku uniju primjenjivati zajedničku trgovinsku politiku EU.
Članstvom u EU Hrvatska, istaknula je, preuzima i odredbe ugovora o slobodnoj trgovini koje Europska unija ima sklopljene s pojedinim zemljama ili grupama zemalja.
Vlada je na današnjoj sjednici izmijenila i Uredbu o visini trošarine na motorne benzine, plinsko ulje i kerozin, kojom trošarinu na plinsko ulje povisuje s 2.354 kune za 1000 litara, na 2.450,45 kuna.
Povećanje trošarine ministar financija Slavko Linić obrazložio je obvezama Republike Hrvatske vezanim uz prilagodbu EU propisima, odnosno usklađivanje s minimalnim trošarinama koja je već postignuta kod benzina, a sada i za dizele.
Izmjenom uredbe, trošarina na plinsko ulje povećala bi se za 9,65 lipa po litri.
Po trenutnim procjenama, cijene benzina i dizela od idućeg bi utorka trebale pasti, tako da potrošači povećanje trošarina na dizele najvjerojatnije neće ni osjetiti, kazao je Linić dodajući kako je stoga i predviđeno da uredba s višim trošarinama na dizele stupi na snagu u utorak, 25. lipnja.
Ministar Linić izvijestio je i da je po okončanju žalbenih postupaka, završen odabir savjetnika za privatizaciju i dokapitalizaciju Croatia osiguranja te je izabrana zajednica ponuditelja okupljena oko KPMG-a.
Najavio je pritom kako će Vlada uskoro na dnevnom redu imati odluke o otvaranju postupka prodaje dionica Croatia osiguranja.
Vlada je današnjom odlukom ovlastila Ministarstvo financija da se odrekne prava pretvaranja tražbine, stečene preuzimanjem duga, u vlasnički udjel Brodograđevne industrije 3. maj u iznosu od 515,9 milijuna kuna te svih prava koja proizlaze iz te tražbine, radi razrješenja međusobnih odnosa Brodograđevne industrije 3. maj prema državi.
7. HNB: nove novčanice od 100 i 200 kuna ulaze u optjecaj
Od 1. srpnja u optjecaj će biti puštene nove novčanice od 100 i 200 kuna, koje nose datum izdanja 9. srpnja 2012. i potpis sadašnjeg guvernera Hrvatske narodne banke prof. dr. Borisa Vujčića, priopćeno je danas iz HNB-a.
Po dizajnerskim obilježjima te se nove novčanice ne razlikuju od dosadašnjih novčanica od 100 i 200 kuna, koje nose datum izdanja 7. ožujka 2002., a koje i nadalje ostaju u optjecaju kao zakonsko sredstvo plaćanja, navodi se u priopćenju središnje banke.
Savjet HNB-a je na sjednici održanoj 10. lipnja donio odluku o puštanju u optjecaj novčanica od 100 i 200 kuna s datumom izdanja 9. srpnja 2012. i ta je odluka objavljena u Narodnim novinama (71/2013.).
U ožujku ove godine u optjecaj su puštene i nove novčanice od 10 i 20 kuna, koje nose datum izdanja 9. srpnja 2012. i potpis sadašnjeg guvernera HNB-a dr. Borisa Vujčića. Ni te se novčanice po dizajnerskim obilježjima ne razlikuju od dosadašnjih novčanica od 10 i 20 kuna, koje nose datum izdanja 7. ožujka 2001., a koje su, kao i novčanice od 10 kuna s datumom izdanja 30. svibnja 2004., i nadalje ostale u optjecaju kao zakonsko sredstvo plaćanja.
8. SNB planira i dalje braniti minimalni tečaj franka prema euru
Švicarska središnja banka (SNB) objavila je danas da mogućnost jačanja franka i rizici za gospodarstvo još uvijek predstavljaju dovoljno snažan razlog za zabrinutost da banka ustraje u obrani definiranog minimalnog tečaja domaće valute prema euru.
Švicarsko gospodarstvo raste brže nego što se očekivalo ali izvoz je prošlog mjeseca pao 5,2 posto pa banka i dalje zazire od poteza koji bi eventualno potaknuli jačanje domaće valute, s obzirom na snažne oscilacije na međunarodnim tržištima.
SNB je potvrdio prognozu o rastu švicarskog gospodarstva u ovoj godini za jedan do 1,5 posto. Očekuju pritom slabljenje aktivnosti u drugom tromjesečju, nakon neočekivano dobra prva tri mjeseca.
"Jačanje švicarskog franka ugrozilo bi stabilnost cijena i imalo bi ozbiljne posljedice po švicarsko gospodarstvo", kazao je guverner SNB-a Thomas Jordan na konferenciji za novinstvo, održanoj nakon redovnog tromjesečnog sastanka bančinog odbora za monetarnu politiku.
"SNB je po potrebi spreman braniti minimalni tečaj franka i kupovinama neograničenih iznosa inozemnih valuta i dodatnim mjerama koje okolnosti nalažu2, naglasio je.
Banka je odredila minimalni tečaj franka prema euru od 1,20 franaka za euro u rujnu 2011., navodeći kao razlog opasnost pada cijena i recesije, budući da je jaki franak ugrozio izvoznike i turističku industriju.
SNB po Jordanovim riječima ne namjerava signalizirati promjenu u tonu priopćenja izostavljanjem obećanja da će banka "krajnje odlučno" braniti minimalni tečaj franka, kao što je učinio nakon prethodnog zasjedanja.
Ulagači i dalje kupuju franak u potrazi za sigurnim utočištem za kapital u nesigurnim vremenima a proteklih su tjedana oscilacije na financijskih tržištima ponovo ojačale, podsjetio je guverner Jordan. Očekuje ipak da će švicarska valuta u narednim tromjesečjima dodatno oslabiti.
Po njemu je zasada teško reći kako će središnje banke širom svijeta reagirati na najavu američke središnje banke o promjeni monetarne politike. Guverner Feda Ben Bernanke jučer je izjavio da američko gospodarstvo raste dovoljno snažno da banka počne smanjivati program poticaja već u nastavku ove godine.
Guverner SNB-a naglasio je također da ne može predvidjeti kada će nastupiti promjena ciklusa u kamatnim stopama u Europi. Što se pak tiče Švicarske, promjena je po njemu stvar tako daleke budućnosti da u SNB-u još uopće nisu razmišljali o tome kako bi trebali obavijestiti javnost o takvoj odluci.
9. Dodatno ublažen pad aktivnosti proizvodnog i uslužnog sektora eurozone
Pad aktivnosti u privatnom sektoru eurozone u lipnju je blago oslabio, no nastavljen pad novih narudžbi upućuje na pretpostavku da će na puni oporavak trebati još malo pričekati, pokazali su u četvrtak najnoviji podaci londonske istraživačke tvrtke Markit.
Markitov preliminarni sveobuhvatni indeks menadžera nabave (PMI) u eurozoni, koji objedinjuje aktivnosti proizvodnog i uslužnog sektora 17 zemalja članica, u lipnju je porastao na 48,9 bodova, sa svibanjskih 47,7 bodova.
Riječ je o najvišoj razini toga indeksa od ožujka 2012., no čvrsto je i dalje u području ispod 50 bodova, ukazujući na pad aktivnosti, i to u razdoblju od 22 mjeseca, uz izuzetak tek jednog mjeseca.
"Najviše ohrabruje situacija u zemljama izvan Francuske i Njemačke gdje ostatak regije bilježi najnižu stopu pada u posljednje dvije godine - pad je tek umjeren", tumači glavni Markitov ekonomist Chris Williamson.
"Uz ovakvu stopu pada trebali bismo svjedočiti stabilizaciji u trećem tromjesečju i rastu u četvrtom tromjesečju. To je u skladu s procjenom dužnosnika da će situacija u drugoj polovini godine po svemu sudeći biti puno bolja", kazao je Williamson.
Eurozona je u recesiji već godinu i pol dana a u Markitu kažu da najnoviji PMI upućuje na pad gospodarstva u drugom tromjesečju za 0,2 posto.
Da puni oporavak nije na vidiku svjedoče i nove narudžbe, bilježeći pad 23 mjeseca zaredom, iako je pripadajući podindeks u lipnju blago poboljšan, na 47,4 boda, sa 46,8 bodova koliko je iznosio u svibnju.
"To sugerira da stvari napreduju u pravom smjeru, no ne treba očekivati brze promjene. Situacija je i dalje slaba", dodao je Williamson.
Preliminarni PMI uslužnog sektora, koji čini najveći dio gospodarstva 17 članica eurozone, poskočio je na 48,6 bodova, sa 47,2 boda. Dosegnuo je tako najvišu razinu od siječnja ove godine, no i dalje je, i to 17 mjeseci zaredom, ispod 50 bodova.
Odgovarajući PMI za proizvodni sektor uvećan je na 48,7 bodova, sa 48,3 boda u svibnju, objavila je londonska istraživačka tvrtka.
10. Uzlet cijena nekretnina u svijetu; u Hrvatskoj nastavljen pad
Cijene nekretnina poskočile su u prvom ovogodišnjem tromjesečju na tržištima širom svijeta dok je u Hrvatskoj njihov pad ubrzao, pokazalo je danas objavljeno istraživanje specijalizirane savjetodavne tvrtke Global Property Guide.
Cijene kuća porasle su na 28 od ukupno 42 tržišta nekretnina koja su dosada objavila odgovarajuće podatke, pri čemu je njihov rast u nominalnom izrazu daleko veći od onog prilagođenog za inflaciju u zemljama poput Indije, Brazila, Turske i Južnoafričke Republike, napominju autori istraživanja.
Tako su u Turskoj cijene prilagođene za inflaciju porasle u prvom tromjesečju 8,13 posto u odnosu na isto razdoblje lani dok su nominalne cijene poskočile čak 16,04 posto.
U Europi je pak porastao broj zemalja čija su tržišta nekretnina u prva tri mjeseca ove godine pokazala znakove oporavka, ističu autori istraživanja, izdvajajući Tursku, Dansku, Norvešku, te Estoniju, Poljsku, Švedsku i Švicarsku.
Na nekim je europskim tržištima pad cijena nastavljen, pa je Grčka zadržala status najslabijeg tržišta nekretnina u svijetu, uz pad cijena kuća u prvom ovogodišnjem tromjesečju od 11,53 posto u odnosu na isto razdoblje lani.
U istom je razdoblju ubrzan i pad cijena kuća prilagođen za inflaciju u Nizozemskoj (11 posto), Španjolskoj (10,24 posto), te u glavnom gradu Hrvatske Zagrebu (9,53 posto) i u Rusiji (8,09 posto), navode u Global Property Guideu. U posljednjem tromjesečju prošle godine cijene kuća u Zagrebu prilagođene za inflaciju pale su na godišnjoj razini 8,8 posto.
U prva tri mjeseca ove godine cijene kuća u Zagrebu prilagođene za inflaciju pale su 3,12 posto. Nominalne su cijene na godišnjoj razini pale 6,23 posto, odnosno za 2,4 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca.
Hrvatska je ušla već u petu godinu recesije i očekuje se da će se gospodarstvo u ovoj godini smanjiti 0,2 posto, nakon 2-postotnog pada u 2012., izračunali su u toj tvrtki.
U pojedinim je europskim zemljama pad cijena ipak usporio, ponajprije u Portugalu, Bugarskoj i Irskoj, napominju.
Na međunarodnoj je razini najveći skok cijena kuća prilagođenih za inflaciju zabilježen u Dubaiju, za čak 28,02 posto u odnosu na prvo prošlogodišnje tromjesečje. Slijedi Hong Kong s rastom cijena kuća od 20,14 posto.
Najnoviji podaci očigledno pokazuju da je razdoblje pada tržišta nekretnina u svijetu napokon završilo, zaključuju u Global Property Guideu.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821