Državni zavod za statistiku objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod u prvom kvartalu ove godine pao 1,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je šesto tromjesečje zaredom kako gospodarstvo slabi.
To je manji pad nego u četvrtom tromjesečju prošle godine, kada je BDP skliznuo 2,3 posto, ali veći nego što se očekivalo, s obzirom da su u anketi Hine makroekonomisti procjenjivali u prosjeku da će BDP pasti 1,2 posto.
Premijer i ministar financija nisu zadovoljni
Premijer Milanović ocijenio je da ne može biti zadovoljan podacima DZS-a te najavio nastavak fiskalne konsolidacije.
"I dalje je pad i mi s time ne možemo biti zadovoljni, moramo nastaviti s poslom koji smo započeli i tu se ne damo pokolebati, bez obzira na pritiske. Dakle, fiskalna konsolidacija mora ići dalje, ne možemo trošiti više nego što imamo, ne možemo ići u dugove. To naprosto ne drži vodu", rekao je Milanović na sjednici Vlade.
Ministar financija Slavko Linić ni najmanje zadovoljan daljnjim padom BDP-a, no smatra da će rezultati u drugom polugodištu biti bolji.
"Evidentno je da je kriza u privatnom sektoru toliko jaka i da su učinci predstečajnih nagodbi i Vladinih mjera o prolongaciji plaćanja obveza prema porezima u prva tri mjeseca - minimalni. Ali je evidentno i da će rezultati u drugom polugodištu ipak biti bolji", ocijenio je ministar financija uoči današnje sjednice Vlade.
Istaknuo je o da su potrebni daleko veći napori i da treba osposobiti privatni sektor da razvija djelatnosti i u njih ulaže.
"Mjere koje je Vlada pripremila i počela primjenjivati krajem prošle godine daju male rezultate, ali prave rezultate ćemo moći vidjeti tek do kraja godine", zaključio je ministar financija.
Oporba za promjene u vođenju ekonomske politike
Za predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka pad BDP-a nije nikakvo iznenađenje.
"BDP jako pada, a Milanović kaže da 'idemo dalje'. On je sada otkrio 'kružni tok' pa se vrtimo u krug umjesto da država potiče kvalitetne investicije", rekao je Karamarko novinarima tijekom posjeta Sisačko-moslavačkoj županiji.
Saborska zastupnica HDZ-a Martina Dalić ustvrdila je pak kako je sve viđeno u prvom kvartalu upućivalo na to da će rezultat biti upravo ovakav.
„Sadašnja situacija traži promjenu u načinu vođenja ekonomske politike, vlada bi žurno trebala poraditi na poboljšanju investicijske klime i provođenju reformi“, rekla je Dalić, koja "ne vidi puno prostora za naglo i iznenadno poboljšavanje trenda".
"Ono što radite danas, vidi se tek za šest do osam mjeseci, a današnje su mjere takve da se ne vidi mogućnost promjene trendova", ocijenila je bivša ministrica financija.
Za predsjednika Hrvatskih laburista Dragutina Lesara nastavak pada BDP-a isključivo je posljedica loših poteza u gospodarskoj politici.
Ta se politika, smatra Lesar, oslanja na mjere štednje koje su uzrokovale pad kupovne moći i BDP-a.
"Monetarna se politika još bavi tečajem, bez utjecaja na cijenu kapitala, pa kad se sve to poveže, onda je ovaj minus očekivan", rekao je Lesar.
Za predsjednika Hrvatske gospodarske komore Nadana Vidoševića oavj pad BDP-a i nije tako tragičan, s obzirom da su očekivanja bila prilično loša.
"Nije optimistično, ali je bolje nego što smo zapravo očekivali. To je zapravo u ovom trenutku dobro. Ako bi se u sljedeća dva kvartala popravila turistička sezona, uz, nadajmo se, bar jedan znatniji investicijski zahvat do kraja godine, možda bi ova godina mogla biti bez pada, što bih smatrao velikim uspjehom s obzirom na stanje u zemlji, ali i okruženju", rekao je Vidošević novinarima.
Analitičari očekuju poboljšanje u drugom dijelu godine
Analitičari, pak, ističu činjenicu da je pad BDP-a u prvom tromjesečju bio veći od očekivanja, no očekuju poboljšanja u drugoj polovini godine.
„Pad BDP-a veći je nego što smo očekivali i to je nastavak relativno snažnog pada domaćeg gospodarstva. Detaljnija objava komponenti BDP-a vjerojatno će pokazati da najznačajniji utjecaj na pad gospodarske aktivnosti i dalje dolazi od osobne potrošnje, a potom pada državne potrošnje u realnim iznosima“, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.
Sličan pad BDP-a Šantić očekuje i u drugom tromjesečju.
„U drugom dijelu godine, pak, ključni utjecaj na gospodarska kretanja u zemlji imat će dva čimbenika: kratkoročni utjecaj pristupa u EU na hrvatsko gospodarstvo, a drugi je hoće li privatni sektor uspjeti pokrenuti investicijsku aktivnost“, navodi Šantić, koji ostaje pri prognozama o padu BDP-a u ovoj godini od 0,4 posto.
I analitičari Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisenbank Austria također u ovoj godini očekuju pad gospodarstva.
„U ovoj godini očekujemo nastavak pada gospodarstva na godišnjoj razini, za 0,5 posto, pri čemu bi negativna kretanja trebala više biti izražena u prvoj polovini godine s najvećim negativnim doprinosom osobne potrošnje, koja je pod izuzetno nepovoljnim utjecajem kretanja na tržištu rada, što uz smanjenje zaposlenosti i rast nezaposlenosti, prati pad realnih dohodaka“, navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na izvješće DZS-a.
U drugoj polovici godine očekuju poboljšanja.
„Očekujemo da bi dašak optimizma mogao doći u drugoj polovini godine. Tome bi, uz povoljne učinke turističke sezone, mogao doprinijeti nešto povoljniji doprinos investicija, dijelom zbog izuzetno niske baze, uslijed početka realizacije nekih od najavljenih, a odgođenih projekata. Iako ulaskom u EU dobivamo pristup sredstvima iz kohezijskog i strukturnih fondova, pozitivni učinci vjerojatno neće biti vidljivi ove godine, s obzirom na kratak vremenski okvir te iskustva drugih država“, zaključuju analitičari Raiffeisenbank Austria.
Recesija u hrvatskom gospodarstvu traje još od početka 2009. U dva je navrata, u trećem kvartalu 2010. i drugom 2011. godine, tehnički provirilo iz recesije, no negativni su trendovi potom nastavljeni. Lani je BDP pao 2 posto.