Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
17. svibnja 2013.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. Fina: smanjena neto dobit poduzetnika
7. O izgledima tržišta kapitala u Hrvatskoj
8. Tvrtka Konsolidator predala obvezujuću ponudu za dokapitalizaciju Dalekovoda
9. Restrukturiranje Instituta IGH kroz predstečajnu nagodbu
10. EBA najavila smjernice za analizu kvalitete bankovne imovine
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata
(%)
17. 05. 145.190.000 345.190.000 115.190.000 0,74
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) prekonoćni 96.510.000 0,40 1 mjesec 5.880.000 2,50 3 mjeseca 12.800.000 2,48 Ukupno 115.190.000 0,74
Izvor: Tržište novca
U današnjem trgovanju na Tržištu novca bilježimo tek lagani rast ukupno prijavljene potražnje te ponude.
Tako je ukupno prijavljena potražnja danas iznosila 145,19 milijuna kuna ili za oko 11 posto više no u četvrtak.
Istodobno se na strani ponude našlo 345,19 milijuna kuna, ili za oko 4,5 posto više no dan ranije.
Najviše je danas, u iznosu od 99,51 milijun kuna, plasirano putem prekonoćnih pozajmica a pritom je kamatna stopa porasla sa 0,24 na 0,4 posto.
Također je plasirano i 12,8 milijuna kuna ročnih plasmana na rok od 3 mjeseca uz kamatnu stopu od 2,48 posto te 5,88 milijuna kuna pozajmica na rok od mjesec dana uz kamatu od 2,5 posto.
Ukupan kunski promet na Tržištu novca dosegao je tako danas 115,19 mlijuna kuna, a pritom je 30 milijuna kuna potražnje, zbog kreditnih ograničenja sudionika, ostalo nepodmireno. Prosječna kamatna stopa smanjena je sa 1,33 na 0,74 posto.
„Posljednjeg radnog dana u ovome tjednu, u trgovanju na Tržištu novca, prijavljena je nešto viša potražnja za kratkoročnim pozajmicama. U ponudi je bilo dovoljno slobodnih viškova, no unatoč tome potražnja nije namirena zbog iskorištenosti limita potencijalnih kreditora prema tražiocima pozajmica.“ navodi se u priopćenju Tržišta novca.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
Pad indeksa; Crobex ispod 1.900 bodova
Dionički indeksi Zagrebačke burze tjedan su završili s padom vrijednosti, pri čemu je Crobex po prvi put od početka veljače ove godine pao ispod razine od 1.900 bodova.
Vrijednost Crobexa smanjena je danas za 0,99 posto, na 1.898,35 bodova, dok je Crobex10 pao za 0,79 posto, na 1.074,81 bod, čime su oba indeksa pala na najnižu razinu od 1. veljače ove godine.
Pad bilježe i gotovo svi sektorski indeksi, a najviše su pali indeksi CROBEXkonstrukt, za 1,79 posto, te indeks CROBEXindustrija, za 1,42 posto.
Današnji redovni promet Zagrebačke burze iznosio je svega 8,7 milijuna kuna, a milijunski promet ostvaren je samo dionicama HT-a, kojima je pritom cijena porasla za 0,87 posto, na 211,80 kuna, uz promet od 1,7 milijuna kuna.
Dionicama Ericssona Nikole Tesle, kojih je protrgovano za 853,7 tisuća kuna, cijena je danas pala za čak 12 posto te je na kraju dana iznosila 1.319,99 kuna. Dionicama Ericssona Nikole Tesle danas se trgovalo bez prava na dividendu od 170 kuna po dionici, a pad cijene je uobičajena reakcija tržišta kad nastupi ex-dividend date.
Promet viši od 700 tisuća kuna ostvaren je pak dionicama Petrokemije i Đuro Đaković Holdinga, a obje dionice danas bilježe rast cijene viši od 2 posto. Dionica Petrokemije poskupjela je za 2,62 posto, na 234,99 kuna, a Đuro Đaković holdinga za 2,48 posto, na 80,50 kuna.
Na kretanje cijene slavonskobrodskog holding vjerojatno je utjecao i danas potpisani ugovor s Ministarstvom obrane o nabavci i opremanju borbenih oklopnih vozila oružnim stanicama za potrebe Hrvatske vojske, vrijedan 140 milijuna kuna.
Vijesti iz poslovanja snizile su pak cijene dionica Dalekovoda za 7,37 posto i Instituta za 1,42 posto.
Dalekovod je naime Zagrebačku burzu izvijestio da je početkom tjedna od društva Konsolidator d.o.o. zaprimio obvezujuću ponudu za dokapitalizaciju u ukupnom iznosu od 150 milijuna kuna, o kojoj će Nadzorni odbor raspravljati 21. svibnja.
Institut IGH je pak obavijestio o predavanju zahtjeva za pokretanje predstečajne nagodbe i zahtjevu za privremenom mjerom deblokade poslovnih računa kako bi na vrijeme mogli ispunjavati preuzete obveze "te kako društvu ne bi nastala nenadoknadiva šteta".
Dionica Najniža Najviša
Zadnja Promet Promjena
Službeno Tržište
ADPL-R-A 121,04 123,10 121,04 207.339,37 -1,59%
DLKV-R-A 32,00 36,30 32,44 143.248,18 -7,37%
HT-R-A 208,03 211,80 211,80 1.738.772,18 0,87%
IGH-R-A 340,00 354,00 340,00 68.266,53 -1,42%
INA-R-A 4.260,00 4.330,00 4.330,00 276.360,00 0,70%
INGR-R-A 3,60 3,65 3,62 48.028,14 -0,28%
KOEI-R-A 730,01 730,01 730,01 25.550,35 -1,35%
LEDO-R-A 8.200,00 8.200,00 8.200,00 24.600,00 -1,20%
OPTE-R-A 7,30 7,51 7,51 8.366,81 5,33%
PODR-R-A 251,00 253,00 253,00 83.734,30 0,80%
PTKM-R-A 228,51 234,99 234,99 764.006,95 2,62%
ULPL-R-A 194,00 198,99 198,99 29.984,95 -0,01%
VART-R-1 13,00 13,01 13,00 8.035,40 -10,34%
VERN-R-A 46,06 49,94 48,00 5.555,64 2,13%
VIRO-R-A 624,00 625,00 625,00 15.615,00 2,63%
Redovito Tržište
ACI-R-A 3.455,00 3.455,00 3.455,00 6.910,00 0,00%
ADRS-P-A 290,00 294,00 294,00 377.931,76 0,00%
ADRS-R-A 330,00 330,00 330,00 92.730,00 -1,78%
ARNT-R-A 142,51 146,14 142,51 21.288,83 -2,48%
ATPL-R-A 323,39 332,00 329,99 40.624,90 2,17%
BD62-R-A 27,00 27,97 27,10 9.876,20 -3,04%
BLJE-R-A 68,50 68,71 68,50 155.733,27 -2,13%
CKML-R-A 3.300,01 3.300,01 3.300,01 16.500,05 -1,20%
DDJH-R-A 78,18 81,31 80,50 722.272,81 2,48%
DIOK-R-A 16,28 17,00 16,60 78.151,27 -1,78%
ERNT-R-A 1.303,15 1.335,00 1.319,99 853.715,26 -12,00%
HCVT-R-A 110,00 110,00 110,00 17.160,00 0,00%
HDEL-R-A 108,00 110,79 108,00 65.707,79 -4,32%
HGSP-R-A 1,04 1,04 1,04 594,88 -49,27%
HIMR-R-A 190,00 195,01 190,00 27.733,85 -2,56%
HMAM-R-A 169,00 173,90 173,90 6.809,00 5,39%
HMST-R-A 125,00 125,00 125,00 2.500,00 4,18%
HTPK-R-A 38,21 38,21 38,21 2.636,49 0,13%
INDG-R-A 120,00 120,00 120,00 600,00 9,09%
IPKK-R-A 198,10 200,01 198,10 27.924,50 -0,95%
JDOS-R-A 3.000,00 3.000,00 3.000,00 234.000,00 0,00%
JDPL-R-A 72,16 77,97 74,00 69.096,72 2,58%
KABA-R-A 24,50 24,50 24,50 2.205,00 -5,04%
KNZM-R-A 140,20 140,22 140,20 21.871,42 0,00%
KODT-R-A 1.165,00 1.165,11 1.165,00 66.405,94 -0,43%
KORF-R-A 141,59 145,00 145,00 246.722,24 -1,02%
KRAS-R-A 419,03 420,00 419,03 89.698,61 -0,23%
KSST-R-A 452,01 484,99 484,99 3.739,98 4,98%
KTJV-R-A 16,04 16,04 16,04 2.694,72 -1,29%
LKRI-R-A 120,02 123,99 123,99 46.173,40 3,31%
LPLH-R-A 36,80 36,80 36,80 2.097,60 -3,16%
LRH-R-A 2.010,00 2.010,00 2.010,00 12.060,00 -2,90%
LVCV-R-A 118,10 118,10 118,10 236,20 0,08%
MAIS-R-A 80,00 80,50 80,00 16.060,50 -0,62%
PBZ-R-A 515,60 520,08 515,60 45.573,36 -0,85%
QUNE-R-A 24,99 24,99 24,99 3.123,75 24,95%
RIVP-R-A 13,50 13,88 13,88 50.683,80 2,06%
SMNS-R-A 480,50 480,50 480,50 6.727,00 0,10%
THNK-R-A 668,50 668,50 668,50 1.337,00 2,64%
TISK-R-A 215,42 215,50 215,49 23.913,38 0,04%
VIS-R-A 12,00 12,00 12,00 744,00 20,00%
VPIK-R-A 122,50 123,00 123,00 8.830,09 -1,47%
ZABA-R-A 36,24 36,90 36,24 55.260,77 -1,58%
ZVZD-R-A 4.000,00 4.020,00 4.000,00 40.170,01 -0,50%
Domaći MTP
EPLT-R-A 740,00 740,00 740,00 726.680,00 -3,90%
HDBK-R-A 145,00 145,00 145,00 1.160,00 0,00%
PRFC-R-A 14,00 15,00 14,00 15.664,51 0,00%
PSMR-R-A 300,00 300,00 300,00 42.000,00 0,00%
SNHO-R-A 155,00 157,50 157,50 45.680,00 1,61%
VLHO-R-A 91,00 92,00 91,00 44.249,71 0,54%
FNOI-D-137A 98,01 98,01 98,01 8.516,37 \
FNOI-D-141A 93,33 93,50 93,40 8.113,43 \
FNOI-D-147A 89,23 89,23 89,23 7.753,45 \
FNOI-D-151A 86,09 86,20 86,09 7.481,44 \
FNOI-D-157A 82,35 82,35 82,35 7.155,63 \
FNOI-D-161A 80,24 80,27 80,24 6.973,85 \
FNOI-D-167A 75,27 75,31 75,27 6.542,51 \
FNOI-D-171A 72,21 72,21 72,21 6.274,53 \
FNOI-D-177A 66,16 66,16 66,16 5.748,83 \
FNOI-D-181A 63,22 63,29 63,22 5.497,01 \
FNOI-D-187A 60,22 60,29 60,22 5.236,34 \
FNOI-D-191A 58,83 60,10 60,10 5.156,05 \
FNOI-D-197A 56,64 56,69 56,69 4.923,35 \
Inozemni MTP
EGB-S-LBU1 117,00 118,70 118,70 111.536,00 2,77%
EGB-S-LDX2 100,80 104,50 104,50 73.954,00 3,16%
EGB-S-LGD2 102,64 107,06 102,64 20.970,00 -1,31%
EGB-S-LSL1 22,89 23,91 23,91 116.397,31 \
EGB-S-SBU1 47,50 47,50 47,50 9.500,00 -10,38%
EGB-S-SDX2 28,21 33,60 29,00 302.983,90 \
EGB-S-SGD2 156,96 167,70 167,70 27.772,20 1,18%
EGB-S-TSWL 95,98 102,30 98,20 28.174,00 -7,01%
Ukupan promet
8.676.384,57
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih fondova
Mirex oslabio 0,16 posto
Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, i u četvrtak je zabilježila pad. Naime, prema podacima HANFA-e, vrijednost mu je u odnosu na prethodni dan pala 0,29 bodova ili 0,16 posto – na 183,4372 boda.
Posljedica je to proporcionalne podijeljenosti obveznih mirovinskih fondova na dobitnike i gubitnike. Tako je vrijednost Raiffeisen fonda pala 0,39 posto, na 182,8213 bodova a AZ fonda 0,12 posto, na 188,4801 bod. S druge je pak strane vrijednost PBZ Croatia osiguranja porasla 0,04 posto, 166,933 boda a Erste Plavi fonda 0,03 posto, na 189,6694 boda.
Kod dobrovoljnih mirovinskih fondova pak većina je bilježila dobitke. Tako je vrijednost AZ profit DMF-a i Erste Plavi Protect DMF-a voša po 0,06 a Croatia osiguranje DMF-a i Erste Plavi Expert DMF-a po 0,02 psoto. S druge je pak strane vrijednost Raiffeisen DMF-a niža 0,36 a AZ benefit DMF-a 0,05 posto.
Kod zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova, pak, više je bilo onih koji su bilježili pad vrijednosti. Tako je vrijednost fonda Hrvatskog liječničkog sindikata pala 0,4, fonda Novinara 0,39, Cestarskog fonda 0,38, fonda Ericsson Nikole Tesle 0,36, fonda T-HT-a 0,22, fonda Željezničara i fonda Sindikata pomoraca Hrvatske po 0,17, fonda Atuoceste Rijeka-Zagreb 0,04 a fonda HEP grupe i fonda Hrvatskih autocesta po 0,02 posto, dok je vrijednost fonda Croatia osiguranja tek minimalno niža. S druge je pak strane vrijednost AZ ZABA fonda porasla 0,12, fonda Auto Hrvatske 0,09, AZ Zagreb fonda 0,07, AZ fonda Hrvatske kontrole zračne plovidbe i AZ VIP fonda po 0,05 a AZ Dalekovod fonda 0,02 posto.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena %
15. 05. 16. 05.
Mirex 183,7262 183,4372 -0,16
AZ OMF* 188,7039 188,4801 -0,12
Erste Plavi OMF. 189,6149 189,6694 0,03
PBZ Croatia osig.OMF 166,8600 166,9330 0,04
Raiffeisen OMF 183,5357 182,8213 -0,39
AZ benefit DMF** 197,8839 197,7930 -0,05
AZ profit DMF 219,7897 219,9108 0,06
Croatia osiguranje DMF 135,4850 135,5126 0,02
Erste Plavi Expert DMF 159,0742 159,1015 0,02
Erste Plavi Protect DMF 160,4404 160,3515 -0,06
Raiffeisen DMF 174,7270 174,0999 -0,36
ZDMFAutocesta Rijeka – Zagreb 108,0246 107,9817 -0,04
Auto Hrvatska ZDMF 122,0633 122,1749 0,09
AZ Dalekovod ZDMF*** 210,5939 210,6347 0,02
AZ Hr. kontrola zračne plov. 205,8821 205,9860 0,05
AZ VIP ZDMF 222,0184 222,1272 0,05
AZ ZABA 102,9315 103,0570 0,12
AZ Zagreb ZDMF 161,3796 161,4954 0,07
ZDMF cestarski fond 141,2750 140,7359 -0,38
ZDMF Croatia osiguranje 119,0341 119,0318 0,00
ZDMF Ericsson N. Tesla 183,3976 182,7341 -0,36
ZDMF HEP grupa 125,1249 125,1032 -0,02
ZDMF Hrvatskih autocesta 135,2115 135,1857 -0,02
ZDMF Hr. liječničkog sind. 197,8919 197,1043 -0,40
ZDMF Novinar 168,6415 167,9856 -0,39
ZDMF Željezničar-Raiffeisen 137,5568 137,3256 -0,17
ZDMF Sind. pomoraca Hr. 120,5248 120,3224 -0,17
ZDMF T-HT 156,4150 156,0653 -0,22
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANFA
Vrijednosti Investicijskih fondova
Lagana prednost dobitnika
I u četvrtak je među investicijskim fondovima bilo nešto više dobitnika. Naime, po podacima iCapital-a, njih 45 ili 53,57 posto bilježilo je dobitke, dok ih je 38 odnosno 45,24 posto bilo gubitnika. Pritom je vrijednost jednoga fonda ostala nepromijenjena.
Među dioničkim investicijskim fondovima ovaj je puta bilo više onih koji su bilježili pad vrijednosti. Naime, njih 23 bilježilo je pad, dok ih je 13 bilježilo rast vrijednosti. Tako su se gubici kretali od 0,01 posto NFD Aureus Global Developed fonda do 0,93 posto Platinum Global Opportunity fonda. S druge su se pak strane dobici kretali od 0,03 posto HI-growth fonda do 0,66 posto Ilirika Gold fonda.
I kod mješovitih investicijskih fondova gubitnika je bilo više. Naime, nih 8 bilježilo je gubitke, dok ih je 5 bilježilo dobitke. Tako su se gubici kretali od 0,02 posto HPB Global fonda do 0,42 posto OTP uravnoteženi fonda. S druge su pak strane dobici bilili u rasponu od 0,06 posto KD Balanced fonda do 0,29 posto ZB global fonda.
Među obvezničkim investicijskim fondovima, pak, prevladavali su dobitnici. Naime, gubitnici su, s gubicima od 0,03 odnosno 0,19 posto, bili tek HPB Obveznički fond i PBZ Bond. Dobitnici su se pak kretali u rasponu od 0,01 posto HI-conservative fonda od 0,63 posto Erste Bond fonda.
Novčani investicijski fondovi tradicionalno su bili s manjim dobicima no, ovaj puta je bilo i gubitnika. Naime, vrijednost Platinum Cash fonda pala je 0,0001 posto, dok je vrijednost Raiffeisen Cash fonda ostala nepromijenjena. Dobici su se pak kretali u rasponu od 0,0007 posto PBZ Dollar fonda do 0,014 posto OTP euro novčani fonda.
Fond Vrsta fonda Datum Cijena udjela Valuta Dnevno %
Dionički fondovi
Ilirika Gold dionički 16.5.2013 60,0982 EUR 0,6628
NFD Aureus Mena dionički 16.5.2013 501,1571 HRK 0,5914
NFD Aureus BRIC dionički 16.5.2013 21,4005 EUR 0,4497
NFD Aureus US Algorithm dionički 16.5.2013 139,736 HRK 0,3355
ZB aktiv dionički 16.5.2013 104,45 HRK 0,3266
Platinum Blue Chip dionički 16.5.2013 92,9722 EUR 0,3232
ZB BRIC+ dionički 16.5.2013 87,34 EUR 0,3216
ZB trend dionički 16.5.2013 135,68 EUR 0,1846
Allianz Equity dionički 16.5.2013 116,4988 EUR 0,1359
KD Prvi izbor dionički 16.5.2013 12,4105 HRK 0,1226
PBZ I-Stock dionički 16.5.2013 61,7795 HRK 0,0813
Raiffeisen World dionički 16.5.2013 123,1101 EUR 0,0487
HI-growth dionički 16.5.2013 9,1075 EUR 0,0351
NFD Aureus Global Developed dionički 16.5.2013 97,3335 HRK -0,0136
Erste Adriatic Equity dionički 16.5.2013 77,8 EUR -0,0258
KD Energija dionički 16.5.2013 9,5325 HRK -0,0514
Prospectus JIE dionički 16.5.2013 47,937 HRK -0,0528
NFD Aureus New Europe dionički 16.5.2013 108,953 HRK -0,0577
HPB Titan dionički 16.5.2013 71,8188 EUR -0,0879
Ilirika Jugoistočna Europa dionički 16.5.2013 135,2968 EUR -0,1166
A1 dionički 16.5.2013 84,47 HRK -0,1182
HPB Dionički dionički 16.5.2013 88,568 HRK -0,1228
Ilirika BRIC dionički 16.5.2013 83,5426 EUR -0,1782
FIMA Equity dionički 16.5.2013 52,8171 HRK -0,1844
PBZ Equity dionički 16.5.2013 70,6949 HRK -0,1952
KD Nova Europa dionički 16.5.2013 6,4702 HRK -0,2067
HPB World Absolute Value - dionički 16.5.2013 106,8781 EUR -0,2145
DJE
Capital Two dionički 16.5.2013 67,4149 HRK -0,2347
Raiffeisen Central Europe dionički 16.5.2013 48 EUR -0,2495
Ilirika Azijski tigar dionički 16.5.2013 50,2977 EUR -0,2855
OTP MERIDIAN 20 dionički 16.5.2013 82,1008 EUR -0,2929
KD Victoria dionički 16.5.2013 13,6767 HRK -0,3708
Raiffeisen Prestige Equity dionički 16.5.2013 113,6201 EUR -0,4294
ZB euroaktiv dionički 16.5.2013 123,87 EUR -0,434
AC Rusija dionički 16.5.2013 27,1243 EUR -0,5441
Platinum Global Opportunity dionički 16.5.2013 12,8554 USD -0,9378
Mješoviti fondovi
ZB global mješoviti 16.5.2013 143,93 EUR 0,2927
NFD Aureus Emerging Markets mješoviti 16.5.2013 77,0687 HRK 0,2578
Balanced
Agram Trust mješoviti 16.5.2013 57,6158 HRK 0,1279
Allianz Portfolio mješoviti 16.5.2013 123,9149 HRK 0,0898
KD Balanced mješoviti 16.5.2013 7,9183 HRK 0,0619
HPB Global mješoviti 16.5.2013 79,5488 HRK -0,0273
HI-balanced mješoviti 16.5.2013 10,7478 EUR -0,0391
ICF Balanced mješoviti 16.5.2013 102,3064 HRK -0,0993
PBZ Global mješoviti 16.5.2013 95,4697 HRK -0,1984
Raiffeisen Balanced mješoviti 16.5.2013 119,37 EUR -0,2257
C-Premium (CEBA Balanced) mješoviti 16.5.2013 4,8267 HRK -0,3448
Raiffeisen Prestige mješoviti 16.5.2013 92,6201 EUR -0,3658
OTP uravnoteženi mješoviti 16.5.2013 95,9353 HRK -0,4218
Obveznički fondovi
Erste Bond obveznički 16.5.2013 127,3001 EUR 0,6325
ZB bond obveznički 16.5.2013 176,61 EUR 0,2043
Raiffeisen Bonds obveznički 16.5.2013 153,05 EUR 0,0588
Capital One obveznički 16.5.2013 180,5068 HRK 0,0561
OTP euro obveznički obveznički 16.5.2013 121,2726 EUR 0,0261
HI-conservative obveznički 16.5.2013 12,0973 EUR 0,0157
HPB Obveznički obveznički 16.5.2013 134,6184 EUR -0,032
PBZ Bond obveznički 16.5.2013 108,1727 EUR -0,1971
Novčani fondovi
OTP euro novčani novčani 16.5.2013 100,3492 EUR 0,014
Agram Euro Cash novčani 16.5.2013 11,639 EUR 0,0105
HPB Euro Novčani novčani 16.5.2013 103,8192 EUR 0,01
Raiffeisen euroCash novčani 16.5.2013 103,6701 EUR 0,0096
Erste Euro-Money novčani 16.5.2013 112,66 EUR 0,0088
Auctor Cash novčani 16.5.2013 105,9401 HRK 0,0069
Erste Money novčani 16.5.2013 147,2601 HRK 0,0068
VB Cash novčani 16.5.2013 123,9521 HRK 0,0065
PBZ Euro Novčani novčani 16.5.2013 134,8919 EUR 0,0056
ZB europlus novčani 16.5.2013 146,9248 EUR 0,0054
Locusta Cash novčani 16.5.2013 1.278,42 HRK 0,0046
HI-cash novčani 16.5.2013 146,862 HRK 0,0042
HPB Novčani novčani 16.5.2013 140,0143 HRK 0,0036
PBZ Novčani novčani 16.5.2013 140,2765 HRK 0,0034
Allianz Cash novčani 16.5.2013 115,7933 HRK 0,0026
OTP novčani fond novčani 16.5.2013 129,9017 HRK 0,0025
ZB plus novčani 16.5.2013 172,0184 HRK 0,0019
NFD Aureus Multicash novčani 16.5.2013 103,325 HRK 0,0012
PBZ Dollar novčani 16.5.2013 127,7641 USD 0,0007
Raiffeisen Cash novčani 16.5.2013 153,5601 HRK 0
Platinum Cash novčani 16.5.2013 80,4973 HRK -0,0001
Indeksni fondovi
VB CROBEX10 indeksni 16.5.2013 99,8395 HRK -0,3711
OTP indeksni indeksni 16.5.2013 39,4992 HRK -0,415
Posebni fondovi
VB SMART posebni 16.5.2013 100,2138 EUR -0,0789
Dionički fond fondova
OTP Europa Plus dionički fond 16.5.2013 116,8158 EUR 0,1174
fondova
AC Global Dynamic Emerging M dionički fond 16.5.2013 8,9454 EUR 0,0123
(GDEM) fondova
Mješoviti fond fondova
AC Global Balanced Emerging M mješoviti fond 16.5.2013 8,7256 EUR -0,1042
(GBEM) fondova
Izvor: iCapital
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 15.233 15.275 Tokyo/Nikkei 15.138 15.037 London/FTSE-100 6.715 6.687 Frankfurt/DAX 30 8.395 8.369
*Izvor: REUTERS
Na Wall Streetu su u četvrtak cijene dionica skliznule s rekordnih razina nakon izjave dužnosnika američke središnje banke da bi ovoga ljeta Fed mogao početi smanjivati svoje programe otkupa obveznica.
Dow Jones oslabio je 42 boda, ili 0,28 posto, na 15.233 boda, dok je S&P 500 skliznuo 0,50 posto, na 1.650 bodova, a Nasdaq indeks 0,18 posto, na 3.465 bodova.
Veći dio dana indeksi nisu osjetnije oscilirali jer, osim dobrih kvartalnih poslovnih rezultata Cisco Systemsa, zbog čega je cijena dionice tog tehnološkog diva porasla 12 posto, nije bilo drugih vijesti koje bi navele ulagače na kupnju dionica.
Nekoliko slabijih nego što se očekivalo makroekonomskih podataka nije pokolebalo ulagače, već samo podgrijalo nadu da će američka središnja banka nastaviti voditi labavu monetarnu politiku dok oporavak gospodarstva ne bude samoodrživ.
Fedovim programima otkupa državnih i hipotekarnih obveznica za 85 milijardi dolara mjesečno na financijska se tržišta ulijeva svježi, jeftin novac i to je glavni razlog snažnog rasta cijena dionica posljednjih mjeseci.
No, tomu se možda bliži kraj, poručio je jučer John Williams, predsjednik podružnice Feda u San Franciscu. Kazao je da bi od ljeta Fed mogao početi smanjivati te programe otkupa obveznica, a kasnije tijekom godine i sasvim ih ukinuti, s obzirom da se situacija na američkom tržištu rada poboljšava, što je središnja banka postavila kao svoj glavni cilj.
Premda Williams ove godine nema prava glasa na sjednicama središnje banke, njegova je izjava pokolebala ulagača, pa su cijene dionica pale.
„Do Williamsove izjave dan je bio dosadan. No, tada su počele dobitonosne prodaje. Kada jedan guverner Feda spomene takvu mogućnost, to dakako uplaši ulagače jer mislim da nitko zapravo ne zna kako će tržište reagirati kada središnja banka počne ukidati poticajne monetarne mjere“, kaže Tim Ghriskey, direktor u Solaris grupi.
I neki drugi dužnosnici Feda poručili su da bi se mogli ukinuti programi otkupa hipotekarnih obveznica, s obzirom da se poboljšava situacija na tržištu nekretnina.
Na nešto pojačano povlačenje ulagača s tržišta ukazuje iznadprosječan obujam trgovanja. Na Wall Streetu, NYSE MKT-u i Nasdaqu vlasnika je jučer zamijenilo 6,45 milijardi dionica, dok prosječan dnevni obujam u ovoj godini iznosi 6,34 milijarde.
I na europskim se burzama jučer trgovalo oprezno. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,09 posto, na 6.687 bodova, a pariški CAC 0,08 posto, na 3.979 bodova. Frankfurtski DAX porastao je, pak, 0,09 posto, na 8.369 bodova, novu najvišu razinu u povijesti.
Europske dionice zadržale su se u petak na najvišim višegodišnjim razinama nakon što je proizvođače vozila obradovalo oživljavanje prodaje, s tim da su neki investitori iskoristili dosadašnju slabost kao priliku za kupnju.
Londonski FTSE porastao je 0,41 posto na 6.715 bodova, frankfurtski DAX za 0,31 posto na 8.395 bodova, dok je pariški CAC bio u plusu 0,45 posto i iznosio 3.996 bodova.
Automobilski sektor bio je na dobitku nakon što je Udruženje europskih proizvođača automobila (ACEA) danas objavilo da je potražnja za novim putničkim automobilima u Europi porasla u travnju prvi puta u 18 mjeseci.
Sliku je dodatno popravio Michelin koji je objavio da je prodaja guma proizvođačima vozila porasla u travnju u Europi za tri posto, što je oštar kontrast u odnosu na dvoznamenkasti pad mjesečne prodaje u prva tri mjeseca ove godine. Cijene dionica te francuske tvrtke porasle su 3,3 posto.
"Tržište nikako da oslabi. Kad god se spusti, fondovi kreću u kupnju", kazao je Martin Tormey iz tvrtke Goodbody Stockbrokers.
Rast dionica na europskom tržištu podupiru u posljednjih mjesec dana uglavnom poticaji središnjih banaka. Slabi gospodarski podaci znače da će te mjere ostat na snazi još neko vrijeme, procjenjuju analitičari.
"Smjernica je jasna - američki Fed tako neće ukidati monetarne poticaje sve dok se stopa nezaposlenosti ne spusti ispod 6,5 posto. Ako do toga zaista dođe, bit će to dobra vijest jer će značiti da se okruženje poboljšalo", kazao je Benoit Peloille, strateg iz Natixisa.
Indeks Tokijske burze Nikkei porastao je 0,67 posto na 15.138 bodova.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD 1,2872 1,2889 1,2849
USD/JPY 102,49 102,63 102,05
GBP/USD 1,5243 1,5281 1,5222
USD/CHF 0,9667 0,9687 0,9633
*Izvor: REUTERS
Tečaj eura prema dolaru danas je na međunarodnim deviznim tržištima nastavio bilježiti blage oscilacije, uglavnom proizišle iz priča o daljnjim potezima središnjih banaka eurozone i SAD-a.
Eurom se u takvim okolnostima trgovalo po 1,2867 dolara, što znači da je na gubitku od 0,1 posto u usporedbi sa zatvaranjem dan ranije. Drži se tako blizu najniže razine u šest tjedana od 1,2843 dolara, na koju se spustio sredinom tjedna.
Dolar je prema jenu bio na dobitku 0,25 posto i njime se trgovalo po 102,49 jena.
Tečaju dolara prema drugim vodećim svjetskim valutama danas su vjetar u leđa bile učestale priče da bi američka središnja banka (Fed) mogla u drugoj polovini godine odustati od programa kupovine imovine.
Euro su pak pogodile glasine da ECB ispituje spremnost banaka na potencijalno spuštanje kamatne stope na njihove depozite u negativno područje.
"Priče o negativnim kamatnim stopama prijetnja su koju ECB koristi kako bi držao euro na niskim razinama", kazao je Ian Gunner, portfelj menadžer u fondu Altana Hard Currency. "Sumnjam da će ih ECB pored Bundesbanke uspjeti primijeniti".
Negativne kamatne stope smanjile bi privlačnost držanja eura i dovele do vala rasprodaja, prognoziraju trgovci.
Dužnosnici ECB-a Joerg Asmussen i Benoit Couere kazali su da će monetarna politika ostati popustljivom u eurozoni, što podupire stajališta da bi se središnja banka mogla u idućim mjesecima koristiti nekonvencionalnim mjerama poput negativnih kamatnih stopa kako bi poduprla recesijom pogođeno gospodarstvo 17-članog bloka.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 16. 05. USLIB 0,14700 0,001 0,19820 0,27410 0,41990 16. 05. EULIB 0,02357 - 0,05643 0,12000 0,20000
*Izvor :FINANCIAL TIMES
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi od 18. svibnja
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,5631 5,8706 8,9493 5,7339 6,0889 8,7407
*Izvor: HNB
Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na tečajnicu s kraja prošlog tjedna blago ojačala prema gotovo svim važnijim valutama, osim prema američkom dolaru.
Kuna je prema euru ojačala za 0,05 posto u odnosu na tečajnu listu središnje banke s kraja prošlog tjedna i srednji tečaj eura na današnjoj tečajnici, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,563105 kuna.
U odnosu na kraj prošlog tjedna tečaj švicarskog franka smanjen je za 0,07 posto, a britanske funte za 0,08 posto, pa srednji tečaj franka iznosi 6,088966 kuna, a funte 8,949361 kunu.
Istodobno je tečaj američkog dolara povećan za 0,89 posto i tjedan završava uz srednji tečaj od 5,870609 kuna.
U odnosu na jučerašnju tečajnicu HNB-a pak kuna je oslabila prema gotovo svim stranim valutama, izuzev prema dolaru, prema kojem je ojačala za 0,01 posto. Prema euru je kuna na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a oslabila za 0,07 posto, prema franku za 0,23 posto, a funti za 0,08 posto.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi od 18. svibnja
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,6300 6,0924 9,2157 6,2435 OTP Banka Hrvatska 7,6286 6,0253 9,1436 6,2201 Štedbanka 7,6585 6,0978 9,1392 6,2181 Partner banka 7,6300 6,0652 9,1445 6,2289 Erste&Steiermarkische 7,6320 6,0760 9,2410 6,2630 Hrvatska poštanska banka 7,6250 6,0957 9,2652 6,3471 Splitska banka 7,6280 6,0780 9,1855 6,2288 Podravska banka 7,7415 6,0984 9,1896 6,1351 Istarska kreditna banka 7,6300 6,0800 9,1999 6,2838 Karlovačka banka 7,6380 6,0980 9,2960 6,3248 Croatia banka 7,6402 6,0525 9,1551 6,2369 Sberbank 7,6500 6,0820 9,1910 6,3021 Hypo Group Alpe-Adria 7,6300 6,1082 9,2222 6,2742 Fina 7,5950 6,0957 9,2652 6,3471 Privredna banka 7,6250 6,1449 9,1859 6,3059 Centar banka 7,6357 5,9997 9,1730 6,2716
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5857 5,8882 8,9762 6,1072 Zagrebačka banka 7,6200 6,0088 9,0893 6,1578 OTP Banka Hrvatska 7,6150 5,9960 9,0810 6,1898 Štedbanka 7,6280 6,0255 9,0487 6,1565 Partner banka 7,6200 6,0206 9,1031 6,2072 Erste&Steiermarkische 7,6200 6,0420 9,1897 6,2285 Hrvatska poštanska banka 7,6150 6,0056 9,1283 6,2533 Splitska banka 7,6180 6,0042 9,1183 6,1742 Podravska banka 7,7408 5,9984 9,1496 6,2051 Istarska kreditna banka 7,6200 6,0350 9,0925 6,2533 Karlovačka banka 7,6270 6,0490 9,2213 6,2739 Croatia banka 7,6251 6,0115 9,0925 6,2003 Sberbank 7,6300 6,0526 9,1462 6,2716 Hypo Group Alpe-Adria 7,6200 6,0081 9,1221 6,1741 Fina 7,5750 6,0056 9,1283 6,2533 Privredna banka 7,6150 6,0244 9,0950 6,2435 Centar banka 7,6251 5,9704 9,1283 6,2411
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5404 5,8529 8,9225 6,0706 Zagrebačka banka 7,5200 5,8056 8,7819 5,9496 OTP Banka Hrvatska 7,5016 5,7551 8,8126 5,9530 Štedbanka 7,5135 5,7844 8,6867 5,9103 Partner banka 7,5100 5,7207 8,7981 5,9657 Erste&Steiermarkische 7,5200 5,7588 8,7591 5,9367 Hrvatska poštanska banka 7,5150 5,7238 8,7435 5,9306 Splitska banka 7,5180 5,7977 8,8046 5,9677 Podravska banka 7,5200 5,7775 8,8100 6,0183 Istarska kreditna banka 7,5200 5,7650 8,7972 5,9397 Karlovačka banka 7,5150 5,7500 8,7655 5,9638 Croatia banka 7,5207 5,7884 8,8643 5,9732 Sberbank 7,5300 5,7884 8,8062 5,9976 Hypo Group Alpe-Adria 7,5200 5,8079 8,8219 5,9739 Fina 7,5150 5,7238 8,7435 5,9306 Privredna banka 7,5150 5,7306 8,8262 5,9389 Centar banka 7,5252 5,7708 8,7882 5,9367
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,5050 5,7475 8,6941 5,8901 OTP Banka Hrvatska 7,4895 5,7198 8,7231 5,9105 Štedbanka 7,4835 5,7266 8,5998 5,8511 Partner banka 7,5000 5,6818 8,7513 5,9453 Erste&Steiermarkische 7,5100 5,7350 8,7150 5,9130 Hrvatska poštanska banka 7,4950 5,6379 8,6123 5,8416 Splitska banka 7,5080 5,7416 8,7374 5,9252 Podravska banka 7,5050 5,7075 8,7200 5,9683 Istarska kreditna banka 7,5100 5,7350 8,7793 5,9062 Karlovačka banka 7,5050 5,7000 8,6892 5,9120 Croatia banka 7,5056 5,7531 8,8016 5.9367 Sberbank 7,5100 5,7591 8,7614 5,9672 Hypo Group Alpe-Adria 7,5100 5,7078 8,7218 5,8738 Fina 7,4950 5,6379 8,6123 5,8416 Privredna banka 7,5050 5,6733 8,7379 5,8795 Centar banka 7,5154 5,7385 8,7703 5,9062
6. Fina: smanjena neto dobit poduzetnika
Konsolidirani financijski rezultat poslovanja hrvatskih poduzetnika u 2012. godini je neto dobit od 4,9 milijardi kuna, što je za 33,8 posto manja neto dobit nego u godini prije, objavila je Financijska agencija.
Od 97.254 poduzetnika, s 829.874 zaposlena, njih 58 posto lani je poslovalo s dobiti, dok je 42 posto iskazalo gubitak u poslovanju.
Tako su dobit razdoblja, u ukupnom iznosu od 34,1 milijardu kuna, u 2012. godini ostvarila 56.363 poduzetnika, dok je njih 40.891 iskazao gubitke u poslovanju, u ukupnom iznosu od 29,1 milijardu kuna.
Dobiti razdoblja odnosno dobit nakon oporezivanja povećana je za 7,8 posto u odnosu na godinu prije, no istodobno je zabilježen porast gubitka razdoblja za 20,6 posto.
Uslijed većeg povećanja gubitaka od povećanja dobiti, smanjen je konsolidirani financijski rezultat - neto dobit za 33,8 posto. Ostvareno je 4,9 milijardi kuna neto dobiti (dobit minus gubici nakon oporezivanja), prema 7,5 milijardi kuna neto dobiti u 2011. godini, pokazuju podaci Fine.
Poduzetnici Hrvatske, bez banaka, osiguravajućih društava i drugih financijskih institucija, lani su ostvarili ukupan prihod od 610,4 milijardi kuna, što je blago povećanje, za 0,4 posto, u odnosu na godinu prije.
Istodobno su ukupni rashodi porasli za 1,1 posto i iznosili su 601,2 milijarde kuna.
Od 610,4 milijardi kuna ukupnoga prihoda poduzetnika, 98,6 milijardi kuna ili oko 16 posto ostvareno je prodajom robe na inozemnom tržištu, što je za 2,8 posto više nego 2011.
Svoje proizvode i usluge na stranim tržištima plasiralo je svega 12,8 posto poduzetnika ili njih 12.430.
Zaposlenicima kod poduzetnika za njihov je rad u 2012. godini obračunana prosječna mjesečnu neto plaća od 4.769 kuna, što je nominalno 0,4 posto više nego 2011. No, uslijed rasta potrošačkih cijena od 3,4 posto, to je realno smanjenje prosječne plaće za 2,9 posto.
7. O izgledima tržišta kapitala u Hrvatskoj
Država će u predstečajnim nagodbama ući u vlasništvo oko 100 tvrtaka, a otpisi potraživanja smanjit će državnu imovinu do milijarde kuna, rekao je danas predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom Mladen Pejnović na znanstveno-stručnoj konferencije Hrvatsko novčano tržište u Opatiji.
Drugog, završnog dana konferencije, teme rasprava 100-ak sudionika bili su izgledi tržišta kapitala u Hrvatskoj te fiskalna konsolidacija kroz privatizaciju i tržište kapitala.
Pejnović je kazao da se kod tvrtki od strateškog značaja (npr. Hrvatske ceste) ne razgovara o privatizaciji, dok se kod onih razvojnog značaja (npr. ACI) razmatraju mogućnosti preustroja, dokapitalizacije ili privatizacije. Razmatra se i prodaja u tvrtkama u kojima država nema kontrolni paket, u sljedeće dvije godine, kao i privatizacija tvrtaka u kojima država ima više od 25 posto vlasništva, u sljedeće tri godine.
Napomenuo je da se dio portfelja može riješiti i radničkim dioničarstvom (ESOP) i da treba dati značajan popust zaposlenima. Naveo je da se u zakonu, koji će ovoga ljeta u proceduru, govori o radničkom dioničarstvu do 25 posto portfelja te je spomenuo i podjelu besplatnih dionica, kao što su braniteljske.
Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta Zagreb rekao je da bi bilo dobro da se proces privatizacije vodi prema ideji jačanja tvrtaka, a ne jačanja proračuna, tj. da privatizacija državne imovine ne bi smjela proizlaziti iz zatvaranja fiskalnog deficita nego modela dokapitalizacije i razvoja.
U raspravi o izgledima tržišta kapitala u Hrvatskoj predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) Petar Pierre Matek istaknuo je da je hrvatski regulatorni okvir preslikan iz EU i da je prilično napredan. Ocijenio je da domaće tržište državnim dugom nije dovoljno razvijeno i atraktivno za strane ulagače, a da je tržište korporativnog duga nestalo pod naletom krize.
Matek je naveo da u nas postoje institucionalni ulagači s ulagačkim potencijalom koji premašuje kapacitete tržišta, kao što su mirovinski fondovi, da su individualni investitori izgubili povjerenje u tržište zbog gubitaka u 2008. i 2009., ali da se njihov potencijal ne smije zanemariti.
Predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić navela je da je u posljednih pet godina s Burze otišlo ukupno 68 trgovačkih društava dodavši da nije problem što odlazi, nego što ostaje na burzi.
Najavila je produljenje radnog vremena Zagrebačke burze i ocijenila da burza može utjecati na tržište kapitala samo posredno.
8. Tvrtka Konsolidator predala obvezujuću ponudu za dokapitalizaciju Dalekovoda
Tvrtka Dalekovod izvijestila je danas Zagrebačku burzu da je početkom tjedna od društva Konsolidator d.o.o. zaprimila obvezujuću ponudu za dokapitalizaciju Dalekovoda u ukupnom iznosu od 150 milijuna kuna, kao i da će Nadzorni odbor Dalekovoda o toj ponudi raspravljati na svojoj sjednici zakazanoj za utorak, 21. svibnja.
U obavijestima Dalekovoda navodi se da je tvrtka Konsolidator d.o.o. u vlasništvu društva Nexus Private Equity Partnera d.o.o. za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima rizičnog kapitala s privatnom ponudom.
Ponuda, koja vrijedi do 15. srpnja, uvjetovana je "prethodnim kumulativnim ispunjenjem" dvaju uvjeta - pravomoćnosti rješenja Trgovačkog suda o odobravanju sklopljene predstečajne nagodbe te održavanjem Glavne skupštine koja bi donijela nekoliko povezanih odluka.
U priloženoj ponudi tako stoji da će ponuda Konsolidatora biti valjana ukoliko Glavna skupština donese odluku o pojednostavljenom smanjenju temeljnog kapitala radi pokrića akumuliranih gubitaka smanjenjem nominalnog iznosa dionica sa sto na deset kuna. Skupština bi trebala prihvatiti i odluku o povećanju temeljnog kapitala ulozima u pravima, unosom tražbina vjerovnika predstečajne nagodbe u temeljni kapital do najvećeg iznosa od 9,2 milijuna kuna, izdavanjem 921.604 novih dionica u nominalnom iznosu od 10 kuna i po cijeni od sto kuna za jednu dionicu, uz isključenje prava prvenstva postojećih dioničara.
Također, skupština bi trebala Upravi Dalekovoda dati odobrenje da u roku od pet godina poveća temeljni kapital ulozima u novcu za iznos do 60 milijuna kuna, izdavanjem novih dionica, kao i uz isključenje prava prvenstva dioničara koji su stekli dionice u prethodnom povećanju temeljenog kapitala.
Uvjet je i da Glavna skupština donese odluku o povećanju temeljnog kapitala ulozima u novcu od strane Konsolidatora u iznosu od 150 milijuna te da se tvrtku Konsolidator nakon dokapitalizacije oslobađa od obveze objave javne ponude za preostale dionice Dalekovoda.
Glavna bi skupština trebala prihvatiti i odluku o opozivu postojećih članova Nadzornog odbora Dalekovoda, osim člana kojeg kao predstavnika radnika kojeg imenuje radničko vijeće, a koja bi stupila na snagu 60 dana nakon dokapitalizacije.
U ponudi, uz ostalo, stoji kako je Konsolidator odlučan u svojoj namjeri dokapitalizacije Dalekovoda te da se u toj tvrtki nadaju kako će ona biti okončana što je prije moguće, a kako bi se Dalekovod mogao fokusirati na ostvarivanje plana poslovanja prezentiranog u okviru predstečajne nagodbe.
9. Restrukturiranje Instituta IGH kroz predstečajnu nagodbu
Institut IGH predao je zahtjev Financijskoj agenciji (Fina) vezan uz otvaranje postupka predstečajne nagodbe, a namjera je tvrtke i njenih vjerovnika taj postupak dovršiti u što kraćem roku te u cijelosti restrukturirani i kapitalno ojačani nastaviti poslovanje, izvijestili su danas iz Instituta IGH.
Kako se navodi u priopćenju, zahtjev za pokretanje predstečajne nagodbe predan je nakon današnje sjednice Uprave, odluka Nadzornog odbora te preliminarnih dogovora s najvećim vjerovnicima.
Dodaje se da je "namjera i želja Instituta IGH i vodećih vjerovnika nastojati postupak predstečajne nagodbe dovršiti u što je kraćem mogućem roku te u cijelosti restrukturirani i kapitalno ojačani nastaviti poslovanje".
Iz Instituta IGH navode i kako su proteklih mjeseci intenzivno usuglašavali s najvećim vjerovnicima, primarno poslovnim bankama, optimalni model financijskog restrukturiranja te na kraju, uz podršku najvećih vjerovnika, a slijedom ispunjenja zakonskih uvjeta donijeli odluku o pokretanju postupka predstečajne nagodbe.
Pritom ističu da se "očekuje pozitivan ishod predstečajne nagodbe".
"Uspješna provedba predstečajne nagodbe, kroz restrukturiranje i financijsku konsolidaciju, u cijelosti će stabilizirati poslovne procese i provedbu postojećih kao i, nadamo se, novih projekata u budućnosti. Predloženi model restrukturiranja, čija je finalna izrada pred dovršetkom, svakako će predvidjeti kapitalno jačanje te nastavak optimiranja poslovnih rashoda te prodaju imovine društva koja ne služi temeljnom poslovanju", stoji u priopćenju Instituta IGH.
Navodi se i da će Institut IGH istodobno "nastaviti s proaktivnom politikom izlaska na međunarodna tržišta te dovršetka pregovora vezanih uz potencijalne ugovore na tržištu Ruske Federacije", kao i da će i tijekom postupka predstečajne nagodbe imati mogućnost izdavanja bankovnih garancija.
10. EBA najavila smjernice za analizu kvalitete bankovne imovine
Supervizori u Europskoj uniji preispitat će metode koje vodeće banke primjenjuju pri kategorizaciji i procjeni vrijednosti svojih zajmova i ostale imovine kako bi se zajamčio bolji uspjeh novog kruga provjere njihove otpornosti na nepovoljne uvjete poslovanja.
Europski regulator za banke (EBA) u četvrtak je objavio da će odrediti glavne smjernice za provedbu takve analize, zbog čega će provedba sljedećeg kruga provjera otpornosti banaka u EU na eventualne buduće financijske krize biti odgođena za 2014.
Predsjednik EBA-e Andrea Enria ustvrdio je da bi spomenute provjere trebale ojačati vjerodostojnost idućeg kruga paneuropske provjere otpornosti banaka.
Prijašnjim testovima zamjeralo se da nisu ukazali na probleme u bilancama banaka u članicama eurozone kao što su Španjolska, Irska i Cipar koje su bile primorane tražiti međunarodnu pomoć.
Europska središnja banka (ECB) mora detektirati sva preostala problematična područja u bankama prije nego što dođu pod njeno okrilje u prvoj fazi planirane bankovne unije koja bi obuhvaćala 17-članu eurozonu.
Rezultati takvih provjera bit će također važni za raspravu o sljedećoj fazi bankovne unije - uspostavi nadležnih tijela za brzo gašenje problemima pritisnutih banaka u eurozoni.
Provjeru kvalitete imovine ECB će provesti u 17 članica EU-a koje će pristupiti novoj europskoj bankovnoj uniji i čije će banke izravno nadzirati od 2014.
U preostalih 10 zemalja članica EU tu će provjeru provesti nacionalni bankovni regulatori. Tim provjerama trebalo bi se utvrditi kojim će konkretnim bankama trebati usmjeriti fokus, kao i koju konkretnu imovinu podvrgnuti daljnjim analizama.
EBA je objavila da će se točni vremenski okvir za provjeru kvalitete imovine i novi krug provjere otpornosti banaka utvrditi nakon što bude usvojen novi zakon o uspostavi ECB-a za bankovnog supervizora.
Očekuje se da će rezultati provjere kvalitete imovine banaka biti objavljeni kada i oni novog kruga provjere otpornosti koja će biti provedena iduće godine.
U međuvremenu EBA je najavila ažurirano izvješće o izloženosti banaka za drugu polovinu godine.
U odboru EBA-e odlučeno je da bi ECB-ova provjera kvalitete imovine banaka trebala biti proširena na sve zemlje članice EU-a kako bi osigurala konzistentniju osnovu za naknadnu paneuropsku provjeru otpornosti.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821