Povjesničar Ivo Lučić je ocijenio kako je u knjizi objavljena vrlo vrijedna povijesna građa važna za povijest Bosne i Hercegovine u 20. stoljeću. "Navedeno je 6.456 imena ljudi, sudbina i uloga u prošlom režimu", rekao je Lučić dodavši kako su u knjizi imena ljudi koje je obrađivala služba državne "bezbjednosti", ali i imena Udbinih suradnika. Lučić je napomenuo kako su Hrvati nesrazmjerno svom udjelu u broju stanovništva BiH bili daleko najviše predmet obrade "Službe državne bezbjednosti". Po Lučićevim riječima i danas je u BiH pojačan sličan nadzor Hrvata.
Priređivač knjige Bože Vukušić je napomenuo kako je u knjizi osim preslikana "Djelovodnika" i sažeta analiza rada službe te kazalo imena suradnika Udbe i onih koje je obrađivala.
Povjesničar Zlatko Hasanbegović smatra kako je knjiga prvorazredni izvor za proučavanje metodologije rada i utjecaja Udbe u BiH. "Uvod u 'Djelovodnik' pokazuje da je 'Služba državne bezbjednosti' vodila dubinski nadzor te pratila svako kretanje koje bi moglo ugroziti vlast komunističke partije", rekao je dodavši kako će pojava knjige ponovno pokrenuti pitanje lustracije komunističkih ostataka u BiH.
Priređivač Vice Vukojević je podsjetio na djelovanje Udbe među zagrebačkim studentima, kad je nakon studentskih demonstracija 1959., kako je rekao, i sam završio u komunističkom koncentracijskom logoru na Svetom Grguru.