U podnaslovu knjige, koju je objavila zagrebačka Naklada Ljevak, stoji da su to "llustrirani letci i grafika 17. stoljeća kao zrcalo vremena/ Primjeri iz Valvasorove grafičke zbirke Nadbiskupije zagrebačke". O kakvim se to listovima radi objasnio je autor na primjeru 47. lista objavljenoga u knjizi pod naslovom "Nadgrobna ploča pokojnog kredita" koja govori o zaduživanju, jednoj od najvećih privatnih i društvenih nedaća toga doba. Ipak, našalio se Pelc, izgleda da to nije bila samo onodobna nedaća već da je to antropološka konstanta, ako ju promatramo kroz najavu ministra financija Slavka Linića da će se smanjiti iznos minusa na tekućim računima.
Knjiga je plod cijeloga desetljeća Pelcova istraživanja, posvjedočila je Mirna Abaffy iz Hrvatskoga državnog arhiva (HDA) koja je predstavila i Valvasorovu grafička zbirku koja je u sastavu Bibliothecae Metropolitanae i obuhvaća više od 7300 grafičkih listova i crteža, a čuva se u HDA.
Uz napomenu da se ta zbirka ubraja među najznačajnije kulturno-povijesne fondove grada Zagreba i Hrvatske, Abaffy je podsjetila da se zbirka naziva po slovenskom (kranjskom) polihistoru Johannu Weichardu Valvasoru (1641.-1693.), koji ju je u 17. st. sabrao i po temama ukoričio u 18 svezaka, od kojih je jedan - četvri izgubljen te ih je danas 17.
Zbirku je koncem 17. st. otkupio zagrebački biskup Aleksandar Mikulić, a njezinu važnosti za proučavanje popularnih slojeva europske kulture 17. st. izravno potvrđuju ilustrirani letci i drugi grafički listovi obrađeni u Pelcovoj knjizi, istaknula je.
Abaffy je dodala da zbirka različita sadržajem i kvalitetom pa tako, primjerice, sadži grafike Albrechta Dürera, ali i radove manje poznatih i anonimnih autora.
Profesorica na zagrebačkome Filozofskom fakultetu Sanja Cvetnić objasnila je da se ilustrirani letci riječju i slikom referiraju na svakodnevni život ljudi baroknoga doba te da su služili na prvome mjestu za ispravljanje krivih navika tadašnjih ljudi, odnosno njihovu discipliniranju. Ali, napomenula je, ludu s jednoga od ilustriranih letka, iz zbirke, nazvanog "Troje nas je", a 'gleda' nas s naslovnice Pelcove knjige, nakon što knjigu pročitamo, gledamo s manje ohole povijesne distance.