Čak i ako je razočarala, konzervativna stranka GERB (Građani za europski razvoj Bugarske) bivšeg premijera Bojka Borisova ima velike izglede da dobije najviše glasova, premda ne i većinu. Posljednje ankete daju joj između 23 i 25,6 posto glasova.
Glavna oporbena stranka, Bugarska socijalistička stranka (BSP), bivšeg premijera Sergeja Staniševa, na drugom je mjestu s očekivanih između 18 i 22 posto glasova.
Analitičari smatraju da je to više posljedica nesposobnosti oporbe da se ujedini iza vjerodostojne alternativne politike nego jačanja GERB-ove popularnosti.
"Ponuda na političkom tržištu ne odgovara potražnji", ocijenio je analitičar instituta Gallup Živko Georgijev, jer Bugari moraju birati između stranaka protiv kojih su ove zime prosvjedovali.
U tom kontekstu, karizmatični Bojko Borisov čini se mnogima kao manje zlo, iako ga se optužuje da ima "totalitarne sklonosti".
Nedostatak prave alternative mogao bi se odraziti i na odziv birača na izbore. Po zadnjem ispitivanju instituta Scala, 18 posto birača ne želi glasovati, a 35 posto još nije odlučilo hoće li izaći na izbore.
Nezainteresiranost birača rasla je s napredovanjem predizborne kampanje, koju je obilježilo obračunavanje GERB-a i socijalista oko nezakonitog prisluškivanja političkih protivnika Bojka Borisova.
Velike stranke manje su govorile o svojim planovima za izlazak Bugarske, najsiromašnije zemlje u Europskoj uniji, iz kronične bijede.
"Ljudi, koji su izišli na ulice, vratili su se kući, ali nisu ni oprostili niti zaboravili. Očekuju rješenja, ne skandale", upozorio je nedavno prijelazni predsjednik bugarske vlade Marin Rajkov.
Bugarska od 1997. provodi program štednje kako bi sačuvala stabilnost svojih javnih financija, ali uz cijenu jako niskog životnog standarda.
Neredi u veljači, potaknuti u početku velikim povećanjem cijena električne energije, pretvorili su se u nasiljem praćeni prosvjedni pokret protiv siromaštva, nezaposlenosti i korupcije. U veljači i ožujku šestero ljudi se zapalilo iz očaja, a petero je podleglo ozljedama.
Bojko Borisov predao je 20. veljače ostavku svoje vlade, potaknuvši raspisivanje prijevremenih izbora dva mjeseca prije planiranog roka.
Analitičari smatraju da je time želio spriječiti skupine građana koje su organizirale prosvjede da se organiziraju u politički pokret, jer su prosvjedi organizirani uglavnom neovisno o tradicionalnim političkim strankama i sindikatima. U njihovu središtu su mladi, koji su se organizirali putem društvenih mreža poput Facebooka. Njihov glavni zahtjev da se civilno društvo uključi u vođenje zemlje ima male izglede biti uslišan.
Aktivisti najavljuju prosvjede i nakon nedjeljnih izbora.
Izborni prag od četiri posto, po anketama, proći će i stranka turske manjine Pokret za prava i slobode (DPS) i nacionalistička Ataka, koja je izvukla veliku korist od nezadovoljstva građana.
No, osim socijalista i DPS-a, koji su vladali zajedno od 2005. do 2009., ostale stranke zasad isključuju mogućnost poslijeizbornog koaliranja.
Bugarski predsjednik Rosen Plevnelijev upozorio je stoga na rizik "dugotrajne nestabilnosti", pozivajući stranke da podrže "legitimnu vladu" kako bi se izbjeglo ponavljanje parlamentarnih izbora.
Ako GERB ne dobije većinu glasova, mogao bi oformiti manjinsku vladu, no ona bi ovisila o potpori stranaka koje su već izrazile protivljenje novoj vladi na čelu s Borisovom.
Druga opcija je koalicija stranaka koje se protive GERB-u ili svestranački dogovor o formiranju stručne vlade "nacionalnog spasa" koja bi zemlju trebala izvesti iz krize, navodi BBC.
Bugarsku potresaju uzastopne krize od pada komunističkog režima prije 23 godine, a najteža je 1997. zbog hiperinflacije izazvala pad socijalističke vlade Žana Videnova. Smirivanje situacije otvorilo je put za ulazak u EU 2007.
Izbore će nadgledati 240 promatrača OESS-a. Oporbene stranke zatražile su i paralelno prebrojavanje glasova, koje će provesti austrijski institut SORA, kako bi se izbjegle prijevare.
Većina stranaka obećala je da će se boriti protiv kupnje glasova, što je u toj zemlji raširena praksa i jako privlačno najsiromašnijima, posebice Romima, koji čine 10 posto stanovništva.
Novo istraživanje Bugarskog udruženja industrijalaca (BIA) pokazalo je da su ulaganja u zemlju pala za 79 posto u zadnjih pet godina i da je 46 posto tvornica gotovo prestalo raditi. BIA osporava i službene podatke o nezaposlenosti od 12 posto, smatrajući da stvarna stopa nadilazi 18 posto. Prosječna plaća iznosi 400 eura na mjesec, a mirovine su manje od 200 eura.