Motiv za donošenje ovakve odluke, kako je objašnjeno iz resornog ministarstva, jest nastojanje vlade da "zaustavi daljnje pogoršanje indikatora fiskalne stabilnosti, u prvom redu pokazatelja javnog duga, koji je posljedica višegodišnjeg proračunskog deficita, odnosno nesklada između javnih prihoda i javnih rashoda".
"U slučaju daljnjeg produbljivanja ovog jaza, mogući scenarij bi bio ugrožavanje proračunske likvidnosti i time usporavanje u servisiranju obveza koje država ima, što bi imalo višestruke negativne učinke i po građane i po realni sektor", kazali su iz ministarstva.
Analize su pokazale, tvrde u ministarstvu financija, da će povećanje stope PDV-a generirati jednokratan rast cijena, koji će biti ublažen zadržavanjem niže stope PDV-a od sedam posto na istoj razini.
Niža stopa PDV-a od sedam posto odnosi se, uz ostalo, na glavne prehrambene proizvode (kruh, brašno, mlijeko i mliječne proizvode, hranu za dojenčad, mast, ulje, meso i šećer) te lijekove, udžbenike, knjige i nastavna sredstva, tisak, računarsku opremu, usluge smještaja u hotelima, motelima, aparthotelima, turističkim naseljima, pansionima, kampovima i vilama. Niža stopa se odnosi i na usluge javnog prijevoza i javne ćistoće, pogrebne usluge, stočnu hranu, usluge koje se naplaćuju putem ulaznica za kino i kazališne predstave, koncerte, muzeje, sajmove, zabavne parkove, izložbe, zoološke vrtove i slične kulturne i sportske priredbe.
Zadržavanjem niže stope PDV-a od sedam posto na istoj razini, utjecaj na cijene i životni standard bit će, procjenjuje se, manjeg opsega, budući da proizvodi i usluge koji se oporezuju nižom stopom čine oko 50 posto potrošačke košarice, čime će se, ocijenjuju u vladi, zaštititi socijalno najranjivije kategorije stanovništva.
U vladi ističu da je riječ o mjeri privremenog karaktera i da će u narednom razdoblju pratiti učinke njene primjene i na temelju toga odrediti se o njenom trajanju.