Zbog klimatskog zatopljenja koji sada omogućuje plovidbu arktičkim vodama što su prije bile okovane ledom, novi pomorski put omogućuje da se putovanje između japanske luke Yokohame i njemačkog Hamburga skrati za 40 posto i uštedi 20 posto goriva.
"Prvi put u povijesti vidimo da se čitav jedan ocean otvara na krajnjem sjeveru, što će imati velik utjecaj na trgovinu i opskrbu energijom", ističe predsjednik Norveškog brodarskog saveza Sturla Henriksen.
G. 2012. kada je izmjerena najmanje površina leda u povijesti - 3,4 milijuna četvornih kilometara - tim putem duž Sibira prošlo je 46 brodova, a u 2010. prošla su tek četiri, rekao je ruski brodar nuklearnih ledolomaca Rosatomflot.
Taj je prijevoz još u začetku s obzirom na tradicionalne rute preko Panamskog kanala (15.000 prolaza na godinu) i Sueski (19.000), ali ga čeka lijepa budućnost.
U godinama koje dolaze, obim robe koja će se prevoziti sjevernom rutom trebao bi se višestruko povećati: s 1,26 milijuna tona ostvarenih lani do 2020. se treba popeti na 50 milijuna tona, ocjenjuje Norveški brodarski savez.
I Kina, drugo po snazi svjetsko gospodarstvo, koja je prošlog mjeseca primljena u Arktičko vijeće kao promatrač, planira ovog ljeta poći u svoju prvu trgovačku ekspediciju tom rutom.
Između 5 i 15 posto kineske međunarodne trgovine moglo bi se ostvarivati ovim pomorskim putem do 2020., rekao je direktor kineskog Instituta za polarna istraživanja Yang Huigeng a prenose mediji.