Razlike u stajalištima između Rusije, glavne saveznice sirijskog predsjednika Bašara al-Asada i Sjedinjenih Američkih Država, koje žele pad njegova režima, onemogućuju Ujedinjene narode da odlučnom akcijom pomognu okončati krvavi dvogodišnji sukob u kojem je dosad, prema najnovijim podacima, bilo oko 100 tisuća žrtava.
Nakon sastanka u švedskome gradu Kiruni dvojica šefova diplomacije nastupila su jedinstveno.
"Važno je da svi sudionici sastanka izraze jasnu potporu rusko-američkoj inicijativi za održavanje mirovne konferencije o Siriji u lipnju u Ženevi", rekao je Lavrov, prenosi AFP.
Moskva i Washington pokušavaju sirijsku vladu i oporbu privoljeti na pregovore, rekao je Lavrov, a Kerry je ustvrdio kako "s optimizmom" očekuje konferenciju.
"Obojica se nadamo da će se u kratkom vremenu dijelovi slagalice spojiti tako da svijet, nadajmo se, dobije alternativu nasilju i razaranju koje se sada odvija u Siriji", rekao je Kerry, kako prenosi Reuters.
Moskva i Washington dogovorili su se da će konferenciju održati na temelju zaključaka iz Ženeve od prije godinu dana, u kojima se traže prekid sukoba i demokratska tranzicija u toj zemlji, no ne spominje se sudbina predsjednika Asada.
Sirijski ustanici ranije su početak bilo kakvih pregovora o budućnosti Sirije uvjetovali povlačenjem Asada, a sirijski režim želi dobiti precizan plan razgovora prije nego što prihvati sudjelovanje.
O američko-ruskoj inicijativi 22. svibnja razgovarat će "Prijatelji Sirije", skupina protiv Asada koju čine uglavnom arapske i zapadne zemlje.
Sirijski opservatorij za ljudska prava, nevladina organizacija sa sjedištem u Velikoj Britaniji, objavila je u utorak da je u sukobu ubijeno 94.000 osoba, a stvaran broj mogao bi dosegnuti 120.000 žrtava, piše Reuters.
Zbog sirijskog sukoba pojačane su napetosti u cijeloj bliskoistočnoj regiji. Izrael, koji je službeno u ratu sa Sirijom od 1967., kad je okupirao 1.200 kilometara Golanske visoravni, što međunarodna zajednica ne priznaje, izveo je zračne napade na sirijska skladišta oružja.
U srijedu su dva projektila pala na dio Golanske visoravni koju je Izrael okupirao, no nije bilo žrtava niti materijalne štete. Od početka sukoba na Golanu incidenti su bili rijetki, a izraelska vojska ima naredbu odgovoriti na svako otvaranje vatre.