Oko podneva je Crobex indeks bio u minusu 0,2 posto, na 1.916 bodova, dok je Crobex10 oslabio 0,1 posto, na 1.075 bodova.
Redovni promet dionicama dosegnuo je oko 2,6 milijuna kuna, što je otprilike 400.000 više nego jučer u ovo doba.
„Ni danas nema vijesti koje bi pokrenule tržište, pa Crobexi stagniraju, dok je promet vrlo nizak, uobičajeno za petak. U fokusu ulagača su, kao i jučer, dionice HT-a i Hidroelektre niskogradnje“, kaže Boris Mažurin, analitičar odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke.
Najveći promet, oko 480.000 kuna, do podneva je ostvaren dionicama HT-a, pri čemu im je cijena oslabila 0,1 posto, na 208,25 kuna.
S prometom od oko 420.000 kuna slijedi dionica Hidroelektre niskogradnje, kojoj je cijena skočila gotovo 11 posto, na 107 kuna.
Dionicom Leda ostvaren je, pak, promet od oko 300.000 kuna, pri čemu je pojeftinila 1,7 posto, na 8.450 kuna.
Očekivalo se da bi u fokusu ulagača danas mogle biti dionice Agrokorovih tvrtki nakon vijesti da bi ta kompanija mogla predati ponudu za kupnju slovenskog Mercatora, no ulagači zasad nisu reagirali.
I danas je, kao i jučer, među najvećim gubitnicama dionica Instituta IGH, jer je Porezna uprava blokirala poslovne račune te građevinske tvrtke zbog dospjelog poreznog duga od 9,4 milijuna kuna.
Nakon jučerašnjeg pada za 7,6 posto, danas je cijena dionice IGH potonula daljnjih 5,5 posto, na 424,99 kuna.
O niskoj likvidnosti dovoljno govori podatak da je do podneva promet veći od 100.000 kuna ostvaren dionicama samo sedam kompanija.
A na europskim burzama i dalje vlada dobro raspoloženje, zahvaljujući boljim nego što se očekivalo kvartalnim poslovnim rezultatima kompanija. Oko podneva su londonski FTSE, frankfurtski DAX i pariški CAC bili u plusu između 0,5 i 0,6 posto.
„Na svjetskim burzama indeksi i dalje dosežu nove rekorde, od američkih S&P 500 i Dow Jonesa, do frankfurtskog DAX indeksa. Na tržištima vlada dobro raspoloženje. Premda su gospodarski pokazatelji mješoviti - jedni su loši, a drugi nešto manje slabi - cijene dionica rastu, što se uglavnom zahvaljuje labavoj monetarnoj politici najvećih središnjih banaka u svijetu“, zaključuje Mažurin.