Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
19. lipnja 2013.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. Od petka moguće ulaganje u certifikate s podlogom u domaćoj dionici
7. Za AZTN problematične koncentracije Agrokora i Mercatora te Tiska i iNovina
8. MFIN: javna rasprava o izmjenama Zakona o preuzimanju dioničkih društava
9. Velike razlike u životnom standardu građana EU i u 2012.
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata
(%)
19. 6. 141.880.000 271.880.000 71.880.000 1,57
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) prekonoćni 1.490.000 3,50 1 tjedan 40.390.000 2,00 1 mjesec 30.000.000 0,90 Ukupno 71.880.000 1,57
Izvor: Tržište novca
U današnjem trgovanju na Tržištu novca bilježimo lagani pad ukupno prijavljene potražnje, dok je istodobno ponuda ostala gotovo nepromijenjena.
Tako je ukupno prijavljena potražnja danas iznosila 141,88 milijuna kuna ili za oko 31 posto manje no u utorak.
Istodobno se na strani ponude našlo 271,88 milijuna kuna, ili za oko 1,5 posto manje no dan ranije.
Najviše je danas, u iznosu od 40,39 milijuna kuna, plasirano putem ročnih pozajmica na rok od tjedan dana uz kamatnu stopu od 2 posto. Također je plasirano i 30 milijuna kuna pozajmica na rok od mjesec dana uz kamatu od 0,9 posto.
Prekonoćnih je pak pozajmica plasirano u iznosu od tek 1,49 milijuna kuna a pritom je kamatna stopa ostala nepromijenjena na 3,5 posto.
Ukupan kunski promet na Tržištu novca dosegao je tako danas 71,88 mlijuna kuna, a pritom je 70 milijuna kuna potražnje, zbog kreditnih ograničenja sudionika, ostalo nepodmireno. Prosječna kamatna stopa porasla je sa 0,41 na 1,57 posto.
„Danas je u trgovanju na Tržištu novca prijavljena nešto niža potražnja za kratkoročnim pozajmicama u odnosu na dan ranije. Unatoč nesplasiranim kunama iz ponude, potražnja nije u cijelosti namirena zbog iskorištenosti limita potencijalnih kreditora prema tražiocima pozajmica.“ navodi se u priopćenju Tržišta novca.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
Pad indeksa
Glavni dionički indeksi Zagrebačke burze i danas su zabilježili pad vrijednosti, i to Crobex za 0,04 posto, na 1.784,01 bod, a Crobex10 za 0,83 posto, na 1.000 bodova.
Među sektorskim je indeksima pak vrijednost pala samo indeksima industrijskog i građevinskog sektora, i to za 0,61 i 0,03 posto, dok su ostali dan završili u plusu od oko 0,5 posto, a najviše je, za 0,68 posto, porastao CROBEXturist.
Današnji promet na Zagrebačkoj burzi iznosio je nešto više od 9,2 milijuna kuna, a trećina tog iznosa, odnosno gotovo 3,1 milijun kuna, ostvarena je dionicama HT-a. Cijena HT-ove dionice pritom je pala za 3,08 posto, na 173,50 kuna, što je njezina najniža razinu od početka trgovanja tom dionicom na Zagrebačkoj burzi.
Iz HT-a su jučer kazali da će odluka Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) o smanjivanju veleprodajne cijene mobilnih razgovora zasigurno negativno utjecati na njegovo poslovanje, no oni tu će odluku ispoštovati. HAKOM je donio odluku da vodeće telekomunikacijske tvrtke u Hrvatskoj do 1. siječnja 2015. godine smanje veleprodajnu cijenu mobilnih razgovora u tri navrata, radi usklađivanja s EU propisima.
Cijena dionici Kraša danas je pak porasla za čak 11,40 posto, na 419,99 kuna, uz promet od 672,3 tisuće kuna.
Dionicama Tiska danas je ostvareno 553,7 tisuća kuna prometa, a njihova je cijena pala za 0,05 posto, na 213,55 kuna, dok je dionica Petrokemije, uz 412,8 tisuća kuna prometa, pojeftinila za 2,20 posto, na 200,01 kunu.
Slijede četiri dionice s prometom višim od 300 tisuća kuna, među kojima je i dionica Magme, koja danas bilježi najveći postotni porast cijene, za 132,86 posto, na 1,63 kune.
Naime, danas je objavljeno rješenje Nagodbenog vijeća koje vodi postupak predstečajne nagodbe nad Magmom u kojem stoji da je većina vjerovnika prihvatila plan financijskog restrukturiranja te tvrtke te je pa Magma sada treba nadležnom trgovačkom sudu podnijeti prijedlog za sklapanje predstečajne nagodbe.
Preostale tri dionice s približnim prometom dan su pak završile s padom cijene, i to dionica Jamnice za 0,92 posto, na 53.501 kunu, a povlaštena dionica Adris grupe za 0,75 posto, na 284,05 kuna, dok je dionica Diokija pojeftinila za 6,15 posto, na 18,92 kune. Vjerovnici te tvrtke jučer su naime odbili predloženi plan financijskog restrukturiranja te bi novi trebao biti predložen krajem lipnja.
Dionica Najniža Najviša
Zadnja Promet Promjena
Službeno Tržište
ADPL-R-A 118,21 118,80 118,30 45.644,24 0,04%
ATGR-R-A 582,02 588,00 582,02 20.529,12 -0,85%
CROS-R-A 7.105,00 7.110,00 7.105,00 85.271,00 -0,07%
DLKV-R-A 20,61 22,83 22,20 10.873,62 -0,80%
HT-R-A 172,55 180,00 173,50 3.099.542,78 -3,08%
IGH-R-A 192,51 200,00 200,00 6.872,51 5,26%
INA-R-A 4.253,01 4.300,00 4.253,01 197.668,00 -0,16%
INGR-R-A 3,12 3,24 3,14 77.214,72 -1,88%
ISTT-R-A 125,00 125,53 125,00 9.385,60 -10,71%
KOEI-R-A 700,00 710,00 700,00 197.647,03 -0,03%
LEDO-R-A 7.820,01 7.820,01 7.820,01 7.820,01 0,24%
LKPC-R-A 487,00 500,00 500,00 39.790,02 0,00%
MGMA-R-A 0,75 2,37 1,63 374.393,89 132,86%
OPTE-R-A 7,81 8,41 8,21 84.990,94 3,92%
PODR-R-A 225,00 229,00 225,55 76.918,20 0,24%
PTKM-R-A 200,01 205,00 200,01 412.836,65 -2,20%
ULPL-R-A 182,00 184,99 184,99 4.952,38 1,36%
VART-R-1 17,00 18,10 17,00 18.375,10 -7,66%
VERN-R-A 42,59 43,00 42,59 1.160,18 -12,19%
Redovito Tržište
ADRS-P-A 284,05 287,20 284,05 343.120,65 -0,75%
ARNT-R-A 140,02 144,94 144,94 14.318,90 3,52%
ATLN-R-A 53,01 54,50 53,50 18.294,30 1,58%
ATLS-R-A 5,55 5,55 5,55 2.214,45 9,90%
ATPL-R-A 314,99 325,00 325,00 265.078,29 5,59%
AUHR-R-A 290,00 290,00 290,00 13.920,00 0,00%
BD62-R-A 19,00 19,05 19,00 3.785,75 -2,56%
BLJE-R-A 70,04 72,45 70,12 138.789,92 -2,48%
DDJH-R-A 75,50 76,80 76,79 178.679,26 3,63%
DIOK-R-A 17,82 20,47 18,92 378.984,56 -6,15%
ELPR-R-A 6,00 6,00 6,00 72,00 -9,91%
ERNT-R-A 1.320,05 1.321,00 1.320,10 55.447,79 0,00%
HCVT-R-A 166,01 167,01 167,00 14.660,06 -1,76%
HDEL-R-A 102,00 105,00 105,00 35.389,96 3,95%
HGSP-R-A 1,43 1,43 1,43 380,38 40,20%
HIMR-R-A 194,30 197,00 194,30 12.486,50 -1,37%
HMST-R-A 124,99 124,99 124,99 8.749,30 -0,01%
HUPZ-R-A 1.080,01 1.080,01 1.080,01 8.640,08 1,41%
IKBA-R-A 920,00 920,00 920,00 4.600,00 -6,12%
INDG-R-A 150,00 159,87 159,87 1.509,87 -0,68%
JDGT-R-A 666,03 666,03 666,03 9.990,45 -2,05%
JDPL-R-A 61,15 65,00 61,15 31.476,85 -2,75%
JDRA-R-A 480,01 495,00 480,01 22.825,76 -3,81%
JMNC-R-A 53.501,00 53.501,00 53.501,00 321.006,00 -0,92%
KORF-R-A 145,09 146,99 145,20 218.279,18 -0,21%
KRAS-R-A 385,00 424,99 419,99 672.299,61 11,40%
KSST-R-A 376,17 388,02 376,17 14.544,58 -3,05%
LKRI-R-A 118,05 118,50 118,50 37.222,71 -1,24%
LVCV-R-A 118,00 118,00 118,00 590,00 2,61%
MLNR-R-A 360,00 360,00 360,00 12.960,00 0,00%
PBZ-R-A 475,00 475,00 475,00 4.750,00 1,06%
PIVK-R-A 238,98 238,98 238,98 238,98 18,90%
PLJK-R-A 20,63 20,63 20,63 2.063,00 -16,61%
RIVP-R-A 14,00 14,50 14,50 119.257,97 -0,62%
SAPN-R-A 165,02 165,02 165,02 13.201,60 -5,70%
SLPF-R-A 27,50 27,52 27,50 25.447,50 -0,04%
SLRS-R-A 398,95 398,95 398,95 1.196,85 4,99%
TEP-R-A 21,11 21,11 21,11 907,73 -0,47%
THNK-R-A 612,50 621,00 613,00 27.707,11 -2,70%
TISK-R-A 213,42 214,00 213,55 553.764,40 -0,05%
TNPL-R-A 285,01 309,00 309,00 8.868,34 3,00%
VDKT-R-A 312,04 319,00 319,00 4.126,12 -3,33%
VPIK-R-A 123,35 126,00 124,99 226.265,07 -1,19%
ZABA-R-A 31,51 31,80 31,51 41.601,99 -0,57%
ZVZD-R-A 3.900,00 4.000,00 3.900,00 19.800,00 -3,68%
Domaći MTP
BCIN-R-A 250,00 250,00 250,00 2.500,00 0,01%
PRFC-R-A 20,80 22,00 20,80 41.361,17 -1,42%
SNHO-R-A 148,13 148,13 148,13 19.849,42 -1,25%
VLHO-R-A 92,90 93,12 92,90 37.957,67 -0,23%
FNOI-D-137A 98,56 98,56 98,56 751,53 \
FNOI-D-141A 96,50 96,50 96,50 735,83 \
FNOI-D-147A 92,45 93,03 92,45 709,27 \
FNOI-D-151A 89,70 89,70 89,70 683,97 \
FNOI-D-157A 85,30 85,30 85,30 650,42 \
FNOI-D-161A 83,50 83,50 83,50 636,70 \
FNOI-D-167A 79,89 79,89 79,89 609,17 \
FNOI-D-171A 76,89 76,89 76,89 586,30 \
FNOI-D-177A 72,38 72,38 72,38 551,91 \
FNOI-D-181A 70,08 70,08 70,08 534,37 \
FNOI-D-187A 68,91 68,91 68,91 525,45 \
FNOI-D-191A 66,91 66,91 66,91 510,20 \
FNOI-D-197A 63,90 63,90 63,90 487,25 \
Inozemni MTP
EGB-S-LBU2 33,80 33,80 33,80 2.704,00 7,64%
EGB-S-LDX3 51,50 56,90 51,70 268.484,38 -5,14%
EGB-S-LSL1 17,40 17,40 17,40 7.830,00 -2,25%
EGB-S-LSP2 8,30 8,30 8,30 8.300,00 3,75%
EGB-S-SDX3 85,60 86,10 86,10 1.199,90 0,12%
EGB-S-SDX4 56,10 62,90 60,10 148.309,00 2,74%
EGB-S-TSGD 488,40 488,40 488,40 24.420,00 2,22%
EGB-S-TSWL 77,20 80,40 80,40 34.784,80 -0,74%
Ukupan promet
9.267.072,52
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih fondova
Mirex ponovno ispod 180 bodova
Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, u utorak je zabilježila pad. Naime, prema podacima HANFA-e, vrijednost mu je u odnosu na prethodni dan pala 0,41 boda ili 0,23 posto, spustivši se tako ispod psihološke razine od 180 bodova – na 179,6672 boda.
Posljedica je to pada vrijednosti svih obveznih mirovinskih fondova. Tako je vrijednost Raiffeisen fonda pala 0,44 posto, na 178,7523 boda a Erste Plavi fonda 0,19 posto, na 185,1006 bodova. Također je pala vrijednost i fonda PBZ Croatia osiguranja 0,19 posto, 164,1172 boda te AZ fonda 0,11 posto, na 185,4002 boda.
I među dobrovoljnim mirovinskim fondovima gotovo svi su bilježili gubitke. Tako je vrijednost AZ profit DMF-a niža 0,2, Erste Plavi Expert DMF-a 0,15, Croatia osiguranje DMF-a 0,14, Erste Plavi Protect DMF-a 0,13 a AZ benefit DMF-a 0,11 posto. S druge je pak strane tek vrijednost Raiffeisen DMF-a, ali u odnosu na protekla tri dana, porasla 0,34 posto.
I među zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima gotovo svi su bilježili pad vrijednosti. Tako je vrijednost fonda Hrvatskog liječničkog sindikata pala 0,36, AZ ZABA fonda i fonda Novinara 0,3, AZ Dalekovod fonda 0,23, AZ Zagreb fonda 0,2, fonda Auto Hrvatske, AZ fonda Hrvatske kontrole zračne plovidbe i AZ VIP fonda po 0,19, fonda Croatia osiguranja i fonda HEP grupe po 0,14, fonda Hrvatskih autocesta i fonda T-HT-a po 0,1 a fonda Atuoceste Rijeka-Zagreb, fonda Željezničara i fonda Sindikata pomoraca Hrvatske 0,01 posto. S druge je pak strane vrijednost fonda Ericsson Nikole Tesle porasla 0,08 a Cestarskog fonda 0,01 posto.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena %
17. 06. 18. 06.
Mirex 180,0775 179,6672 -0,23
AZ OMF* 185,5964 185,4002 -0,11
Erste Plavi OMF. 185,4570 185,1006 -0,19
PBZ Croatia osig.OMF 164,4377 164,1172 -0,19
Raiffeisen OMF 178,7523 177,9689 -0,44
AZ benefit DMF** 193,8984 193,6847 -0,11
AZ profit DMF 215,3074 214,8831 -0,20
Croatia osiguranje DMF 131,9735 131,7836 -0,14
Erste Plavi Expert DMF 155,2190 154,9797 -0,15
Erste Plavi Protect DMF 158,0133 157,8088 -0,13
Raiffeisen DMF 168,2951 168,8673 0,34
ZDMFAutocesta Rijeka – Zagreb 105,6051 105,5957 -0,01
Auto Hrvatska ZDMF 119,8645 119,6418 -0,19
AZ Dalekovod ZDMF*** 206,1013 205,6337 -0,23
AZ Hr. kontrola zračne plov. 201,9506 201,5673 -0,19
AZ VIP ZDMF 217,7201 217,3150 -0,19
AZ ZABA 100,9996 100,6920 -0,30
AZ Zagreb ZDMF 158,2402 157,9272 -0,20
ZDMF cestarski fond 137,9484 137,9647 0,01
ZDMF Croatia osiguranje 115,8221 115,6629 -0,14
ZDMF Ericsson N. Tesla 178,5097 178,6593 0,08
ZDMF HEP grupa 121,8418 121,6698 -0,14
ZDMF Hrvatskih autocesta 131,6403 131,5129 -0,10
ZDMF Hr. liječničkog sind. 192,6923 191,9977 -0,36
ZDMF Novinar 164,6419 164,1425 -0,30
ZDMF Željezničar-Raiffeisen 136,4527 136,4339 -0,01
ZDMF Sind. Pomoraca Hr. 118,2969 118,2855 -0,01
ZDMF T-HT 155,4584 155,3070 -0,10
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANFA
Vrijednosti Investicijskih fondova
Gubitnici u večini
U utorak su među investicijskim fondovima gubitnici bili u večini. Naime, po podacima iCapital-a, njih 41 ili 50,62 posto bilježilo je gubitke, dok ih je 38 odnosno 46,91 posto bilo dobitnika. Pritom su vrijednosti 2 fonda ostale nepromijenjene, dok se podaci za Capital Two fond i Capital One fond odnose na 17.06.2013. godine.
Među dioničkim investicijskim fondovima ovaj je puta ipak bilo nešto malo više dobitnika. Naime, njih 20 bilježilo je rast, dok ih je 16 bilježilo pad vrijednosti. Tako su se dobici kretali od 0,03 posto Erste Adriatic Equity fonda do 2,1 posto NETA Rusija fonda. S druge su pak strane gubitnici bili u rasponu od 0,008 posto KD Victoria fonda do 1,84 posto Ilirika Gold fonda.
Kod mješovitih investicijskih fondova velika večina ih je bilježila gubitke. Naime, njih čak 10 bilježilo je pad vrijednosti, dok su jedini dobitnici s dobicima od 0,02 odnosno 0,03 posto bili ZB global fond te KD Balanced fond. Gubici su se pak kretali od 0,06 posto HI-balanced fonda do 0,58 posto C-Premium (CEBA Balanced) fonda.
I među obvezničkim investicijskim fondovima bilo je slično. Naime, jedini je dobitnik s dobitkom od 0,04 posto bio tek HI-conservative fond, dok se dobitak od 0,04 posto Capital One fonda odnosi na dan ranije. Svi ostali gubitnici kretali su se u rasponu od 0,008 posto OTP euro obveznički fonda od 0,33 posto Erste Bond fonda.
Novčani investicijski fondovi tradicionalno većinom su bili s manjim dobicima no, i ovaj je puta bilo, i to nešto više, gubitnika. Naime, na vrijednosti su izgubili Erste Money fond (0,0001 posto), Raiffeisen euroCash fond (0,0001 posto), ZB plus fond (0,0006 posto) te OTP novčani fond fond (0,002 posto), dok su vrijednosti Raiffeisen Cash fonda te Erste Euro-Money fonda ostale nepromijenjene. Dobici su se pak kretali u rasponu od 0,0006 posto PBZ Dollar fonda do 0,01 posto Agram Euro Cash fonda.
Fond Vrsta fonda Datum Cijena udjela Valuta Dnevno %
Dionički fondovi
NETA Rusija dionički 18.6.2013 25,9984 EUR 2,1067
NETA US Algorithm dionički 18.6.2013 136,7315 HRK 0,8408
HPB Titan dionički 18.6.2013 67,7209 EUR 0,6251
Platinum Global Opportunity dionički 18.6.2013 12,5689 USD 0,5826
ZB trend dionički 18.6.2013 129,36 EUR 0,4036
Capital Two dionički 17.6.2013 65,2375 HRK 0,3682
NETA Global Developed dionički 18.6.2013 92,2464 HRK 0,339
ZB euroaktiv dionički 18.6.2013 120,15 EUR 0,3173
KD Energija dionički 18.6.2013 8,8796 HRK 0,3141
OTP MERIDIAN 20 dionički 18.6.2013 79,3151 EUR 0,2923
HPB World Absolute Value - dionički 18.6.2013 103,307 EUR 0,286
DJE
Platinum Blue Chip dionički 18.6.2013 89,6009 EUR 0,2003
ZB aktiv dionički 18.6.2013 97,17 HRK 0,1959
Raiffeisen Prestige Equity dionički 18.6.2013 111,2201 EUR 0,1892
FIMA Equity dionički 18.6.2013 52,2027 HRK 0,1352
NETA Jugoistočna Europa dionički 18.6.2013 43,6406 HRK 0,1345
HPB Dionički dionički 18.6.2013 85,3572 HRK 0,1257
HI-growth dionički 18.6.2013 8,5483 EUR 0,0902
Raiffeisen World dionički 18.6.2013 117,14 EUR 0,0513
Erste Adriatic Equity dionički 18.6.2013 75,49 EUR 0,0398
KD Victoria dionički 18.6.2013 13,3385 HRK -0,0082
Ilirika Jugoistočna Europa dionički 18.6.2013 123,8443 EUR -0,0146
Raiffeisen Central Europe dionički 18.6.2013 46,51 EUR -0,0216
NETA Mena dionički 18.6.2013 478,3061 HRK -0,0291
PBZ Equity dionički 18.6.2013 67,045 HRK -0,0511
Allianz Equity dionički 18.6.2013 115,2546 EUR -0,2113
Ilirika Azijski tigar dionički 18.6.2013 44,3365 EUR -0,2403
KD Prvi izbor dionički 18.6.2013 11,2683 HRK -0,322
KD Nova Europa dionički 18.6.2013 5,9236 HRK -0,3331
ZB BRIC+ dionički 18.6.2013 78,82 EUR -0,354
Ilirika BRIC dionički 18.6.2013 74,1029 EUR -0,3837
NETA New Europe dionički 18.6.2013 96,5019 HRK -0,4186
A1 dionički 18.6.2013 82,49 HRK -0,4826
PBZ I-Stock dionički 18.6.2013 54,5564 HRK -0,5199
NETA Bric dionički 18.6.2013 18,6832 EUR -0,8938
Ilirika Gold dionički 18.6.2013 58,0285 EUR -1,8439
Mješoviti fondovi
KD Balanced mješoviti 18.6.2013 7,6323 HRK 0,0393
ZB global mješoviti 18.6.2013 136,82 EUR 0,0219
HI-balanced mješoviti 18.6.2013 10,3211 EUR -0,0629
HPB Global mješoviti 18.6.2013 77,1112 HRK -0,0913
Agram Trust mješoviti 18.6.2013 56,4009 HRK -0,0945
OTP uravnoteženi mješoviti 18.6.2013 93,5928 HRK -0,1371
Raiffeisen Balanced mješoviti 18.6.2013 117,9001 EUR -0,1947
Raiffeisen Prestige mješoviti 18.6.2013 89,4701 EUR -0,3453
ICF Balanced mješoviti 18.6.2013 100,7915 HRK -0,3768
PBZ Global mješoviti 18.6.2013 90,879 HRK -0,3959
Allianz Portfolio mješoviti 18.6.2013 120,3927 HRK -0,4729
NETA EM Balanced mješoviti 18.6.2013 70,1195 HRK -0,4968
C-Premium (CEBA Balanced) mješoviti 18.6.2013 4,7542 HRK -0,5876
Obveznički fondovi
Capital One obveznički 17.6.2013 179,6691 HRK 0,0418
HI-conservative obveznički 18.6.2013 12,1119 EUR 0,0206
OTP euro obveznički obveznički 18.6.2013 119,7223 EUR -0,0087
HPB Obveznički obveznički 18.6.2013 133,8409 EUR -0,0968
Raiffeisen Bonds obveznički 18.6.2013 151,4401 EUR -0,1056
PBZ Bond obveznički 18.6.2013 106,7676 EUR -0,2006
ZB bond obveznički 18.6.2013 169,62 EUR -0,2587
Erste Bond obveznički 18.6.2013 122,4001 EUR -0,3339
Novčani fondovi
Agram Euro Cash novčani 18.6.2013 11,6797 EUR 0,0118
VB Cash novčani 18.6.2013 124,2223 HRK 0,0085
HPB Euro Novčani novčani 18.6.2013 104,0046 EUR 0,0078
Locusta Cash novčani 18.6.2013 1.280,68 HRK 0,0057
OTP euro novčani novčani 18.6.2013 100,5352 EUR 0,0055
PBZ Euro Novčani novčani 18.6.2013 135,1258 EUR 0,0054
HPB Novčani novčani 18.6.2013 140,2479 HRK 0,0044
HI-cash novčani 18.6.2013 147,0561 HRK 0,0039
ZB europlus novčani 18.6.2013 147,0696 EUR 0,0039
Auctor Cash novčani 18.6.2013 106,1239 HRK 0,0032
Allianz Cash novčani 18.6.2013 115,902 HRK 0,0029
PBZ Novčani novčani 18.6.2013 140,4135 HRK 0,0028
NETA Multicash novčani 18.6.2013 103,3684 HRK 0,0017
PBZ Dollar novčani 18.6.2013 127,8074 USD 0,0006
Erste Euro-Money novčani 18.6.2013 112,8001 EUR 0
Raiffeisen Cash novčani 18.6.2013 153,67 HRK 0
Erste Money novčani 18.6.2013 147,42 HRK -0,0001
Raiffeisen euroCash novčani 18.6.2013 103,74 EUR -0,0001
ZB plus novčani 18.6.2013 172,1119 HRK -0,0006
OTP novčani fond novčani 18.6.2013 129,9454 HRK -0,0029
Indeksni fondovi
VB CROBEX10 indeksni 18.6.2013 95,6616 HRK -0,9486
OTP indeksni indeksni 18.6.2013 37,5238 HRK -1,0602
Posebni fondovi
VB SMART posebni 18.6.2013 95,3933 EUR -0,187
Dionički fond fondova
NETA GDEM dionički fond 18.6.2013 8,6871 EUR 0,1106
fondova
OTP Europa Plus dionički fond 18.6.2013 112,053 EUR -0,0995
fondova
Mješoviti fond fondova
NETA GBEM mješoviti fond 18.6.2013 8,5048 EUR 0,1106
fondova
Izvor: iCapital
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 15.318 15.179 Tokyo/Nikkei 13.245 13.007 London/FTSE-100 6.343 6.374 Frankfurt/DAX 30 8.216 8.229
*Izvor: REUTERS
Na Wall Streetu su u utorak cijene dionica osjetno porasle drugi dan zaredom jer ulagači vjeruju da će američka središnja banka i dalje voditi vrlo labavu monetarnu politiku.
Dow Jones ojačao je 138 bodova, ili 0,91 posto, na 15.318 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,78 posto, na 1.651 bod, a Nasdaq indeks 0,87 posto, na 3.482 boda.
Jučer je počela dvodnevna sjednica Feda, pa ulagači nagađaju kada bi središnja banka mogla početi smanjivati programe kupnje državnih i hipotekarnih obveznica u vrijednosti od 85 milijardi dolara mjesečno.
Takva politika, zvana kvantitativno popuštanje, već četiri godine potiče rast cijena dionica koje su u svibnju dosegnule najviše razine u povijesti.
U srijedu će Fed objaviti priopćenje s dvodnevne sjednice, a odmah nakon toga predsjednik središnje banke Ben Bernanke održat će konferenciju za novinare. Nedavno je Bernanke kazao da bi se poticajni monetarni programi mogli smanjiti kada se situacija u gospodarstvu poboljša, što je uznemirilo ulagače.
No, Fed je lani poručio da će ključne kamate ostati na rekordno niskim razinama blizu nule sve dok se stopa nezaposlenosti ne spusti prema 6,5 posto i dok je inflacija ispod 2,5 posto.
S obzirom da se inflacija kreće oko 1,7 posto, a stopa nezaposlenosti na 7,6 posto, ulagači vjeruju da će monetarna politika još neko vrijeme ostati nepromijenjena.
„Cijene su dionica porasle ne samo zato što ulagači vjeruju da Fed neće sada smanjiti poticajne mjere, nego i da je gospodarstvo sposobno rasti bez njih. Ima razloga za oprez i nesigurnost, no tržište je i dalje jeftino i moglo bi nastaviti rasti“, kaže David Kelly, strateg u JPMorgan Fundsu.
Unatoč rastu cijena dionica dva dana zaredom, ulagači su oprezni, na što ukazuje mršav obujam trgovanja. Na Wall Streetu, NYSE MKT-u i Nasdaqu vlasnika su jučer zamijenile samo 5,4 milijarde dionica, dok prosječan dnevni obujam u ovoj godini iznosi 6,36 milijardi.
Na europskim se burzama jučer trgovalo oprezno. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,69 posto, na 6.374 boda, a frankfurtski DAX skočio 0,17 posto, na 8.229 bodova. Pariški CAC oslabio je, pak, 0,08 posto, na 3.860 bodova.
Europski burzovni indeksi u srijedu su oslabili u uvjetima slabe i promjenjive trgovine dok su ulagači nastojali odgonetnuti koliko dugo bi američka središnja banka Fed još mogla nastaviti s monetarnim poticajima koji podupiru tržišta dionica.
U takvom je ozračju londonski Ftse indeks oslabio 0,49 posto, na 6.343 boda. Na istom postotnom gubitku bio je i pariški CAC, spustivši se na 3.841 bod, dok je frankfurtski DAX oslabio 0,16 posto, na 8.216 bodova.
Nagađanja o potencijalnom smanjenju Fedova programa kupovina obveznica posljednjh su tjedana osjetnije zatresla globalna tržišta dionica. Budući da se ipak potvrda takvih spekulacija ne očekuje po današnjem završetku dvodnevnog sastanka, poneki se ulagači danas pitaju jesu li nedavne rasprodaje možda ipak bile pretjerane.
Drugi su, međutim, i dalje oprezni, budući da će Fed vjerojatno ostaviti vrata otvorena za smanjivanje tih programa u idućim mjesecima.
"Ulagači bi trebali biti oprezni i utvrditi pažljivo svoje limite jer, ako dođe do nekih promjena u Fedovoj monetarnoj politici, može se očekivati dramatičniji pad na tržištima. No, ne očekujem takvu promjenu", kazao je Oliver Roth, glavni trgovac u tvrtki Close Brothers Seydler.
Među pojedinačnim kako dobitnicima tako i gubitnicima danas su prednjačile kompanije iz nordijskih zemalja.
Tako je finska Nokia zabilježila skok cijene dionica od 3,3 posto, nakon što je izvršni direktor tvrtke Huawei kazao da je kompanija otvorena za mogućnosti akvizicije finskog proizvođača mobitela. Naknadno su ipak istaknuli da ne planiraju takav potez.
Dionice švedskog bankovnog diva Nordee oslabile su pak za 3,8 posto, nakon što je švedska vlada objavila da je prodala udio u banci uz popust, čime je državni udio smanjen s 13,4 na sedam posto.
Indeks Tokijske burze Nikkei ojačao je za 1,83 posto, na 13.245 bodova.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD 1,3399 1,3411 1,3383
USD/JPY 95,08 95,66 94,81
GBP/USD 1,5648 1,5669 1,5601
USD/CHF 0,9199 0,9215 0,9180
*Izvor: REUTERS
Dolar je u srijedu na međunarodnim tržištima ostao stabilan prema vodećim svjetskim valutama, dok je većina ulagača bila na oprezu, čekajući da američka središnja banka Fed kaže koliko još dugo namjerava provoditi vrlo popustljivu monetarnu politiku.
Eurom se u takvim okolnostima trgovalo po 1,3394 dolara, što znači da je gotovo nepromijenjen u odnosu na prethodno zatvaranje. Drži se tako neznatno ispod najviše razine u četiri mjeseca od 1,3416 dolara, koliko je dosegnuo u utorak.
Dolar je prema jenu bio na manjem gubitku, od 0,3 posto, i njime se trgovalo po 95,02 jena. Zadržao se tako iznad 93,75 jena, najniže razine od 4. travnja.
Spekulacije da će američka središnja banka početi smanjivati paket poticajnih monetarnih mjera prije kraja godine potaknule su nedavnu rasprodaju dionica na globalnim tržištima i rezultirale oscilacijama na drugim tržištima. U takvim okolnostima dolar je bio na izrazitijem gubitku u odnosu na jen.
Analitičari i upravitelji fondova kazali su da bi dolar i rizičnija imovina i valute mogli imati koristi ako čelnik Feda Ben Bernanke uspije stišati nervozu na tržištima.
Dužnosnici Feda vjerojatno će objaviti da će nastaviti s mjesečnim kupovinama obveznicama u iznosu 85 milijardi dolara, ali će ostaviti mogućnost postupnog smanjenja toga programa u drugoj polovini godine ako se poboljša stanje na američkom tržištu rada, napominju.
"Bit će to težak zadatak za Fed," kazao je Ian Gunner, portfelj menadžer u tvrtki Altana Hard Currency Fund. "Smanjenje programa poticaja im je u planu, no istodobno će pokušati pojasniti da je riječ o procesu čije odvijanje ovisi o tome kakvi će biti pokazatelji iz gospodarstva".
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 18. 6. USLIB 0,12830 -0,001 0,19160 0,27225 0,40926 18. 6. EULIB 0,02929 0,001 0,06643 0,13071 0,23214
*Izvor :FINANCIAL TIMES
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi 20. lipnja
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,4770 5,5856 8,7164 5,8776 6,0655 8,5410
*Izvor: HNB
Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na jučerašnju tečajnicu, oslabila prema euru za 0,21 posto.
Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,477007 kuna.
Kuna je oslabila i prema američkoj i švicarskoj valuti, prema dolaru za 0,12 posto, na 5,585692 kune po srednjem tečaju, a za 0,03 posto prema franku, čiji srednji tečaj iznosi 6,065553 kune.
Istodobno je kuna ojačala prema britanskoj funti za 0,18 posto, na 8,716492 kune po srednjem tečaju.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 20. lipnja
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,5400 5,7657 8,9775 6,2246 OTP Banka Hrvatska 7,5334 5,7130 8,9219 6,2063 Štedbanka 7,5631 5,7734 8,8917 6,1875 Partner banka 7,5400 5,7781 8,9112 6,2126 Erste&Steiermarkische 7,5370 5,7450 9,0010 6,2480 Hrvatska poštanska banka 7,5350 5,7998 9,0241 6,3227 Splitska banka 7,5350 5,7494 8,9559 6,2298 Podravska banka 7,6534 5,7960 8,9625 6,2242 Istarska kreditna banka 7,5400 5,7400 8,9605 6,2596 Karlovačka banka 7,5490 5,8050 9,0587 6,3037 Croatia banka 7,5435 5,7197 8,9073 6,2050 Sberbank 7,5650 5,7477 8,9693 6,2778 Hypo Group Alpe-Adria 7,5400 5,7822 8,9942 6,2662 Fina 7,5050 5,7998 9,0241 6,3227 Privredna banka 7,5300 5,8287 8,9450 6,2742 Centar banka 7,5517 5,7085 8,9344 6,2475
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,4994 5,6024 8,7426 6,0837 Zagrebačka banka 7,5300 5,6866 8,8544 6,1392 OTP Banka Hrvatska 7,5200 5,6852 8,8607 6,1760 Štedbanka 7,5330 5,7050 8,8037 6,1262 Partner banka 7,5300 5,7305 8,8731 6,1915 Erste&Steiermarkische 7,5250 5,7127 8,9510 6,2134 Hrvatska poštanska banka 7,5250 5,7141 8,8908 6,2293 Splitska banka 7,5250 5,6796 8,8904 6,1752 Podravska banka 7,6527 5,6960 8,9225 6,1942 Istarska kreditna banka 7,5250 5,7000 8,8559 6,2293 Karlovačka banka 7,5390 5,7480 8,9697 6,2418 Croatia banka 7,5285 5,6806 8,8463 6,1686 Sberbank 7,5450 5,7197 8,9257 6,2475 Hypo Group Alpe-Adria 7,5300 5,6821 8,8941 6,1661 Fina 7,4850 5,7141 8,8908 6,2293 Privredna banka 7,5200 5,7144 8,8565 6,2121 Centar banka 7,5413 5,6806 8,8908 6,2171
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,4545 5,5689 8,6903 6,0473 Zagrebačka banka 7,4300 5,4943 8,5549 5,9316 OTP Banka Hrvatska 7,4080 5,4567 8,5989 5,9398 Štedbanka 7,4200 5,4768 8,4515 5,8812 Partner banka 7,4200 5,4304 8,5734 5,9381 Erste&Steiermarkische 7,4250 5,4451 8,5316 5,9222 Hrvatska poštanska banka 7,4250 5,4460 8,5160 5,9078 Splitska banka 7,4250 5,4843 8,5845 5,9687 Podravska banka 7,4200 5,4830 8,5864 6,0025 Istarska kreditna banka 7,4250 5,4500 8,5683 5,9169 Karlovačka banka 7,4250 5,4500 8,5047 5,9182 Croatia banka 7,4246 5,4773 8,6424 5,9642 Sberbank 7,4450 5,4684 8,5945 5,9746 Hypo Group Alpe-Adria 7,4300 5,4819 8,5939 5,9659 Fina 7,4250 5,4460 8,5160 5,9078 Privredna banka 7,4200 5,4356 8,5947 5,9090 Centar banka 7,4411 5,4907 8,5595 5,9139
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,4150 5,4394 8,4694 5,8722 OTP Banka Hrvatska 7,3960 5,4233 8,5116 5,8974 Štedbanka 7,3903 5,4220 8,3670 5,8223 Partner banka 7,4100 5,3940 8,5306 5,9174 Erste&Steiermarkische 7,4150 5,4230 8,4890 5,8980 Hrvatska poštanska banka 7,4050 5,3643 8,3882 5,8192 Splitska banka 7,4150 5,4312 8,5190 5,9262 Podravska banka 7,4050 5,4130 8,4964 5,9525 Istarska kreditna banka 7,4150 5,4200 8,5508 5,8835 Karlovačka banka 7,4150 5,4200 8,4579 5,8856 Croatia banka 7,4097 5,4438 8,5813 5,9278 Sberbank 7,4250 5,4405 8,5509 5,9442 Hypo Group Alpe-Adria 7,4200 5,3818 8,4938 5,8658 Fina 7,4050 5,3643 8,3882 5,8192 Privredna banka 7,4100 5,3813 8,5087 5,8500 Centar banka 7,4313 5,4600 8,5421 5,8835
6. Od petka moguće ulaganje u certifikate s podlogom u domaćoj dionici
Domaćim ulagačima na Zagrebačkoj burzi od petka, 21. lipnja, po prvi puta bit će omogućeno ulaganje u strukturirane vrijednosne papire s podlogom u jednom domaćem izdanju – dionici tvrtke T-HT, priopćeno je danas iz Erste banke.
Erste Group iz Beča izdat će sveukupno četiri certifikata, dva turbo long i dva turbo short certifikata, koji će pratiti kretanje te najlikvidnije hrvatske dionice sve do kraja prosinca ove godine.
Erste banka i ovog puta ima ulogu predstavnika izdavatelja te održavatelja likvidnosti za predmetne strukturirane proizvode. Jedinične cijene certifikata na domaćem tržištu bit će manje od 10 kuna po certifikatu, kaže se u priopćenju.
„Izdavanje certifikata koji prate kretanje vrijednosti jednog domaćeg naslova vrlo je važan događaj u procesu razvoja domaćeg tržišta kapitala. Riječ je o prvim certifikatima koji temeljnu imovinu imaju u domaćem financijskom instrumentu, a najprikladniji instrument, ponajprije zbog visoke likvidnosti, predstavlja upravo dionica T-HT-a. Vjerujemo da će novo izdanje certifikata s hrvatskom dionicom kao podlogom pobuditi interes domaćih ulagača i dodatno osvježiti ponudu strukturiranih vrijednosnih papira na burzi“, istaknuo je Marko Erdeljac iz Sektora financijskih tržišta Erste banke.
Kao i kod ostalih turbo certifikata, certifikati s podlogom u dionici T-HT-a bit će s polugama, stoga Erdeljac naglašava važnost pravilne alokacije resursa te njihove prilagodbe rizicima koje trgovanje strukturiranim vrijednosnim papirima nosi sa sobom.
Barijere na turbo long certifikate iznosit će 170 te 150 kuna, dok će barijere na turbo short certifikate iznositi 215 i 235 kuna. Ukoliko u bilo kojem trenutku cijena na ZSE dosegne navedene cijene, trgovanje s certifikatima koji nose navedene barijere zaustavit će se (knock out certifikata), navodi se u priopćenju Erste banke.
7. Za AZTN problematične koncentracije Agrokora i Mercatora te Tiska i iNovina
Kada bi se u sadašnjem obliku na hrvatskom tržištu spojile maloprodaje Agrokora i Mercatora, tržišni udio tako spojenog društva bio bi zabranjen, no prijava koncentracije još nije podnesena pa ostaje za vidjeti koje će mjere za prevladavanje negativnih učinaka na tržišno natjecanje ona sadržavati, rečeno je na današnjoj konferenciji za novinare u Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), u kojoj problematičnim smatraju i planirano spajanje Tiska i iNovina.
Tržišni udio tvrtke koja bi nastala spajanjem maloprodajne mreže Mercatora i Agrokora, odnosno Konzuma, u Hrvatskoj bi bio između 30 i 40 posto, dakle bio bi zabranjen, stoga ne postoji drugo rješenje nego da se dio prodajnih prostora ili proda ili zatvori, kazao je zamjenik predsjednice Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja Mladen Cerovac.
Ta bi koncentracija imala značajan negativa utjecaj na tržišno natjecanje, a najveći bi problem bio udio na području Zagreba i Zagrebačke županije.
No, istaknuo je, taj je posao u vrlo ranoj fazi i teško je govoriti kakvo će se rješenje iznaći, jer prijava koncentracije još uvijek nije podnesena nikome. U toj prijavi sudionici koncentracije sami imaju pravo predložiti mjere kojima bi pozitivni učinci koncentracije na tržišno natjecanje prevladali one negativne.
Pritom se ne misli toliko na negativne učinke za potrošače, jer snaga Konzuma je u tome što je to jedini maloprodajni lanac u Hrvatskoj koji je rasprostranjen gotovo svugdje. Najveći bi problem s aspekta tržišnog natjecanja nastao za dobavljače, posebno za dosadašnje dobavljače Mercatora, smatraju u Agenciji.
Dodaju kako bi bilo idealno da je Agrokor, s obzirom na snagu Konzuma, Mercator mogao preuzeti bez njegove prodajne mreže u Hrvatskoj.
Prema saznanjima Agencije, Agrokor je već pregovarao o rješenju tog problema, no ne znaju s kime i da li je postignut kakav dogovor, no ističu kako bi i dioničarima koncerna, s obzirom na sam trošak preuzimanja Mercatora, sigurno više bilo u interesu prodati 'sporne' prodavaonice, nego iz zatvoriti.
Koncentraciju će Agrokor morati prijaviti na svim tržištima na kojima Konzum i Mercator posluju, a teoretski postoji mogućnost da se prijava nakon 1. srpnja podnese i Europskoj komisiji, da sama Komisija zatraži provjeru ili da isto zatraži regulator tržišnog natjecanja sa svakog pojedinog tržišta, no u Agenciji ne očekuju da će se to dogoditi.
Ovaj komplicirani i složeni posao ocjene koncentracije Konzuma i Mercatora, kazao je Cerovac, dodatno opterećuje i najavljeno spajanje Tiska, koji je također u sastavu Agrokora, s iNovinama, u vlasništvu rovinjske Adris grupe.
Namjera koncentracije u ovom je slučaju prijavljena, no Agencija je zatražila dopune, a o razmjerima pitanja na koje u prijavi nije odgovoreno, govori i podatak da su dopune zatražene u dopisu na tri stranice, rekao je Cerovac.
Pritom je istaknuo da je glavni problem što iz prijave proizlazi da Agrokor i Adris nisu prepoznali učinke te koncentracije i istaknuli ih u prijavi, odnosno više su se koncentrirali na očekivanu dobrobit za dioničare nego za potrošače, dobavljače i tržište u cjelini.
Dodatni su problem, kaže Cerovac, tri proizvoda koje prodaju i Tisak i iNovine, ali i Konzum, a to su cigarete, tiskovine i 'pre-paid' bonovi za mobilne telefone, pa bi se u prodaji tih proizvoda stvorila mreža koja praktički nema realnu konkurenciju.
Stoga je ova koncentracija, po riječima predsjednice Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja Olgice Spevec, vrlo problematična i s aspekta primjene Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja i rada AZTN-a.
Na novinarski upit da li Hrvatsku poštansku banku može preuzeti neka od pet najvećih banaka na hrvatskom tržištu, s aspekta zaštite tržišnog natjecanja, a s obzirom da će AZTN od 1. srpnja ocjenjivati i bankarsko tržište, Spevec je kazala da će u tom poslu Agencija usko surađivati sa središnjom bankom, koja ima puno više prakse i znanja o procesima na tom sektoru koji imaju i druge dimenzije, osim utjecaja na tržište.
8. MFIN: javna rasprava o izmjenama Zakona o preuzimanju dioničkih društava
Ministarstvo financija na svojim je mrežnim stranicama otvorilo javnu raspravu o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o preuzimanju dioničkih društava, a javna rasprava i savjetovanje bit će otvoreni do 3. srpnja.
Prema predloženim izmjenama i dopunama važećeg Zakona o preuzimanju dioničkih društava, ciljna društva su isključivo ona dionička društva čije su dionice uvrštene na uređeno tržište, a uvodi se jedinstveni prag od 25 posto za nastanak obveze objavljivanja ponude za preuzimanje umjesto dosadašnjeg kontrolnog praga od 25 posto i dodatnih pragova od 10 posto te konačnog praga od 75 posto.
Jasnije se uređuje odnos između investicijskih i mirovinskih fondova i društava koja upravljaju tim fondovima u kontekstu nastanka obveze objavljivanja ponude za preuzimanje i raspolaganja pravom glasa.
Uvode se nove iznimke od obveze objavljivanja ponude za preuzimanje koje se odnose na stjecanje dionica ciljnog društva u vezi sa njegovom sanacijom te iznimka od obveze preuzimanja kada se radi o prijenosu dionica kojim ne dolazi do promjene osobe koja ostvaruje kontrolu nad ciljnim društvom.
Neke od postojećih iznimaka od obveze objavljivanja ponude za preuzimanje brišu se zbog prestanka važenja propisa u vezi s kojim je postojala iznimka dok se dio iznimaka dodatno pojašnjava.
Dopunjuju se odredbe koje se odnose na cijenu dionica ciljnog društva u postupku preuzimanja te se uvodi elaborat o procjeni fer vrijednosti dionice ciljnog društva.
Uređuje se zastara pokretanja postupka nadzora od strane Hrvatske agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa). Predlaže se da se pravni učinci rješenja kojima Hanfa utvrđuje i/ili nalaže objavljivanje ponude za preuzimanje odgađaju do nastupanja pravomoćnosti istog rješenja te se uređuje obveza Upravnog suda da odlučuje po hitnom postupku o tužbama protiv akata Hanfe.
9. Velike razlike u životnom standardu građana EU i u 2012.
Velike razlike u životnom standardu građana pojedinih zemalja Europske unije zabilježene su i u 2012., pa su Luksemburžani ponovo zauzeli poziciju najbogatijih a Bugari najsiromašnijih građana Unije, pokazale su danas preliminarne procjene europskog statističkog ureda.
Luksemburg je i u 2012., kao i u prethodnoj godini, imao više od dva i pol puta veći BDP po stanovniku mjereno paritetom kupovne moći od prosjeka Europske unije, izračunao je Eurostat.
Slijede – uz veliki zaostatak za Luksemburgom - Austrija, Irska, Nizozemska i Švedska, s BDP-om po stanovniku mjereno paritetom kupovne moći oko 30 posto iznad prosjeka EU-a u 2012.
Njemačka i Danska zajedno s Belgijom i Finskom čine skupinu zemalja čiji je BDP po stanovniku prošle godine bio od 15 do 25 posto iznad prosjeka EU-a. U Velikoj Britaniji i Francuskoj on se kretao oko 10 posto iznad prosjeka EU-a.
Prosječni BDP po stanovniku u EU imale su 2012. Italija i Španjolska, dok je onaj ciparski bio oko 10 posto ispod prosjeka. U 2011. ciparski BDP po stanovniku mjereno paritetom kupovne moći bio je oko pet posto ispod prosjeka u EU.
U Malti, Sloveniji, Češkoj, Slovačkoj, Grčkoj i Portugalu BDP po stanovniku bio je 2012. od 14 do 25 posto ispod prosjeka Europske unije.
Hrvatska je u skupini s Litvom, Estonijom, Poljskom, Mađarskom i Latvijom čiji je BDP po stanovniku između 30 i 40 posto ispod europskog prosjeka.
Hrvatski je BDP po stanovniku mjereno paritetom kupovne moći u 2012. bio točno 39 posto ispod prosjeka EU-a, kao i 2011. Time je najbliži onom Latvije, 38 posto nižem od prosjeka EU-a. Litva ima najviši BDP po stanovniku u toj skupini, 30 posto ispod prosjeka Unije.
Rumunjska i Bugarska ponovo su u 2012. imale BDP po stanovniku mjereno paritetom kupovne moći nešto više od 50 posto ispod prosjeka Europske unije.
Osim zemalja članica i Hrvatske koja će postati članicom za nešto manje od dva tjedna, Eurostat je izradio i procjene za četiri zemlje kandidatkinje Tursku, Crnu Goru, Bivšu Jugoslavensku Republiku Makedoniju i Srbiju i za dvije moguće zemlje kandidata Bosnu i Hercegovinu i Albaniju.
Najviši BDP po stanovniku mjereno paritetom kupovine moći imala je u toj skupini u 2012. Turska, 44 posto ispod prosjeka EU-a. Najniži je zabilježen u Bosni i Hercegovini, 73 posto ispod prosjeka EU-a.
Eurostat je izradio i odgovarajuće procjene za Island i Norvešku, u skupini članica Europskog područja slobodne trgovine (EFTA). Po njihovim je izračunima norveški BDP po stanovniku mjereno paritetom kupovne moći u 2012. bio gotovo dvostruko veći od prosjeka EU-a. Onaj islandski bio je nešto više od 10 posto veći od prosjeka EU-a.
Kako bi još preciznije opisao stvarni životni standard kućanstava u EU, Eurostat je osim BDP-a po stanovniku, koji po njima zapravo odražava razinu gospodarskih aktivnosti, upotrijebio i alternativni pokaaztelj stvarne pojedinačne potrošnje po stanovniku.
I po tom je pokazatelj Luksemburg u 2012., kao i u 2011., zauzeo poziciju zemlje čiji su građani u promatranom razdoblju imali najviši standard u EU, i to 41 posto iznad prosjeka EU-a. Najniži su standard i po tom pokazatelju imali građani Bugarske, 51 posto ispod prosjeka EU-a.
Hrvatska je po tom pokazatelju u 2012. bila 41 posto ispod prosjeka Europske unije, kao i u 2011.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821