Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
24. svibnja 2013.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. Sa sjednice Vlade RH
7. Linić: Hrvatska će do kraja godine prepoloviti nelikvidnost
8. Susret guvernera središnjih banaka regije
9. Zemlje eurozone trebale bi moći objaviti stečaj – njemački guverner
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata
(%)
24. 05. 139.110.000 359.110.000 109.110.000 0,84
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) prekonoćni 91.510.000 0,42 3 mjeseca 17.600.000 3,01 Ukupno 109.110.000 0,84
Izvor: Tržište novca
U današnjem trgovanju na Tržištu novca bilježimo lagani pad ukupno prijavljene potražnje, dok je istodobno ponuda ostala gotovo nepromijenjena.
Tako je ukupno prijavljena potražnja danas iznosila 139,11 milijuna kuna ili za oko 13,5 posto manje no u četvrtak.
Istodobno se na strani ponude našlo 359,11 milijuna kuna, ili za oko 0,5 posto manje no dan ranije.
Najviše je danas, u iznosu od 91,51 milijun kuna, plasirano putem prekonoćnih pozajmica a pritom je kamatna stopa porasla sa 0,25 na 0,42 posto.
Također je plasirano i 17,6 milijuna kuna ročnih pozajmica na rok od 3 mjeseca uz kamatnu stopu od 3,01 posto.
Ukupan kunski promet na Tržištu novca dosegao je tako danas 109,11 mlijuna kuna, a pritom je 30 milijuna kuna potražnje, zbog kreditnih ograničenja sudionika, ostalo nepodmireno. Prosječna kamatna stopa snižena je sa 0,92 na 0,84 posto.
„Današnja ponuda novca na Tržištu novca Zagreb slična je jučerašnjoj, dok je potražnja smanjena. Iako je ponuda kuna višestruko veća od potražnje, potražnja nije u cijelosti podmirena zbog limita sudionika. Prosječna dnevna kamatna stopa iznosila je 0,84 %.“ navodi se u priopćenju Tržišta novca.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
Rast Crobexa za 1,01 posto
Uz nizak redovan promet od tek 6,5 milijuna kuna, vrijednost dioničkih indeksa Zagrebačke burze danas je porasla za nešto više od jedan posto, Crobexa za 1,01 posto, na 1.881,08 bodova, a Crobexa10 za 1,06 posto, na 1.072,54 boda.
Milijunski promet danas je imala samo dionica HT-a i on je iznosio 1,4 milijuna kuna. Cijena dionice HT-a je porasla za 0,48 posto, na 209 kuna.
Dionicom Valamar Adria Holdinga trgovalo se za 893,6 tisuća kuna, a cijena joj je porasla za 0,52 posto, na 142,11 kuna.
Rast cijene za 4,3 posto, na 1.303,89 kuna, bilježi dionica Ericssona Nikole Tesle kojom je ostvaren promet od 769,3 tisuće kuna.
Kod dionica s većim prometom cijena je danas porasla i dionicama Petrokemije za 1,06 posto, Končar Elektroindustrije za 1,35 posto, Ine za 1,62 posto, Atlantic grupe za 1,92 posto, ACI-ja za 2,86 posto, a izrazitiji su rast zabilježile dionice Dalekovoda kojima je cijena porasla za 5,32 posto, Hidroelektre niskogradnje za 8,62 posto, Diokija za 9,53 posto.
S padom cijene trgovanje su pak završile primjerice dionice Atlantske plovidbe za 1,49 posto, Insituta IGH za 2,12 posto.
Dionica Najniža Najviša
Zadnja Promet Promjena
Službeno Tržište
ADPL-R-A 119,65 120,00 119,65 305.912,50 0,15%
ATGR-R-A 619,00 649,00 637,00 167.262,16 1,92%
DLKV-R-A 29,27 30,99 29,50 44.009,63 5,32%
HT-R-A 208,01 209,00 209,00 1.389.414,91 0,48%
IGH-R-A 227,03 238,00 230,01 105.406,41 -2,12%
INA-R-A 4.280,00 4.328,99 4.328,99 112.328,19 1,62%
INGR-R-A 3,23 3,35 3,23 13.788,64 -0,62%
ISTT-R-A 140,00 140,00 140,00 7.000,00 -3,45%
KOEI-R-A 739,40 749,00 749,00 128.360,00 1,35%
LEDO-R-A 7.750,00 7.860,00 7.860,00 170.926,28 0,74%
MGMA-R-A 0,65 0,65 0,65 1.300,00 0,00%
OPTE-R-A 6,90 7,20 7,05 20.639,80 2,03%
PODR-R-A 249,50 250,01 250,00 136.249,25 0,00%
PTKM-R-A 230,07 232,50 232,50 220.095,86 1,06%
VART-R-1 12,72 13,97 13,97 8.535,58 9,23%
VERN-R-A 49,15 49,15 49,15 1.228,75 5,95%
VIRO-R-A 624,94 624,95 624,95 31.247,24 1,61%
Redovito Tržište
ACI-R-A 3.485,00 3.528,00 3.528,00 175.550,98 2,86%
ADRS-P-A 295,00 295,33 295,00 29.205,33 -0,11%
ADRS-R-A 333,00 333,00 333,00 22.644,00 0,00%
ARNT-R-A 140,00 144,99 144,99 4.259,79 7,32%
ATLN-R-A 45,39 47,96 47,96 6.653,68 3,14%
ATPL-R-A 313,00 320,00 315,00 65.772,80 -1,49%
BD62-R-A 20,35 20,43 20,43 17.541,80 3,23%
BLJE-R-A 66,10 67,91 67,91 250.800,82 0,04%
DDJH-R-A 75,25 78,59 78,59 47.764,87 1,46%
DIOK-R-A 17,00 18,63 18,62 117.788,09 9,53%
ERNT-R-A 1.249,98 1.303,89 1.303,89 769.292,70 4,31%
HCVT-R-A 120,51 120,51 120,51 9.761,31 -2,02%
HDEL-R-A 104,25 113,95 113,95 96.934,67 8,62%
HMAM-R-A 180,00 180,00 180,00 1.800,00 -2,70%
HPDG-R-A 17,53 17,53 17,53 701,20 -7,69%
IPKK-R-A 200,00 205,00 205,00 10.205,00 -1,10%
JDPL-R-A 70,00 72,80 72,50 10.229,91 6,62%
KABA-R-A 25,00 25,00 25,00 1.300,00 2,04%
KNZM-R-A 138,00 138,00 138,00 12.006,00 -1,43%
KODT-P-A 1.045,00 1.045,17 1.045,00 10.450,34 -0,10%
KORF-R-A 142,11 144,89 142,11 893.663,28 0,52%
KRAS-R-A 411,00 412,21 411,00 35.386,34 -0,96%
KSST-R-A 410,01 434,99 410,01 7.188,55 0,03%
LKRI-R-A 119,00 120,00 120,00 26.775,40 0,09%
LPLH-R-A 34,36 34,37 34,36 3.436,50 -5,86%
LRH-R-A 1.950,00 2.000,00 2.000,00 3.950,00 0,00%
MAIS-R-A 80,00 80,00 80,00 8.000,00 0,00%
MLNR-R-A 360,00 360,00 360,00 13.680,00 0,00%
PBZ-R-A 510,00 510,00 510,00 2.550,00 0,00%
RIVP-R-A 13,70 13,70 13,70 1.370,00 -1,44%
SLRS-R-A 379,00 379,00 379,00 11.370,00 0,00%
SUNH-R-A 23,98 23,98 23,98 9.831,80 6,58%
THNK-R-A 645,00 645,00 645,00 1.290,00 4,03%
TISK-R-A 215,33 216,00 215,41 126.674,06 0,00%
TNPL-R-A 344,99 345,00 345,00 3.449,97 1,77%
TUHO-R-A 1.435,00 1.440,00 1.435,00 25.915,00 -0,35%
VDKT-R-A 328,25 343,95 330,05 20.464,95 0,83%
VPIK-R-A 117,50 120,00 120,00 5.193,00 -1,47%
ZABA-R-A 36,44 36,44 36,44 473,72 2,65%
ZTNJ-R-A 184,88 184,88 184,88 369,76 8,67%
Domaći MTP
PRFC-R-A 14,00 14,60 14,60 31.632,27 4,06%
SNHO-R-A 145,00 145,00 145,00 15.080,00 -2,17%
VLHO-R-A 87,56 91,00 90,00 60.004,27 4,44%
FNOI-D-137A 98,71 98,71 98,71 190,91 \
FNOI-D-141A 94,36 94,36 94,36 620,50 \
FNOI-D-147A 89,94 89,94 89,94 591,43 \
FNOI-D-151A 87,12 87,12 87,12 572,89 \
FNOI-D-157A 82,94 82,94 82,94 545,40 \
FNOI-D-161A 80,69 80,69 80,69 530,61 \
FNOI-D-167A 76,11 76,11 76,11 500,49 \
FNOI-D-171A 73,11 73,11 73,11 480,76 \
FNOI-D-177A 70,11 70,11 70,11 461,03 \
FNOI-D-181A 67,11 67,12 67,12 441,33 \
FNOI-D-187A 64,11 64,12 64,12 421,60 \
FNOI-D-191A 63,12 63,12 63,12 415,07 \
FNOI-D-197A 61,10 61,10 61,10 401,79 \
RIBA-O-177A 104,00 104,00 104,00 393.628,77 5,390%
Inozemni MTP
EGB-S-LBU1 108,80 110,00 110,00 54.700,00 -2,65%
EGB-S-LDX2 96,00 104,00 98,50 106.915,00 -0,51%
EGB-S-LWL1 63,03 67,86 63,03 27.708,00 6,20%
EGB-S-SBU1 55,20 55,20 55,20 27.600,00 3,18%
EGB-S-SGD2 154,71 154,71 154,71 1.547,10 -0,80%
EGB-S-TSWL 107,49 113,40 113,40 50.859,61 -4,72%
Ukupan promet
6.501.249,65
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih fondova
Mirex potonuo ispod 183 boda
Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, i u četvrtak je zabilježila pad. Naime, prema podacima HANFA-e, vrijednost mu je u odnosu na prethodni dan pala 0,86 bodova ili 0,041 posto, spustivši se tako ispod psihološke razine od 183 boda – na 182,7961 bod.
Posljedica je to pada vrijednosti svih obveznih mirovinskih fondova. Tako je vrijednost Raiffeisen fonda pala 0,51 posto, na 181,9712 bodova a Erste Plavi fonda 0,49 posto, na 188,8311 bodova. Također je pala vrijednost i AZ fonda 0,34 poto, na 188,0918 bodova te fonda PBZ Croatia osiguranja 0,33 posto, 166,1824 boda.
I među dobrovoljnim mirovinskim fondovima svi su bilježili gubitke. Tako je vrijednost Erste Plavi Expert DMF-a niža 0,58, Raiffeisen DMF-a 0,52, Croatia osiguranje DMF-a 0,4, AZ profit DMF-a 0,28,a AZ benefit DMF-a 0,28 a Erste Plavi Protect DMF-a 0,15 posto.
I među zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima svi su bilježili pad vrijednosti. Tako je vrijednost fonda Hrvatskog liječničkog sindikata pala 0,44, AZ ZABA fonda 0,42, fonda Croatia osiguranja 0,41, fonda HEP grupe 0,4, fonda Hrvatskih autocesta 0,38, fonda Novinara 0,37, fonda Auto Hrvatske, Cestarskog fonda i fonda Ericsson Nikole Tesle po 0,35, AZ Zagreb fonda 0,3, AZ Dalekovod fonda, AZ fonda Hrvatske kontrole zračne plovidbe i AZ VIP fonda po 0,27, fonda Atuoceste Rijeka-Zagreb i fonda Sindikata pomoraca Hrvatske po 0,25 a fonda T-HT-a 0,01 posto, dok je vrijednost fonda Željezničara tek minimalno niža.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena %
22. 05. 23. 05.
Mirex 183,5556 182,7961 -0,41
AZ OMF* 188,7409 188,0918 -0,34
Erste Plavi OMF. 189,7646 188,8311 -0,49
PBZ Croatia osig.OMF 166,7383 166,1824 -0,33
Raiffeisen OMF 182,9075 181,9712 -0,51
AZ benefit DMF** 197,8857 197,4150 -0,24
AZ profit DMF 219,6438 219,0239 -0,28
Croatia osiguranje DMF 135,3920 134,8467 -0,40
Erste Plavi Expert DMF 158,9823 158,0641 -0,58
Erste Plavi Protect DMF 160,5245 160,2759 -0,15
Raiffeisen DMF 173,9168 173,0149 -0,52
ZDMFAutocesta Rijeka – Zagreb 108,0180 107,7443 -0,25
Auto Hrvatska ZDMF 122,0853 121,6621 -0,35
AZ Dalekovod ZDMF*** 210,4362 209,8709 -0,27
AZ Hr. kontrola zračne plov. 205,7282 205,1803 -0,27
AZ VIP ZDMF 221,8933 221,2893 -0,27
AZ ZABA 102,9066 102,4760 -0,42
AZ Zagreb ZDMF 161,3757 160,8865 -0,30
ZDMF cestarski fond 140,8103 140,3141 -0,35
ZDMF Croatia osiguranje 118,9351 118,4506 -0,41
ZDMF Ericsson N. Tesla 182,8573 182,2098 -0,35
ZDMF HEP grupa 125,0031 124,5051 -0,40
ZDMF Hrvatskih autocesta 135,1343 134,6210 -0,38
ZDMF Hr. liječničkog sind. 197,1508 196,2844 -0,44
ZDMF Novinar 168,1258 167,5078 -0,37
ZDMF Željezničar-Raiffeisen 137,4064 137,4020 0,00
ZDMF Sind. pomoraca Hr. 120,3278 120,0312 -0,25
ZDMF T-HT 156,2492 156,2352 -0,01
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANFA
Vrijednosti Investicijskih fondova
Uglavnom gubitnici
U četvrtak je među investicijskim fondovima bilo vrlo malo dobitnika. Naime, po podacima iCapital-a, njih čak 65 ili 77,38 posto bilježilo je gubitke, dok ih je tek 18 odnosno 21,43 posto bilo dobitnika. Pritom je vrijednosti jednoga fonda ostala nepromijenjena.
Među dioničkim investicijskim fondovima ovaj puta nije bilo dobitnika. Naime, svih 36 bilježilo je pad vrijednosti. Tako su se gubici kretali od 0,02 posto Raiffeisen Prestige Equity fonda do 3,33 posto Ilirika Azijski tigar fonda.
I kod mješovitih investicijskih fondova bilo je isto. Naime, svih 13 bilježilo je pad vrijednosti. Tako su se gubici su kretali od 0,33 posto ICF Balanced fonda do 1,82 posto ZB global fonda.
I među obvezničkim investicijskim fondovima bilo je slično. Naime, jedini je dobitnik s dobitkom od 0,09 posto bio tek HI-conservative fond. Svi ostali gubitnici kretali su se u rasponu od 0,06 posto Capital One fonda od 0,68 posto Erste Bond fonda.
Novčani investicijski fondovi tradicionalno većinom su bili s manjim dobicima no, i ovaj puta je bilo, i to nešto više, gubitnika. Naime, na vrijednosti su izgubili Platinum Cash fond (0,0001 posto), ZB europlus fond (0,002 posto), Erste Euro-Money fond (0,008 posto) te OTP euro novčani fond (0,01 posto). Dobici su se pak kretali u rasponu od 0,001 posto Raiffeisen euroCash fonda do 0,01 posto Agram Euro Cash fonda.
Fond Vrsta fonda Datum Cijena udjela Valuta Dnevno %
Dionički fondovi
Raiffeisen Prestige Equity dionički 23.5.2013 113,6701 EUR -0,0264
Platinum Global Opportunity dionički 23.5.2013 12,7776 USD -0,2218
NFD Aureus US Algorithm dionički 23.5.2013 140,4761 HRK -0,2288
FIMA Equity dionički 23.5.2013 51,7998 HRK -0,4834
Erste Adriatic Equity dionički 23.5.2013 75,83 EUR -0,4987
A1 dionički 23.5.2013 82,41 HRK -0,5071
NFD Aureus Mena dionički 23.5.2013 501,7213 HRK -0,5893
HPB Dionički dionički 23.5.2013 87,2238 HRK -0,6129
KD Victoria dionički 23.5.2013 13,2679 HRK -0,6328
PBZ Equity dionički 23.5.2013 68,9913 HRK -0,6452
Capital Two dionički 23.5.2013 65,8197 HRK -0,6656
Prospectus JIE dionički 23.5.2013 46,7994 HRK -0,7133
Allianz Equity dionički 23.5.2013 115,0626 EUR -0,7413
Raiffeisen Central Europe dionički 23.5.2013 47,0301 EUR -0,8225
Ilirika Gold dionički 23.5.2013 59,9348 EUR -0,966
NFD Aureus Global Developed dionički 23.5.2013 96,7564 HRK -0,9817
Platinum Blue Chip dionički 23.5.2013 91,9853 EUR -1,0387
NFD Aureus New Europe dionički 23.5.2013 107,0604 HRK -1,1426
HPB Titan dionički 23.5.2013 70,9274 EUR -1,2193
ZB trend dionički 23.5.2013 135,21 EUR -1,3929
OTP MERIDIAN 20 dionički 23.5.2013 80,9481 EUR -1,5742
HI-growth dionički 23.5.2013 9,0177 EUR -1,6061
Ilirika Jugoistočna Europa dionički 23.5.2013 133,1486 EUR -1,6087
KD Energija dionički 23.5.2013 9,5364 HRK -1,6531
HPB World Absolute Value - dionički 23.5.2013 106,0371 EUR -1,7097
DJE
ZB aktiv dionički 23.5.2013 102,2 HRK -1,9194
KD Prvi izbor dionički 23.5.2013 12,253 HRK -1,9917
PBZ I-Stock dionički 23.5.2013 61,4842 HRK -2,0264
NFD Aureus BRIC dionički 23.5.2013 21,1974 EUR -2,0439
ZB euroaktiv dionički 23.5.2013 122,66 EUR -2,0522
Raiffeisen World dionički 23.5.2013 122,87 EUR -2,1424
ZB BRIC+ dionički 23.5.2013 86,54 EUR -2,1815
KD Nova Europa dionički 23.5.2013 6,4895 HRK -2,6463
AC Rusija dionički 23.5.2013 27,5841 EUR -2,7211
Ilirika BRIC dionički 23.5.2013 82,2557 EUR -2,8808
Ilirika Azijski tigar dionički 23.5.2013 48,8892 EUR -3,3361
Mješoviti fondovi
ICF Balanced mješoviti 23.5.2013 100,9183 HRK -0,3342
Agram Trust mješoviti 23.5.2013 57,0634 HRK -0,3905
HPB Global mješoviti 23.5.2013 78,9256 HRK -0,4071
C-Premium (CEBA Balanced) mješoviti 23.5.2013 4,7389 HRK -0,4098
PBZ Global mješoviti 23.5.2013 93,6018 HRK -0,4325
Raiffeisen Balanced mješoviti 23.5.2013 118,2 EUR -0,505
Allianz Portfolio mješoviti 23.5.2013 122,5501 HRK -0,5606
KD Balanced mješoviti 23.5.2013 7,9227 HRK -0,6508
NFD Aureus Emerging Markets mješoviti 23.5.2013 75,8491 HRK -0,7448
Balanced
OTP uravnoteženi mješoviti 23.5.2013 95,2615 HRK -0,8726
Raiffeisen Prestige mješoviti 23.5.2013 91,3401 EUR -0,9328
HI-balanced mješoviti 23.5.2013 10,6852 EUR -1,0437
ZB global mješoviti 23.5.2013 140,58 EUR -1,8228
Obveznički fondovi
HI-conservative obveznički 23.5.2013 12,1158 EUR 0,095
Capital One obveznički 23.5.2013 180,507 HRK -0,0682
HPB Obveznički obveznički 23.5.2013 134,412 EUR -0,1402
Raiffeisen Bonds obveznički 23.5.2013 153,1101 EUR -0,2995
PBZ Bond obveznički 23.5.2013 107,8606 EUR -0,3876
OTP euro obveznički obveznički 23.5.2013 120,8061 EUR -0,427
ZB bond obveznički 23.5.2013 175,45 EUR -0,5216
Erste Bond obveznički 23.5.2013 126,75 EUR -0,6817
Novčani fondovi
Agram Euro Cash novčani 23.5.2013 11,6475 EUR 0,0108
Locusta Cash novčani 23.5.2013 1.279,07 HRK 0,0082
Erste Money novčani 23.5.2013 147,3001 HRK 0,0068
Raiffeisen Cash novčani 23.5.2013 153,5901 HRK 0,0065
VB Cash novčani 23.5.2013 124,0084 HRK 0,006
PBZ Euro Novčani novčani 23.5.2013 134,9416 EUR 0,0056
HI-cash novčani 23.5.2013 146,905 HRK 0,0041
Auctor Cash novčani 23.5.2013 105,9759 HRK 0,0039
HPB Novčani novčani 23.5.2013 140,0509 HRK 0,0037
PBZ Novčani novčani 23.5.2013 140,3074 HRK 0,0029
Allianz Cash novčani 23.5.2013 115,8154 HRK 0,0028
HPB Euro Novčani novčani 23.5.2013 103,8462 EUR 0,0026
OTP novčani fond novčani 23.5.2013 129,915 HRK 0,0024
ZB plus novčani 23.5.2013 172,0387 HRK 0,0016
NFD Aureus Multicash novčani 23.5.2013 103,3351 HRK 0,0015
PBZ Dollar novčani 23.5.2013 127,7734 USD 0,0004
Raiffeisen euroCash novčani 23.5.2013 103,6801 EUR 0,0001
Platinum Cash novčani 23.5.2013 80,4967 HRK -0,0001
ZB europlus novčani 23.5.2013 146,9524 EUR -0,0022
Erste Euro-Money novčani 23.5.2013 112,66 EUR -0,0089
OTP euro novčani novčani 23.5.2013 100,3293 EUR -0,0131
Indeksni fondovi
VB CROBEX10 indeksni 23.5.2013 97,7665 HRK -0,7143
OTP indeksni indeksni 23.5.2013 38,38 HRK -0,9096
Posebni fondovi
VB SMART posebni 23.5.2013 99,3807 EUR -1,0444
Dionički fond fondova
AC Global Dynamic Emerging M dionički fond 23.5.2013 8,9599 EUR 0,0536
(GDEM) fondova
OTP Europa Plus dionički fond 23.5.2013 115,7731 EUR -1,3178
fondova
Mješoviti fond fondova
AC Global Balanced Emerging M mješoviti fond 23.5.2013 8,7187 EUR -0,0768
(GBEM) fondova
Izvor: iCapital
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 15.294 15.307 Tokyo/Nikkei 14.612 14.483 London/FTSE-100 6.670 6.696 Frankfurt/DAX 30 8.333 8.351
*Izvor: REUTERS
Na Wall Streetu su u četvrtak cijene dionica blago pale, nakon vrlo nestabilnog trgovanja, jer su ulagače pokolebali slabi gospodarski podaci iz Kine i mogućnost smanjenja poticajnih monetarnih programa Feda.
Dow Jones oslabio je 12 bodova, ili 0,08 posto, na 15.294 boda, dok je S&P 500 skliznuo 0,29 posto, na 1.650 bodova, a Nasdaq indeks 0,11 posto, na 3.459 bodova.
Na samom početku jučerašnjeg trgovanja cijene su dionica oštro pale, nakon podatka o padu industrijske aktivnosti u Kini, po prvi puta nakon sedam mjeseci. Ulagače je uznemirio i oštar pad, za više od 7 posto, tokijskog Nikkei indeksa, što je bio njegov najveći dnevni pad u posljednje dvije godine.
No, dobre vijesti iz američkog gospodarstva potaknule su polovicom sastanka rast cijena dionica, pa su se burzovni indeksi našli u pozitivnom području.
Broj zahtjeva za pomoć nezaposlenima pao je prošloga tjedna više nego što se očekivalo, što ukazuje na postupan oporavak tržišta rada. Rast prodaje novih kuća pokazao je, pak, da jača i tržište nekretnina. No, industrijska aktivnost u SAD-u oslabila je u svibnju drugi mjesec zaredom.
„Ulagači i dalje smatraju svaki pad cijena dobrom prilikom za kupnju, pa su se nakon oštrog pada ujutro dionice oporavile. U ovom okružju s rekordno niskim kamatama ulagači baš i nemaju puno alternativa za investiranje“, objašnjava Alan Lancz, predsjednik tvrtke Alan B. Lanz & Associates.
Među najvećim je dobitnicama jučer bila dionica Hewlett-Packarda, s rastom cijene za 17 posto, jer je taj tehnološki div povećao procjene za ovu godinu, nakon boljih nego što se očekivalo poslovnih rezultata u prvom kvartalu.
Ipak, do kraja sastanka burzovni su indeksi ponovno uronili u negativno područje jer ulagače brine što će biti kada američka središnja banka počne smanjivati svoje poticajne monetarne programe.
Programima otkupa državnih i hipotekarnih obveznica Fed mjesečno na financijska tržišta ulijeva 85 milijardi dolara, pa je pitanje kako će ulagači reagirati kada se ti programi smanje, a potom i sasvim ukinu. A to se vrijeme, čini se, bliži.
„Mislim da se ne radi toliko o iznosima za kupnju obveznica, koliko o sigurnosti koju ulagačima pruža saznanje da je Fed tu, prisutan na tržištima. Jednom, kada središnja banka istupi s tržišta, ulagači će morati prihvatiti činjenicu da Feda više nema i da tržište mora stati na vlastite noge“, objašnjava Uri Landesman, predsjednik tvrtke Platinum Partners.
Na povlačenje ulagača s tržišta ukazuje iznadprosječan obujam trgovanja drugi dan zaredom. Na Wall Streetu, NYSE MKT-u i Nasdaqu vlasnika je jučer zamijenilo 7 milijardi dionica, dok prosječan dnevni obujam od početka godine iznosi 6,4 milijarde.
Na europskim su burzama cijene dionica jučer oštro pale. Londonski FTSE indeks potonuo je 2,10 posto, na 6.696 bodova, a za toliko je pao i frankfurtski DAX, zaronivši na 8.351 bod. Pariški CAC skliznuo je 2,07 posto, na 3.967 bodova.
Europski burzovni indeksi danas su u nervoznoj trgovini oscilirali između pozitivnog i negativnog područja, pri čemu su im najveći uteg bile bankarske i automobilske dionice.
Londonski Ftse indeks u takvim je okolnostima oslabio 0,4 posto, na 6.670 bodova, a frankfurtski DAX za 0,2 posto, na 8.333 boda. U plusu je pak bio pariški indeks CAC, ojačavši za 0,4 posto, na 3.983 boda.
Najveći uteg indeksima bila je dionica banke HSBC, s padom cijene od 1,7 posto, jer su ulagače zabrinula izvješća o zastoju pregovora banke s američkim vlastima o nagodbi u slučaju pranja novca, teškom 1,9 milijardi dolara.
Nervoza na tržištima pripisuje se ojačalim zabrinutostima zbog potencijalnog smanjenja programa monetarnih poticaja u Sjedinjenim Državama, koji su bili ključni pokretač uzleta europskih dionica u posljednje vrijeme. Bojazni ulagača potpirile su ovotjedne izjave čelnika američke središnje banke Bena Bernankea da bi se takva opcija mogla razmatrati na bančinim zasjedanjima idućih mjeseci.
Najveći sektori gubitnici bili su oni koji inače prate gospodarski rast i rizičnu imovinu, a riječ je automobilskom sektoru, bankama i rudarskim tvrtkama. U prosjeku su dionice pripadnika tih sektora oslabile između 0,9 i 1,8 posto.
Među dugoročnim ulagačima prevladalo je pak pozitivnije ozračje. Navode kako Fed vjerojatno neće u skorije vrijeme smanjiti programe kvantitativnog ublažavanja s obzirom na mješovite gospodarske pokazatelje, što je danas istaknuo čelnik Fedove podružnice u St. Lousu James Bullard.
Indeks Tokijske burze Nikkei ojačao je 0,89 posto, na 14.612 bodova, nakon oštrog pada od 7,3 posto dan ranije.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD 1,2962 1,2995 1,2903
USD/JPY 101,38 102,58 101,06
GBP/USD 1,5117 1,5135 1,5063
USD/CHF 0,9619 0,9716 0,9594
*Izvor: REUTERS
Tečaj eura prema dolaru danas je zabilježio blage oscilacije na međunarodnim deviznim tržištima, ponajviše pod utjecajem novih gospodarskih pokazatelja s obje strane Atlantika.
Tečaj eura u poslijepodnevnoj se trgovini stabilizirao na 1,2938 dolara, što znači da je u blagom plusu, od 0,02 posto, prema prethodnom zatvaranju.
Dolar je pak veće gubitke zabilježio prema jenu, oslabivši 0,8 posto, na 101,18 jena. Time se drži nedaleko najniže razine u dva tjedna od 100,83 jena, na koju se spustio u četvrtak.
Vjetar u leđa euro je prema dolaru danas dobio nakon objave poboljšanog Ifo indeksa poslovne klime, koji navodi na zaključak da najveće europsko gospodarstvo jača a to znači da postoji manja vjerojatnost daljnjeg ublažavanja monetarne politike u eurozoni.
Jen je danas dodatno ojačao nakon snažnih dobitaka dan ranije, budući da su slabija tržišta dionica pomogla njegov oporavak nakon izrazitijeg slabljenja u posljednje vrijeme uslijed dramatičnog ublažavanja monetarne politike.
"Nakon podataka Ifo instituta ojačao je optimizam da nas možda očekuju neke pozitivne vijesti u novom valu objava pokazatelja. To je pružilo podršku euru", kazao je Arne Lohmann Rasmussen, čelnik valutne analize u banci Danske.
Ifo indeks donio je ulagačima blago olakšanje nakon najnovijih izjava dužnosnika Europske središnje banke (ECB) koje su potaknule očekivanja da bi središnja banka mogla dodatno sniziti kamatne stope, među kojima i one na depozite banaka u središnjoj banci, trenutno u visini nula posto.
Što se SAD-a tiče, sve učestalije se pak spekulira sa skorašnjim smanjenjem programa kupovina obveznica bude li se situacija u gospodarstvu dodatno poboljšala. Čelnik američke središnje banke Fed Ben Bernanke ovih je dana kazao da bi se takva opcija mogla razmatrati na nekom od idućih zasjedanja.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 23. 05. USLIB 0,13890 -0,008 0,19328 0,27275 0,41740 23. 05. EULIB 0,02357 - 0,05786 0,11571 0,19500
*Izvor :FINANCIAL TIMES
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi od 25. svibnja
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,5729 5,8414 8,8282 5,7496 6,0592 8,7253
*Izvor: HNB
Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na tečajnicu s kraja prošlog tjedan ojačala u odnosu na sve važnije strane valute, osim u odnosu na euru, prema kojem je oslabila za 0,12 posto.
U odnosu na tečajnu listu s kraja prošlog tjedna tečaj eura je povećan za 0,12 posto te na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,572911 kunu.
Istodobno, tečaj švicarskog franka je smanjen za 0,48 posto, na 6,059298 kuna po srednjem tečaju, a tečaj američkog dolara za 0,49 posto i njegov je srednji tečaj 5,841483 kune.
Najvećih 1,35 posto ovog je tjedna smanjen tečaj britanske funte i na kraju tjedna srednji tečaj funte iznosi 8,828294 kune.
U odnosu na jučerašnju tečajnu listi središnje banke, na današnjoj je tečaj eura povećan za blagih 0,04 posto, dok je tečaj franka smanjen za 0,30 posto, funte za 0,39 posto, a dolara za 0,58 posto.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi od 25. svibnja
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska b)
Prodajni tečaj za
devize c) Kupovni
tečaj za devize d)
Kupovni tečaj za
efektivu i čekove
Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1
Zagrebačka banka 7,6200 6,0349 9,0629 6,2320
OTP Banka Hrvatska 7,6286 5,9960 9,0187 6,2236
Štedbanka 7,6565 6,0497 9,0015 6,1782
Partner banka 7,6300 6,0319 9,0108 6,2185
Erste&Steiermarkische 7,6270 6,0220 9,0900 6,2550
Hrvatska poštanska banka 7,6300 6,0654 9,1399 6,3162
Splitska banka 7,6250 6,0193 9,0553 6,2473
Podravska banka 7,7516 6,0538 9,0440 6,2241
Istarska kreditna banka 7,6280 6,0255 9,0754 6,2531
Karlovačka banka 7,6290 6,0590 9,1570 6,2849
Croatia banka 7,6372 5,9980 8,9969 6,2228
Sberbank 7,6600 6,0284 9,0667 6,2714
Hypo Group Alpe-Adria 7,6300 6,0482 9,0842 6,2782
Fina 7,6000 6,0654 9,1399 6,3162
Privredna banka 7,6300 6,1061 9,0542 6,2855
Centar banka 7,6357 5,9700 9,0490 6,2410
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska
Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1
HNB 7,5956 5,8590 8,8547 6,0774
Zagrebačka banka 7,6100 5,9521 8,9386 6,1465
OTP Banka Hrvatska 7,6150 5,9667 8,9570 6,1932
Štedbanka 7,6260 5,9780 8,9124 6,1170
Partner banka 7,6200 5,9909 8,9797 6,1969
Erste&Steiermarkische 7,6150 5,9889 9,0393 6,2198
Hrvatska poštanska banka 7,6200 5,9758 9,0048 6,2228
Splitska banka 7,6150 5,9462 8,9891 6,1925
Podravska banka 7,7508 5,9538 9,0040 6,1941
Istarska kreditna banka 7,6150 5,9890 8,9695 6,2228
Karlovačka banka 7,6190 6,0190 9,0965 6,2434
Croatia banka 7,6221 5,9571 8,9351 6,1865
Sberbank 7,6400 5,9992 9,0225 6,2411
Hypo Group Alpe-Adria 7,6200 5,9481 8,9841 6,1781
Fina 7,5850 5,9758 9,0048 6,2228
Privredna banka 7,6200 5,9863 8,9645 6,2233
Centar banka 7,6251 5,9407 9,0048 6,2107
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska
Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1
HNB 7,5501 5,8239 8,8018 6,0411
Zagrebačka banka 7,5100 5,7508 8,6363 5,9386
OTP Banka Hrvatska 7,5016 5,7270 8,6922 5,9563
Štedbanka 7,5116 5,7388 8,5559 5,8723
Partner banka 7,5100 5,6905 8,6700 5,9369
Erste&Steiermarkische 7,5150 5,7083 8,6157 5,9284
Hrvatska poštanska banka 7,5200 5,6954 8,6252 5,9017
Splitska banka 7,5150 5,7417 8,6798 5,9854
Podravska banka 7,5200 5,7344 8,6698 6,0049
Istarska kreditna banka 7,5150 5,7090 8,6782 5,9108
Karlovačka banka 7,5100 5,7200 8,6446 5,9332
Croatia banka 7,5199 5,7538 8,7311 5,9829
Sberbank 7,5400 5,7363 8,6870 5,9684
Hypo Group Alpe-Adria 7,5200 5,7479 8,6839 5,9779
Fina 7,5200 5,6954 8,6252 5,9017
Privredna banka 7,5200 5,6943 8,6996 5,9197
Centar banka 7,5252 5,7421 8,6693 5,9078
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska
Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1
Zagrebačka banka 7,4950 5,6933 8,5499 5,8792
OTP Banka Hrvatska 7,4895 5,6919 8,6040 5,9138
Štedbanka 7,4815 5,6814 8,4703 5,8136
Partner banka 7,5000 5,6518 8,6347 5,9166
Erste&Steiermarkische 7,5050 5,6850 8,5720 5,9040
Hrvatska poštanska banka 7,5000 5,6100 8,4958 5,8132
Splitska banka 7,5050 5,6862 8,6136 5,9428
Podravska banka 7,5050 5,6644 8,5798 5,9549
Istarska kreditna banka 7,5050 5,6880 8,6605 5,8775
Karlovačka banka 7,5000 5,6700 8,5691 5,8814
Croatia banka 7,5047 5,7188 8,6693 5.9465
Sberbank 7,5200 5,7071 8,6429 5,9381
Hypo Group Alpe-Adria 7,5100 5,6478 8,5838 5,8778
Fina 7,5000 5,6100 8,4958 5,8132
Privredna banka 7,5100 5,6374 8,6126 5,8605
Centar banka 7,5153 5,7100 8,6517 5,8775
6. Sa sjednice Vlade RH
Vlada je s današnje sjednicu Saboru na donošenje uputila izmjene Općeg poreznog zakona koje, u skladu s propisima EU te s Prekršajnim zakonom, predviđaju razmjenu informacija o određenim kategorijama dohotka i kapitala s članicama EU.
Ministar financija Slavko Linić rekao je kako zakonske izmjene omogućuju razmjenu informacija između Hrvatske i ostalih članica Unije te određuju rokove za takvu razmjenu.
Proširuje se i definira pravo korištenja dobivenih informacija i dokumenata, te mogućnost da se pod određenim uvjetima informacije proslijede i državama nečlanicama EU.
Spomenute izmjene trebale bi stupiti na snagu s danom pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, a od 1. siječnja 2015. godine stupile bi na snagu i odredbe koje se odnose na obvezu automatske razmjene informacija s državama članicama.
Tom razmjenom će se prosljeđivati informacije o određenim kategorijama dohotka i kapitala, koje se odnose na rezidente drugih država članica.
Linić je kao važnu zakonsku promjenu označio i usvajanje jedinstvene ovršne isprave koja postoji u EU te obveznih standardnih obrazaca za pojedine mjere pružanja pomoći.
Vezano uz usklađenje s Prekršajnim zakonom, Vlada je u izmjenama Općeg poreznog zakona napravila selekciju prekršaja prema težini te njihovo grupiranje u određene kategorije prema težini prekršaja. Pritom su porezni prekršaji grupirani kao lakši, teži i najteži, a za svaku grupu prekršaja određene su posebne novčane kazne.
Vlada je Saboru uputila i prijedlog izmjena Zakona o javnoj nabavi kojima se skraćuju postupci i uklanjaju neke administrativne barijere. Po ocjeni ministra Linića, to je važno zbog učinkovitijeg korištenja sredstava iz fondova EU.
Izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama koje je danas predložila Vlada, ukida se knjižica vozila, a kao dokaz vlasništva ostaje samo prometna dozvola.
Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić objasnio je da je ta promjena u skladu s europskim zakonodavstvom, a u skladu s tim, prometna dozvola moći će se ovjeravati na cijelom području Republike Hrvatske.
Vlada je danas prihvatila i izmjene Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, kojima se, sukladno europskim smjernicama, povećavaju osigurane svote u ugovorima o osiguranju od automobilske odgovornosti.
Tako je u slučaju štete zbog smrti, ozljeda i oštećenja zdravlja najniža osigurana svota s dosadašnjih 6,5 milijuna kuna povećana na 42,7 milijuna kuna po štetnom događaju, a za materijalnu štetu na 8,5 milijuna kuna, s dosadašnjih 1,5 milijuna kuna.
Veće osigurane svote pružaju veću zaštitu oštećenika, kazao je ministar financija Slavko Linić.
Zakonske izmjene reguliraju i da osigurana osoba gubi prava iz osiguranja, ako je šteta nastala kaznenim djelom obijesne vožnje za koju je donesena pravomoćna sudska presuda.
Izmjenama zakona rok za rješavanje odštetnih zahtjeva određen je u maksimalnom trajanju od 60 dana, od primitka odštetnog zahtjeva.
Vlada je danas donijela i prijedloge zakona o lijekovima te o medicinskim proizvodima kojima se omogućuje djelovanje tvrtki registriranih u EU na hrvatskom tržištu (dosad su morale biti registrirane u Hrvatskoj), a uvozom se smatra onaj iz zemalja izvan EU-a.
Vlada predlaže da poslodavci prvi ugovor o radu na određeno vrijeme s radnikom mogu sklopiti bez vremenskog ograničenja, a drugi i svaki sljedeći ugovor na određeno s istim radnikom i za isto radno mjesto ne može biti sklopljen na duže od tri godine.
Prema Vladinu prijedlogu s današnje sjednice, ako se prvi ugovor na određeno vrijeme sklopi na duže od tri godine, drugi se ne može sklopiti na određeno, objasnio je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić dodavši kako je takvo rješenje dogovoreno s poslodavcima i sindikatima.
Kaže da će se tako omogućiti poslodavcima zapošljavanje radnika na određeno vrijeme u trajanju dužem od tri godine, a istovremeno će radniku biti ojačana sigurnost.
Mrsić kaže da je sa socijalnim partnerima dogovoreno i maksimalno trajanje prekovremenog rada od osam sati tjedno, a ne kao dosad 32 sata mjesečno.
Smanjuje se i minimalno trajanje odmora radnika između smjena, s 10 na osam sati, što je, kaže Mrsić, posebno važno poslodavcima u turizmu.
Zakonskim izmjenama Vlada olakšava poslodavcima otkazivanje ugovora o radu tijekom probnog rada. Naime, sada je poslodavac dužan otkaz ugovora o radu tijekom probnog rada obrazlagati jednim od razloga predviđenim Zakonom o radu (ZOR). Vlada predlaže da se neuspjeh probnog rada uvede kao posebno opravdan razlog za otkaz ugovora o radu, na koji se ne primjenjuju odredbe ZOR-a o otkazu.
Izvor iz Ministarstva rada najavljuje strože kontrole Inspektorata rada uz uvođenje zelenih, žutih i crvenih kartona poslodavcima. Crveni će biti dodijeljivani za neisplatu plaća i neprijavljivanje radnika. Inspektori će biti ovlašteni naplaćivati kazne na licu mjesta.
Iz Ministarstva se doznaje da su u tijeku tripartitni pregovori Vlade poslodavaca i sindikata o širim izmjenama ZOR-a, a trenutno se razgovara o interesnim pitanjima kao što su prava radnika u restrukturiranju poduzeća, otpremnine i sl. Ta bi se pitanja trebala naći na dnevnom redu Hrvatskog sabora tijekom jesenjeg zasjedanja.
7. Linić: Hrvatska će do kraja godine prepoloviti nelikvidnost
Hrvatska planira do kraja godine smanjiti nenaplaćena potraživanja, odnosno nelikvidnost s rekordnih 45 milijardi kuna na nešto više od 20 milijardi kuna, a od 1. lipnja država nikome neće dugovati dulje od 60 dana, istaknuo je danas ministar financija Slavko Linić na seminaru o kašnjenjima u plaćanju.
Kako riješiti nelikvidnost, koja je veliki problem kako u Hrvatskoj tako u i Europi, te upoznavanje s novom europskom direktivom, bila je tema informativnog seminara o problematici zakašnjelog plaćanja koji je u organizaciji Europske komisije održan u zagrebačkom hotelu Sheraton.
"U proteklih manje od pet mjeseci, od početka primjene Zakona o finacijskom poslovanju, nelikvidnost je smanjena s 45 na 37 milijardi kuna, što je ogroman uspjeh", kazao je Linić, dodavši da su tim zakonom pravila o plaćanjima u potpunosti usklađena s europskom direktivom.
Linić je podsjetio da je najveći otpor Zakonu došao od Hrvatske udruge poslodavaca i njezinih čelnika kojima rokovi plaćanja smetaju, a smatra i da se napori kod nas ne cijene.
Rezulat našeg rada je da će s 45 milijardi kuna dugovanja biti smanjena do kraja godine na nešto više od 20 milijardi kuna neplaćenih računa te da nakon 1. lipnja država neće nikome biti dužna iznad 60 dana. To nitko u Europi nije uspio, rekao je Linić.
Istaknuo je da je implementacija zakona u Hrvatskoj daleko kvalitetnija nego u mnogim zemljama EU-a i da se Hrvatska ozbiljno nosi s problemom nelikvidnosti te podsjetio da je situacija koju je Vlada zatekla bila katastrofalna.
Najveći dio blokiranih računa, čak njih 65 posto, kako je rekao, odnosi se na tvrtke koje nemaju zaposlenih ili imaju jednog zaposlenog. Prema sektorima, najveći ih je broj u građevinarstvu, 31 posto, trgovini 24 posto i poslovnim uslugama, 12 posto.
Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras kazao je da su mali i srednji poduzetnici posebno osjetljivi na nelikvidnost jer im to onemogućava normalno poslovanje zbog čega dolazi do zatvaranja tvrtki.
"No i tu je vidljiv određen trend smanjenja u odnosu na prethodne godine, od oko 20 posto", kazao je Maras.
Najnoviji podaci europskog indeksa plaćanja za 2013. godinu pokazuju da oko 73 posto hrvatskih tvrtki ima problema s likvidnošću zbog zakašnjelog plaćanja, te da je prosječna isplata bila 50 dana za transakcije između tvrtki te 60 dana za transakcije između javne uprave i tvrtki.
U Europi je također sve više tvrtki pred propašću zbog neplaćanja računa, a tvrtke u EU izgubile su u 2012. čak 340 milijardi eura zbog kašnjenja u plaćanju, što je više nego dvostruko od proračuna EU. Zbog nemogućnosti plaćanja zatvoreno je 450.000 radnih mjesta, istaknuto je na skupu na kojoj je predstavljena Direktiva 2011/7/EU koja je je sredstvo EU za borbu protiv nepodmirenih dugovanja.
Ministar financija Linić također je kazao kako očekuje da će Vlada i bankari naći zajednički jezik o izmjenama Zakonu o potrošačkim kreditima.
"Zaštita građana i korektan odnos prema građanima traži promjenu u bankarskom sustavu. Bankari su u niz stvari pokazali dobru volju, pogotovu u predstečajnom postupku, i uvjeren sam da ćemo naći zajedničko rješenje", kazao je.
8. Susret guvernera središnjih banaka regije
Vrlo likvidan bankarski sustav i nelikvidan realni sektor, spor rast kredita te rast loših plasmana banaka, neki su od problema zemalja regije na koje su upozorili guverneri središnjih banaka regije na današnjem susretu u Rovinju na kojem se raspravljalo o mjerama u borbi protiv globalne krize.
Skup je okupio guvernere središnjih banaka Hrvatske, Slovenije, Makedonije, Crne Gore te Bosne i Hercegovine, a organizirali su ga poslovni tjednik Lider i Business Info Group.
Hrvatska je dugotrajnim strukturnim reformama trebala pristupiti prije, iako se "već danas mogu vidjeti neki pozitivni pomaci u segmentima restrukturiranja javnih poduzeća i privlačenja stranih ulagača", kazao je guverner HNB-a Boris Vujčić ustvrdivši i kako su problemi s kojima se susreće monetarna politika praktički isti u svim zemljama, što se ogleda i u činjenici da krediti sporo rastu.
"Karakter monetarne politike definitivno mora ostati ekspanzivan dok se ne uspije pokrenuti rast kredita i gospodarstva. No, to samo po sebi nije dovoljno već su potrebne strukturne reforme", rekao je Vujčić dodavši kako se one odnose na kompletno gospodarstvo.
"To je širok spektar na kojem mora raditi cijela Vlada kako bi se potaknuo rast. Ekonomski rast nije pitanje centralne banke i dva ministra već kompletnog stvaranja okruženja koji je poticajan za gospodarski rast", poručio je Vujčić.
Podsjetio je i da su prije krize krediti rasli vrlo brzo, dio poduzeća i kućanstva previše se zadužio, pa su sada nenaplaćena potraživanja skočila na 14 posto.
Dodaje i da poduzeća u Hrvatskoj nisu iskoristila povoljno razdoblje prije krize kada su mogli vrlo jeftino prikupiti novac na tržištu kapitala. Dio problema leži i u bankama koje imaju pristup riziku koji nije dobar. Nekad smo banke morali ograničavati u davanju kredita, a danas imamo potpuno drugi ekstrem gdje se bankari toliko suzdržavaju od rizika da im se valjda prerizičnim čini i hodati po ulici, rekao je Vujčić.
Istaknuo je i kako nije primjetio da postoji politički pritisak na HNB niti da je HNB izložen političkim pritiscima u pogledu provođenja monetarne politike.
"To više smatram nerazumijevanjem mandata i dosega središnje banke. Nemoguće je da HNB s jednim instrumentom pogodi tri cilja i zahtjevati devalvaciju, očuvanje stabilnosti cijena i očuvanje financijske stabilnosti", istaknuo je guverner HNB-a dodavši kako je od iznimne važnosti to objašnjavati i konstantno ponavljati.
Osvrnuvši se na makroekonomsku situaciju u Hrvatskoj, naglasio je kako se od početka krize, odnosno zadnjeg kvartala 2008. do danas došlo do blagog suficita platne bilance, no to je prvenstveno posljedica kontrakcije uvoza, a ne rasta izvoza. "Ohrabruju indikatori poput blagog oporavka kredita i investicije, no istodobno potražanja kućanstava je još uvijek preniska", kazao je Vujčić.
Viceguverner Centralne banke BiH Radomir Božić smatra da u kontekstu aktualne gospodarske krize probleme i rješenja ne treba tražiti "samo kroz prizmu monetarne politike već i kroz nasljeđe koje se ogleda u nizu loše odrađenih tranzicija koje su praktički dokinule industriju i izvoz".
Izvoza nema bez konkuretnosti na čemu treba raditi i na regionalnoj razini, a Božić smatra da su trenutno veliki problem nedovoljni plasmani komercijalnih banaka, koje imaju novac, a nemaju ga interesa pretvarati u kredite i nuditi realnom sektoru.
I u Crnoj Gori veliki je problem nelikvidnosti realnog sektora i prevelike likvidnosti financijskog sektora, upozorio je guverner Centralne banke Crne Gore Milojica Dakić.
Govoreći o povratku gospodarskog rasta u Makedoniji, Dimitar Bogov, guverner Narodne banke Makedonije istaknuo je kako tamošnja Narodna banka uglavnom radi na održavanju financijske stabilnost kao osnovnom uvjetu za ekonomski rast.
Guverner Banke Slovenije Marko Kranjec istaknuo je kako je središnja banka Slovenije, što se politike i instrumenata tiče, potpuno nezavisna i u potpunosti ostvaruje ciljeve koje zacrta Europska centralna banka.
9. Zemlje eurozone trebale bi moći objaviti stečaj – njemački guverner
Guverner njemačke središnje banke Jens Weidmann kazao je danas da bi zemljama eurozone trebala na raspolaganju stajati i mogućnost objave stečaja.
"U aktualnoj krizi jako smo vodili računa o tome da izbjegnemo rizike koje sa sobom donosi objava stečaja" s obzirom na strah od mogućih posljedica širenja na ostale zemlje eurozone, kazao je Weidmann u Parizu na konferenciji u organizaciji francuske središnje banke.
Njemački je guverner inače poznati zagovornik konzervativne fiskalne i monetarne politike.
Pritom bi rizik stečaja zapravo trebao postojati, naglasio je.
"Dugoročno gledano, trebali bismo stvari tako urediti da države u krajnjem slučaju mogu i objaviti stečaj" jer je ta mogućnost po njegovom tumačenju ključan element discipliniranja tržišta.
Naime, rizik stečaja otvara pitanje pomoći a ekonomisti i dužnosnici pribojavaju se takozvanog moralnog hazarda koji po njihovom tumačenju ide ruku pod ruku sa sustavom financijske pomoći. Tvrde da takav sustav potiče vlade, koje imaju moć odlučivanja, na rizične poteze jer ne riskiraju vlastiti novac.
Moralni hazard temeljno je načelo monetarne politike za suzbijanje rizika a podrazumijeva da oni koji posuđuju drugima novac moraju iz iskustva znati da se za krive procjene plaća visoka cijena.
"Zato želimo odvojiti države od bankovnih sustava", podsjetio je njemački guverner, ujedno član odbora Europske središnje banke (ECB) za monetarnu politiku.
Slabe su banke prisilile nekoliko zemalja eurozone da im priteknu u pomoć, čime je razina njihovog duga dodatno porasla. Primjer je Irska a slična je sudbina zamalo zadesila i Španjolsku.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821