"SDP ukupno za izbore na razini cijele države namjerava potrošiti između 11 i 12 milijuna kuna, a novac će namaknuti iz uobičajenih izvora financiranja, donacijama i članarinama itd.", rekla je Hini glasnogovornica SDP-a Ivana Grljak.
Glasnogovornica HDZ-a Silvana Oruč Ivoš kaže, pak, da su u toj stranci uvjereni da cijena kampanje bitno ne utječe na izborni rezultat, a kao dokaz ističe izbore za europarlament, na koje je HDZ potrošio svega pola milijuna kuna. Pet milijuna kuna za lokalne izbore također planiraju namaknuti donacijama i članarinama, a dio i iz novca koji stranka dobiva iz državnog proračuna.
Hrvatski laburisti na razini države će u kampanji potrošiti oko 700 tisuća kuna, osiguranih iz redovnog poslovanja stranke kao i viška iz prethodnog razdoblja, a HNS nema procjene koliko će ih ukupno koštati izbori.
Glasnogovornica te stranke Renata Potočnik objasnila je da je troškove kampanje teško izračunati, jer se po novom zakonu mora otvoriti poseban račun za financiranje svake liste i kandidata na svim razinama.
Milijun kuna iznos je koji planira potrošiti HSS, HSLS će izdvojiti ukupno 800 tisuća, a HSP dr. Ante Starčevića oko 100 tisuća kuna.
Aktualni zagrebački gradonačelnik Milan Bandić na gradonačelničku kampanju planira potrošiti 100 tisuća kuna, a kampanja njegove liste za Gradsku skupštinu koštat će 600 tisuća kuna.
U stožeru SDP-ova kandidata za zagrebačkog gradonačelnika Rajka Ostojića nisu htjeli reći koliko planiraju potrošiti u kampanji, a poručili su kako će "sve što će biti utrošeno biti u skladu sa zakonima i pravilima DIP-a".
Po zakonu, kandidati za gradonačelnika Zagreba na kampanju smiju potrošiti do milijun kuna.
HDZ će na kampanju u Zagrebu potrošiti ukupno 500 tisuća kuna, od čega oko polovice na gradonačelničku kampanju Margarete Mađerić, dok Laburisti planiraju potrošiti ukupno 40-ak tisuća kuna, od čega su za gradonačelničku kandidaturu Branka Vukšića osigurali 14.490 kuna.
Nezavisni gradonačelnički kandidat Vladimira Ferdelji objavio je, pak, da će u kampanji potrošiti 300 tisuća kuna.
Planirajući izborne troškove, stranke i liste vjerojatno računaju na mogući broj mandata koje bi mogli osvojiti, a za koje će im biti isplaćene naknade troškova kampanje.
Za svako osvojeno mjesto u predstavničkom tijelu stranke i liste će dobiti naknadu između tisuću kuna u malim općinama do 10 tisuća kuna u Zagrebu.
Naknada troškova kampanje isplaćuje se i kandidatima za načelnike općina, gradonačelnike i župane koji na izborima osvoje više od 10 posto glasova birača, a kreće se između pet tisuća kuna u malim općinama i gradovima i sto tisuća kuna u Zagrebu.
U Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) ističu kako je nemoguće procijeniti koliko će lokalni izbori ukupno koštati porezne obveznike, jer će glavninu troškova platiti općine, gradovi i županije, koji moraju osigurati novac za biračke odbore i stručne timove, naknade članovima izbornih povjerenstava, najam prostora tamo gdje se ne može osigurati javni, tiskanje listića i plakata..
Troškove samog DIP-a pokrit će država, a zasad se još ne zna koliki će oni biti.
DIP je za lokalne izbore 2009. potrošio ukupno nešto više od milijun kuna, no očekuje se da će ti bi troškovi ove godine biti znatno veći, jer to tijelo osigurava cjelovitu informatičku podršku za cijelu zemlju.