Prvi je riječ nakon sviranja njemačke i francuske himne uzeo njemački predsjednik Gauck, istaknuvši da je ovo "dan proslave, ne samo za najstariju stranku u Njemačkoj već i za europsku borbu za slobodu i demokraciju".
Srdačnu je dobrodošlicu i veliki pljesak zaslužio Hollande koji se pohvalnim riječima prisjetio reformi tržišta rada nekadašnjeg njemačkog socijaldemokratskog kancelara Gerharda Schroedera i istaknuo francusko-njemačko prijateljstvo kao motor Europe.
"Napredak znači i to da se u teškim trenucima donose hrabre odluke kako bi se sačuvala radna mjesta, kako bi se predvidjele industrijske promjene, a upravo je Schroeder to učinio u Njemačkoj i omogućio vašoj zemlji da sad bude ispred drugih", rekao je Hollande, jedini strani državnik koji se obratio skupu. Hollande je sjedio u prvom redu, zajedno s Merkel, Gauckom, predsjednikom SPD-a Sigmarom Gabrielom te bivšim socijaldemokratskim kancelarima Schroederom i Helmutom Schmidtom.
Kancelarka Merkel je prije u razgovoru za Leipziger Volkszeitung njemačke socijaldemokrate nazvala "nepokolebljivim glasom demokracije" i odala "priznanje i poštovanje" toj političkoj formaciji za sve što je učinila za Njemačku.
Predsjednik kluba socijalista u Europskom parlamentu, Austrijanac Hannes Swoboda, u pisanoj izjavi je poručio da bi "njemačka vlada pod vodstvom SPD-a bila idealan partner Francoisu Hollandeu u Francuskoj i Enricu Letti u Italiji u borbi za bolju, drukčiju i socijalno uravnoteženiju budućnost europskih građana".
Njemački socijaldemokrati su s vladajućim konzervativcima kancelarke Merkel glasali za sve planove za spas eurozone od samog početka krize, iako nisu izostale njihove kritike na račun politike strogih mjera štednje. Hollande je danas, nakon ozbiljnih nesuglasica s Merkel koje su dovele do toga da francuski socijalisti europsku politiku kancelarke proglase "egoističnom", izjavio da je "okrenuta nova stranica".
Njemački socijaldemokrati (SPD) izrazili su nadu da će im ova svečanost ojačati ugled i povećati izglede prije saveznih izbora na kojima se očekuje pobjeda konzervativaca.
Četiri mjeseca uoči saveznih izbora, SPD u ispitivanjima javnog mnijenja stagnira na 23 posto glasova u odnosu na 40 posto potpore koja se daje kršćanskim demokratima (CDU) kancelarke Angele Merkel i sestrinskoj bavarskoj stranci CSU.
Najstarija europska socijaldemokratska stranka najsvjetlije je trenutke doživjela 1933., kada je jednoglasno odbacila Ermaechtgingungsgesetz, zakon kojim je Adolf Hitler na vladu, odnosno na sebe kao kancelera, prebacio ovlasti parlamenta i time zagušio vladavinu prava i demokraciju. Nakon rata SPD je dao trojicu kancelara: Willyja Brandta, Helmuta Schmidta i Gerharda Schroedera. Brandt, dobitnik Nobelove nagrade za mir zbog promicanja pomirbe s Istočnom Njemačkom i drugim komunističkim zemljama, koji je 7. prosinca 1970. kleknuo pred spomenikom posvećenom ustanku u Varšavskom getu, do danas je najpopularniji socijaldemokratski kancelar.
Leipzig je odabran za mjesto proslave jer je stranka izrasla iz Općeg saveza njemačkih radnika koji je 23. svibnja 1863. u tom gradu osnovao Ferdinand Lassalle, pionir njemačkog socijalizma, blizak suradnik Marxa i Engelsa, koji se poslije prometnuo u njihova protivnika.