Posljedica je to, među ostalim, dobivanja statusa „nove manjine“, koja je tijekom devedesetih u Srbiji bila predmetom etnički motiviranog nasilja i asimilacijskih politika, konstatira se u zbirci istraživačkih radova o položaju, životu i problemima vojvođanskih Hrvata.
"Svaka manjina da bi mogla razumjeti položaj u društvu, osmisliti način na koji će ostvariti svoja prava, mora provoditi istraživanja. Mislim da je upravo ovaj zbornik takav projekt, koji je pokazao da se ovdje u Subotici, u Vojvodini stvara jedna znanstvena infrastruktura koja će moći nastaviti slična istraživanja i osvijetliti različite aspekte života Hrvata u Vojvodini“, rekao je recenzent zbornika Tatalović.
U ime sunakladnika, Tomislav Žigmanov je istaknuo da je ova zbirka radova pridonijela da se Hrvati u Vojvodini pojave kao vidljiviji čimbenik unutar ukupnih srpsko-hrvatskih odnosa.
"Njezine pretenzije nisu da pruži konačna rješenja, nego više da se znanstveno svestranije Hrvati u Vojvodini tematiziraju“, naveo je Žigmanov.
Zbornik "Hrvati u Vojvodini – identitet(i), procesi i društvene aktivnosti“ uredili su Mario Bara i Aleksandar Vukić s Instituta za migracije i narodnosti iz Zagreba, uz potporu Državnoga ureda za Hrvate izvan Hrvatske.
Knjigu čini 11 radova u kojima se iz povijesnog, političkog, pravnog, sociološkoga kuta sagledavaju vojvođanski Hrvati.
Predstavljanju Zbornika, osim predstavnika najvažnijih hrvatskih institucija u Vojvodini, nazočni su bili ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Marin Knezović i veleposlanik RH u Srbiji Željko Kuprešak.
Sunakladnik Zbornika je Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice.