Nešto manje od dvije trećine mladih, 64 posto, vjerojatno će glasovati na sljedećim europskim izborima, a u Hrvatskoj je 65 posto ispitanika izjavilo da će vjerojatno glasovati, 34 posto da vjerojatno neće i 1 posto ne zna hoće li glasovati.
Istraživanje, koje je u petak objavila Komisija, provedeno je između 2. i 19. travnja ove godine. Anketirano je 12.927 mladih u dobi između 15 i 30 godina u 27 zemalja članica i u Hrvatskoj, koja članicom postaje 1. srpnja.
U Hrvatskoj je anketirano 500 ljudi. Anketa je provedena telefonom na materinjem jeziku ispitanika. Ispitanicima je postavljeno pitanje da na skali od jedan do deset odgovore kolika je vjerojatnost da će glasovati na sljedećim europskim izborima, pri čemu jedan znači da definitivno neće sudjelovati, a deset da će definitivno sudjelovati.
Najviše odgovora da će vjerojatno sudjelovati na izborima zabilježeno je u Belgiji, 80 posto, gdje je izlazak na izbore zakonski obavezan, a u još šest zemalja zabilježen je visok postotak onih koji će vjerojatno glasovati - Nizozemskoj, Švedskoj, Irskoj i Italiji po 76 posto te u Luksemburgu i Malti (75 posto). Zemlja s najmanjim postotkom onih koji će vjerojatno glasovati je Slovenija sa 47 posto, a slijede Estonija i Češka s po 48 posto.
Među onima koji vjerojatno neće glasovati, više od polovice Ciprana (57 posto) je kao razlog navelo da su protiv Europske unije, a nakon njih slijede Hrvati, njih 35 posto je reklo da neće glasovati jer su protiv Europske unije. Zemlje s najmanjim udjelom onih koji neće glasovati zato što su protiv EU-a su Danska i Rumunjska po 13 posto i Njemačka 12 posto.
Među onima koji vjerojatno neće glasovati i koji kao razlog navode uvjerenje da njihov glas neće ništa promijeniti Hrvati su na samom vrhu, njih 70 posto odgovorilo je pozitivno. Još skeptičniji od mladih Hrvata su Bugari i Grci (74 posto) te Belgijanci i Litvanci po 72 posto. Na drugom kraju tablice su Šveđani sa 37 i Danci s 46 posto.
Mladi u Hrvatsku pri vrhu su po poznavanju činjenice da se zastupnici Europskog parlamenta biraju na izravnim izborima. Njih 61 posto odgovorilo je točno, a bolji od njih su bili Litvanci, 66 posto, Maltežani i Rumunji po 65 posto. Najmanje točnih odgovora bilo je u Danskoj, 22 posto, Švedskoj (23 posto), Češkoj i Nizozemskoj po 32 posto, Njemačkoj (35 posto).
Istraživanje je objavljeno u povodu Europskog tjedna mladih koji se obilježava od 26. svibnja do 2. lipnja. "Želim podići svijest o izborima za Europski parlament i informirati mlade ljude zašto je važno sudjelovati na izborima", izjavila je povjerenica za obrazovanje, kulturu i mlade Androuilla Vassiliou.
Na prvim hrvatskim izborima za Europski parlament zabilježene je iznimno nizak odaziv birača, samo 20,8 posto. Izlaznost na Europske izbore u stalnom je padu u svim zemljama članicama, a posebice u novim članicama. Tako je na prve europske izbore 2004. godine u Slovačkoj izišlo samo 16,96 posto birača, u Poljskoj 20, 87 posto.
Na prvim izravnim izborima za Europski parlament 1979. godine glasovalo je 63 posto birača, na drugim izborima 1984. glasovalo je 61 posto, zatim 1989. 58,5 posto, 1994. 56,8 posto, 1999. 49,8 posto, 2004. 45,6 posto i 2009. godine 42,94 posto.
Kako bi se građani potaknuli da u većem broju iziđu na izbore Europska komisija je predložila europskim stranačkim grupacijama da za izbore za Europski parlament 2014. iziđu svaka s vlastitim kandidatom za predsjednika Europske komisije kako bi se na taj način razvila prava kampanja oko programa i ličnosti kandidata i kako bi birači dobili nekakvu predodžbu kamo ide njihov glas.