Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
07. svibnja 2013.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija
7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija u eurima
8. Linić: do kraja mjeseca odluka o modelu privatizacije HPB i CO
9. Linić: Vlada će nastojati što prije završiti priču oko Diokija
10. GfK indeks povjerenja potrošača u ožujku blago porastao
11. Revizija Crobexa: promjena broja dionica Leda u indeksu
12. Ernst & Young: po percepcije korupcije u gospodarstvu Slovenija i Hrvatska na europskom vrhu
13. Sve članice eurozone moraju biti uključene u bankarsku uniju - Lagarde
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata
(%)
07. 05. 86.510.000 236.510.000 36.510.000 1,47
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) prekonoćni 11.510.000 0,98 1 tjedan 2.000.000 4,50 2 tjedna 20.000.000 1,00 Ukupno 36.510.000 1,47
Izvor: Tržište novca
Danas je u trgovanju na Tržištu novca zabilježen lagani pad ukupno prijavljene potražnje, dok je istodobno pouda lagano povečana.
Tako je ukupno prijavljena potražnja danas iznosila 86,51 milijun kuna ili za oko 24,5 posto manje no u ponedjeljak.
Istodobno se na strani ponude našlo 236,51 milijun kuna, ili za oko 10 posto više no dan ranije.
Najviše je danas, u iznosu od 11,51 milijun kuna, plasirano putem prekonoćnih pozajmica a pritom je kamatna stopa lagano korigirana sa 1,02 na 0,98 posto.
Također je plasirano i 20 milijuna kuna pozajmica na rok od 2 tjeda uz kamatnu stopu od 1 posto te 5 milijuna kuna pozajmica na rok od tjedan dana uz kamatu od 4,5 posto.
Ukupan kunski promet na Tržištu novca dosegao je tako danas 36,51 mlijun kuna, a pritom je 50 milijuna kuna potražnje, zbog kreditnih ograničenja sudionika, ostalo nepodmireno. Prosječna kamatna stopa porasla je sa 0,98 na 1,47 posto.
„Potražnja za kunama danas je bila nešto niža u odnosu na jučerašnji dan. Iako je potražnja bila manja tek je djelomično podmirena zbog limita sudionika. Prosječna kamatna stopa iznosila je 1,47%.“ navodi se u priopćenju Tržišta novca.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
Crobex pao za 0,84 posto
Redovni promet Zagrebačke burze danas je iznosio 12,8 milijuna kuna, a vrijednost dioničkih indeksa je pala, Crobex je oslabio za 0,84 posto, na 1.931,40 bodova, dok je specijalizirani Crobex10 završio u minusu od 0,57 posto, na 1.086,82 boda.
Najtrogovanija je danas bila dionica Leda s prometom od 2,6 milijuna kuna, a cijena joj je pala za za 1,59 posto, na 8.660 kuna.
Po prometu slijedi povlaštena dionica Adris grupe koje je protrgovano za 1,5 milijuna kuna, uz pad cijene od 0,68 posto, na 294 kune.
Na listi milijunaša našla se još samo dionica HT-a s prometom od 1,3 milijuna kuna i zadnjom cijenom od 209 kuna, što je 0,47 posto niža cijena nego jučer na kraju trgovanja.
Pad cijene za 1,75 posto, na 225 kuna, bilježi dionica Petrokemije kojom je ostvareno 783,8 tisuća kuna prometa.
S izrazitijim padom cijene, za 3,13 posto, na 332 kune, trgovanje je završila dionica Atlantske plovidbe, uz promet od 633,4 tisuće kuna.
Među rijetkim trgovanijim dionicama s rastom cijene danas je redovna dionica Croatia osiguranja koja je poskupjela za 2,05 posto, na 7.399,99 kuna, a imala je 551,4 tisuće kuna prometa.
Cijena je porasla i redovnoj dionici Adris grupe i to za 3,13 posto, na 330 kuna, uz promet od 132 tisuće kuna.
Još veći rast, za 4,27 posto, na 165 kuna, bilježi dionica Hotela Makarska, ali uz znatno skromniji promet od oko 66 tisuća kuna. Uprava Hotela Makarska danas je na Burzi objavila da su obaviješteni da je 26. travnja došlo do promjene u vlasničkoj strukturi, odnosno da je tvrtka Mesna industrija Pivac prešla prag od 15 posto, odnosno da ta tvrtka ima udjel od 16,74 posto dionica Hotela Makarska.
Većina pak trgovanijih dionica danas je završila s padom cijene - Vira za 0,82 posto, Ericssona Nikole Tesle za 0,89 posto, Belja za 1,09 posto, Vupika za 1,35 posto, Đuro Đaković Holdinga za 2,41 posto, Valamar Adria Holding za 2,8 posto, Siemensa d.d. za 10 posto.
Dionica Najniža Najviša Zadnja Promet Promjena
Službeno Tržište
ADPL-R-A 120,00 120,11 120,00 30.847,00 -0,41%
ATGR-R-A 630,00 631,00 630,00 11.973,00 -1,56%
CROS-R-A 7.350,00 7.399,99 7.399,99 551.449,95 2,05%
DLKV-R-A 42,50 43,75 43,00 114.302,85 -0,05%
HT-R-A 208,21 210,00 209,00 1.358.761,95 -0,47%
IGH-R-A 456,00 483,00 483,00 4.600,00 0,69%
INA-R-A 4.299,99 4.300,00 4.300,00 51.599,98 0,00%
INGR-R-A 3,65 3,73 3,65 24.766,99 -2,67%
KOEI-R-A 723,00 723,10 723,00 7.230,50 0,00%
LEDO-R-A 8.660,00 8.700,00 8.660,00 2.653.310,00 -1,59%
LKPC-R-A 500,01 508,00 500,01 13.564,16 -0,40%
MGMA-R-A 0,68 0,71 0,68 1.468,39 -6,85%
OPTE-R-A 6,80 7,50 7,50 48.124,50 -2,60%
PODR-R-A 265,01 267,05 265,01 34.227,83 -0,18%
PTKM-R-A 220,00 228,50 225,00 783.865,51 -1,75%
ULPL-R-A 193,00 200,00 197,00 23.514,26 -1,50%
VART-R-1 13,50 14,96 13,50 9.172,59 -8,10%
VIRO-R-A 600,01 605,00 600,01 112.126,80 -0,82%
Redovito Tržište
ACI-R-A 3.453,00 3.453,00 3.453,00 3.453,00 0,06%
ADRS-P-A 294,00 296,00 294,00 1.568.312,65 -0,68%
ADRS-R-A 330,00 330,00 330,00 132.000,00 3,13%
ARNT-R-A 146,50 146,50 146,50 2.197,50 0,24%
ATPL-R-A 331,00 353,99 332,00 633.448,91 -3,13%
AUHR-R-A 295,00 295,00 295,00 12.095,00 0,00%
BD62-R-A 28,00 30,35 29,81 58.711,99 -3,84%
BLJE-R-A 71,70 72,50 72,00 233.002,07 -1,09%
DDJH-R-A 78,18 79,61 78,18 160.204,14 -2,41%
DIOK-R-A 17,01 18,19 17,01 41.876,27 -6,54%
ELKP-R-A 400,08 400,08 400,08 4.000,80 21,20%
ERNT-R-A 1.550,00 1.565,50 1.550,00 425.509,67 -0,89%
FNVC-R-A 85,00 85,00 85,00 4.165,00 0,00%
FRNK-R-A 475,05 480,00 480,00 18.150,90 -1,03%
HCVT-R-A 107,00 107,00 107,00 11.770,00 0,94%
HDEL-R-A 90,53 93,00 93,00 9.989,86 2,07%
HMAM-R-A 157,00 165,00 165,00 65.899,71 4,27%
HTCP-R-A 111,00 111,00 111,00 7.770,00 0,00%
IKBA-R-A 1.000,00 1.000,00 1.000,00 8.000,00 4,17%
JDGT-R-A 663,00 663,00 663,00 34.476,00 1,84%
JDOS-R-A 2.900,00 2.900,00 2.900,00 5.800,00 -1,69%
JDPL-R-A 72,52 76,00 75,00 8.695,42 -3,85%
JDRA-R-A 549,93 549,93 549,93 1.099,86 7,01%
KABA-R-A 23,60 23,60 23,60 2.360,00 -0,42%
KNZM-R-A 140,60 141,00 140,60 36.578,09 -0,99%
KODT-R-A 1.185,00 1.185,00 1.185,00 61.620,00 0,00%
KORF-R-A 145,64 149,55 146,60 337.576,68 -2,80%
KRAS-R-A 413,00 413,10 413,10 7.434,50 0,26%
KSST-R-A 516,15 527,00 516,15 22.396,44 -2,61%
KTJV-R-A 16,50 16,72 16,50 48.415,70 -1,32%
LKRI-R-A 120,02 125,00 120,03 416.743,00 -4,36%
NVBA-R-A 12,00 12,00 12,00 60,00 20,00%
PBZ-R-A 530,00 530,00 530,00 5.830,00 -0,93%
PLAG-R-A 2.150,21 2.150,22 2.150,21 27.952,79 0,00%
RIVP-R-A 13,45 13,56 13,45 44.162,00 -1,10%
SAPN-R-A 174,95 174,95 174,95 6.998,00 7,99%
SMNS-R-A 450,00 450,00 450,00 175.950,00 -10,00%
TISK-R-A 215,08 215,10 215,10 245.640,74 -0,42%
VDKT-R-A 328,18 338,00 330,01 28.391,54 -2,83%
VPIK-R-A 123,01 125,85 124,30 142.585,49 -1,35%
ZABA-R-A 36,70 37,00 37,00 17.152,47 0,00%
ZVZD-R-A 3.865,01 3.866,00 3.866,00 50.250,88 1,60%
Domaći MTP
BCIN-R-A 245,75 245,75 245,75 19.660,00 7,31%
PRFC-R-A 13,51 13,51 13,51 1.107,82 -9,93%
PSMR-R-A 300,00 300,00 300,00 34.500,00 0,00%
SNHO-R-A 152,02 155,00 153,00 42.296,32 -0,97%
VLHO-R-A 90,80 91,02 90,80 20.567,20 -0,25%
FNOI-D-137A 95,72 96,06 96,06 21.925,45 \
FNOI-D-141A 91,73 94,77 94,51 28.814,96 \
FNOI-D-147A 91,30 91,55 91,32 20.916,24 \
FNOI-D-151A 87,38 87,57 87,38 20.032,21 \
FNOI-D-157A 82,83 83,33 83,16 19.011,99 \
FNOI-D-161A 78,01 78,24 78,24 17.867,48 \
FNOI-D-167A 74,26 74,45 74,45 12.617,30 \
FNOI-D-171A 71,14 71,26 71,26 12.075,00 \
FNOI-D-177A 65,22 65,46 65,46 11.081,50 \
FNOI-D-181A 62,24 62,46 62,46 10.571,49 \
FNOI-D-187A 59,24 59,37 59,37 10.057,92 \
FNOI-D-191A 56,46 57,16 57,16 9.643,31 \
FNOI-D-197A 54,27 55,20 55,20 9.252,09 \
RIBA-O-177A 104,00 104,00 104,00 39.416,58 5,400%
Inozemni MTP
EGB-S-LBU1 118,20 120,50 118,50 104.546,60 1,80%
EGB-S-LDX2 86,70 90,50 90,00 272.560,00 7,53%
EGB-S-LWL1 77,55 80,05 80,05 6.309,00 7,38%
EGB-S-SBU1 45,00 48,20 48,20 47.983,50 10,55%
EGB-S-SGD1 269,64 269,64 269,64 2.696,40 -11,42%
EGB-S-SGD2 111,01 117,09 117,09 17.822,40 16,21%
EGB-S-TLWL 124,47 124,47 124,47 12.447,00 8,23%
EGB-S-TSDX 21,70 28,10 22,50 971.302,36 -23,86%
EGB-S-TSWL 95,01 99,03 95,01 58.381,20 -4,95%
Ukupan promet
12.819.096,65
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih fondova
Lagani rast Mirex-a
Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, i u ponedjeljak je zabilježila lagani rast. Naime, prema podacima HANFA-e, vrijednost mu je u odnosu na petak porasla 0,01 bod ili 0,01 posto – na 183,927 bodova.
Posljedica je to rasta vrijednosti većine obveznih mirovinskih fondova. Tako je vrijednost Erste Plavi fonda porasla 0,05 posto, na 189,9385 bodova, fonda PBZ Croatia osiguranja 0,03 posto, 167,6203 boda te AZ fonda 0,02 posto, na 188,7609 bodova. S druge je pak strane vrijednost Raiffeisen fonda pala 0,05 posto, na 183,6024 boda.
Među dobrovoljnim mirovinskim fondovima vladala je proporcionalna podijeljenost na dobitnike i gubitnike. Tako je vrijednost Croatia osiguranje DMF-a viša 0,12, AZ profit DMF-a 0,06 a Erste Plavi Expert DMF-a 0,02 posto. S druge je pak strane vrijednost Raiffeisen DMF-a niža 0,11, AZ benefit DMF-a 0,02 a Erste Plavi Protect DMF-a 0,01 posto.
Među zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima većina je bilježila rast vrijednosti. Tako je vrijednost fonda Željezničara porasla 0,17, Cestarskog fonda 0,15, fonda HEP grupe 0,13, fonda Croatia osiguranja 0,12, fonda Hrvatskih autocesta 0,1, fonda Atuoceste Rijeka-Zagreb 0,09, AZ fonda Hrvatske kontrole zračne plovidbe 0,07, AZ VIP fonda 0,06, fonda Sindikata pomoraca Hrvatske 0,05, AZ Dalekovod fonda i AZ Zagreb fonda po 0,03, AZ ZABA fonda 0,02 a fonda Auto Hrvatske 0,01 posto. S druge je pak strane vrijednost fonda Hrvatskog liječničkog sindikata i fonda Novinara pala po 0,07, fonda Ericsson Nikole Tesle 0,06 a fonda T-HT-a 0,02 posto.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena %
03. 05. 06. 05.
Mirex 183,9173 183,9270 0,01
AZ OMF* 188,7231 188,7609 0,02
Erste Plavi OMF. 189,8480 189,9385 0,05
PBZ Croatia osig.OMF 167,5628 167,6203 0,03
Raiffeisen OMF 183,6916 183,6024 -0,05
AZ benefit DMF** 198,8652 198,8180 -0,02
AZ profit DMF 220,5344 220,6701 0,06
Croatia osiguranje DMF 135,8255 135,9867 0,12
Erste Plavi Expert DMF 159,4223 159,4609 0,02
Erste Plavi Protect DMF 160,4801 160,4625 -0,01
Raiffeisen DMF 175,0106 174,8265 -0,11
ZDMFAutocesta Rijeka – Zagreb 108,0677 108,1671 0,09
Auto Hrvatska ZDMF 122,6854 122,6932 0,01
AZ Dalekovod ZDMF*** 211,1903 211,2530 0,03
AZ Hr. kontrola zračne plov. 206,4848 206,6289 0,07
AZ VIP ZDMF 222,5838 222,7159 0,06
AZ ZABA 103,9263 103,9474 0,02
AZ Zagreb ZDMF 161,7624 161,8189 0,03
ZDMF cestarski fond 140,6896 140,8973 0,15
ZDMF Croatia osiguranje 119,2854 119,4312 0,12
ZDMF Ericsson N. Tesla 183,5349 183,4181 -0,06
ZDMF HEP grupa 125,4131 125,5735 0,13
ZDMF Hrvatskih autocesta 135,5094 135,6488 0,10
ZDMF Hr. liječničkog sind. 198,1252 197,9768 -0,07
ZDMF Novinar 168,7717 168,6457 -0,07
ZDMF Željezničar-Raiffeisen 137,3030 137,5310 0,17
ZDMF Sind. pomoraca Hr. 120,6340 120,6971 0,05
ZDMF T-HT 156,5817 156,5496 -0,02
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANFA
Vrijednosti Investicijskih fondova
Prevladavali dobitnici
I u ponedjeljak je velika većina investicijskih fondova bilježila dobitke. Naime, po podacima iCapital-a, njih 74 ili 88,1 posto bilježilo je dobitke, dok ih je 10 odnosno 11,9 posto bilo gubitnika.
Među dioničkim investicijskim fondovima bilo je znatno više onih koji su bilježili rast vrijednosti. Naime, njih čak 32 bilježila je rast, dok su ih tek 4 bilježila pad vrijednost. Tako su se dobici kretali od 0,02 posto KD Prvi izbor fonda do 1,75 posto KD Nova Europa fonda. S druge su pak strane gubitnici bili tek Allianz Equity fond (0,001 posto), HPB World Absolute Value – DJE fond (0,05 posto), ZB aktiv fond (0,05 posto) te Platinum Blue Chip fond (0,24 posto).
I kod mješovitih investicijskih fondova dobitnika je bilo kudi i kamo više. Naime, nih 11 bilježilo je dobitke, dok su gubitnici bili, s gubicima od 0,05 odnosno 0,1 posto, tek Agram Trust fond te OTP uravnoteženi fond. Raspon dobitnka kretao se pak od 0,01 posto HPB Global fonda do 0,91 posto KD Balanced fonda.
I među obvezničkim investicijskim fondovima prevladavali su dobitici. Naime, jedini gubitnici, s gubitkom od 0,01 odnosno 0,006 posto, bili su tek OTP euro obveznički fond i PBZ Bond fond. Dobitnici su se pak kretali u rasponu od 0,02 posto Raiffeisen Bonds fonda od 0,16 posto ZB bond fonda.
Novčani investicijski fondovi tradicionalno su bili s manjim dobicima no, i ovaj je puta bilo i gubitnika. Naime, vrijednost Platinum Cash fonda pala je 0,0002 posto. Dobici su se pak kretali u rasponu od 0,0001 posto Raiffeisen euroCash fonda do 0,03 posto Agram Euro Cash fonda.
Fond Vrsta fonda Datum Cijena udjela Valuta Dnevno %
Dionički fondovi
KD Nova Europa dionički 6.5.2013 7,0924 HRK 1,7561
NFD Aureus Mena dionički 6.5.2013 490,8806 HRK 1,0265
KD Energija dionički 6.5.2013 9,4243 HRK 0,8572
NFD Aureus US Algorithm dionički 6.5.2013 134,1409 HRK 0,7467
Ilirika Jugoistočna Europa dionički 6.5.2013 131,5195 EUR 0,7175
Ilirika BRIC dionički 6.5.2013 81,3517 EUR 0,6751
Ilirika Azijski tigar dionički 6.5.2013 49,4881 EUR 0,6459
ZB BRIC+ dionički 6.5.2013 86,4 EUR 0,5704
AC Rusija dionički 6.5.2013 27,4293 EUR 0,5425
Raiffeisen Central Europe dionički 6.5.2013 48,8401 EUR 0,5147
HPB Titan dionički 6.5.2013 72,0966 EUR 0,4706
OTP MERIDIAN 20 dionički 6.5.2013 82,0346 EUR 0,4532
PBZ I-Stock dionički 6.5.2013 61,4417 HRK 0,4099
NFD Aureus Global Developed dionički 6.5.2013 95,2599 HRK 0,3869
HI-growth dionički 6.5.2013 8,976 EUR 0,3196
ZB euroaktiv dionički 6.5.2013 122,42 EUR 0,3114
ZB trend dionički 6.5.2013 133,01 EUR 0,2941
A1 dionički 6.5.2013 85,52 HRK 0,2814
Erste Adriatic Equity dionički 6.5.2013 78,77 EUR 0,2417
FIMA Equity dionički 6.5.2013 53,246 HRK 0,2283
NFD Aureus New Europe dionički 6.5.2013 106,3589 HRK 0,223
Raiffeisen Prestige Equity dionički 6.5.2013 113,6101 EUR 0,2205
NFD Aureus BRIC dionički 6.5.2013 21,317 EUR 0,2021
Prospectus JIE dionički 6.5.2013 47,7072 HRK 0,1926
Platinum Global Opportunity dionički 6.5.2013 12,6762 USD 0,1865
Capital Two dionički 6.5.2013 68,2707 HRK 0,1495
PBZ Equity dionički 6.5.2013 71,9596 HRK 0,1127
Raiffeisen World dionički 6.5.2013 120,08 EUR 0,1083
KD Victoria dionički 6.5.2013 13,7692 HRK 0,1069
Ilirika Gold dionički 6.5.2013 61,0336 EUR 0,0744
HPB Dionički dionički 6.5.2013 89,2701 HRK 0,0594
KD Prvi izbor dionički 6.5.2013 12,1103 HRK 0,0297
Allianz Equity dionički 6.5.2013 117,7145 EUR -0,0015
HPB World Absolute Value - dionički 6.5.2013 105,4426 EUR -0,0522
DJE
ZB aktiv dionički 6.5.2013 104,31 HRK -0,0575
Platinum Blue Chip dionički 6.5.2013 90,8818 EUR -0,2481
Mješoviti fondovi
KD Balanced mješoviti 6.5.2013 8,9282 HRK 0,9144
ICF Balanced mješoviti 6.5.2013 100,9144 HRK 0,8988
Raiffeisen Balanced mješoviti 6.5.2013 122,07 EUR 0,4361
NFD Aureus Emerging Markets mješoviti 6.5.2013 77,1606 HRK 0,3539
Balanced
C-Premium (CEBA Balanced) mješoviti 6.5.2013 4,9492 HRK 0,3467
Raiffeisen Prestige mješoviti 6.5.2013 97,22 EUR 0,3405
ZB global mješoviti 6.5.2013 143,85 EUR 0,2719
HI-balanced mješoviti 6.5.2013 10,6652 EUR 0,1681
PBZ Global mješoviti 6.5.2013 96,7057 HRK 0,0654
Allianz Portfolio mješoviti 6.5.2013 125,7652 HRK 0,0274
HPB Global mješoviti 6.5.2013 80,1305 HRK 0,0121
Agram Trust mješoviti 6.5.2013 57,0029 HRK -0,0546
OTP uravnoteženi mješoviti 6.5.2013 95,2938 HRK -0,1001
Obveznički fondovi
ZB bond obveznički 6.5.2013 176,47 EUR 0,1646
Capital One obveznički 6.5.2013 179,7752 HRK 0,1198
Erste Bond obveznički 6.5.2013 126,2701 EUR 0,1189
HPB Obveznički obveznički 6.5.2013 134,718 EUR 0,0521
HI-conservative obveznički 6.5.2013 12,0876 EUR 0,0381
Raiffeisen Bonds obveznički 6.5.2013 167,85 EUR 0,0238
OTP euro obveznički obveznički 6.5.2013 120,8381 EUR -0,0103
PBZ Bond obveznički 6.5.2013 108,5318 EUR -0,0606
Novčani fondovi
Agram Euro Cash novčani 6.5.2013 11,6268 EUR 0,0311
VB Cash novčani 6.5.2013 123,8675 HRK 0,0202
Auctor Cash novčani 6.5.2013 105,866 HRK 0,0187
Erste Euro-Money novčani 6.5.2013 112,6001 EUR 0,0178
OTP euro novčani novčani 6.5.2013 100,2709 EUR 0,017
PBZ Euro Novčani novčani 6.5.2013 134,8206 EUR 0,0166
HI-cash novčani 6.5.2013 146,7949 HRK 0,0149
HPB Euro Novčani novčani 6.5.2013 103,7606 EUR 0,0144
Locusta Cash novčani 6.5.2013 1.277,71 HRK 0,0138
Erste Money novčani 6.5.2013 147,2001 HRK 0,0136
Raiffeisen Cash novčani 6.5.2013 153,5501 HRK 0,0131
ZB europlus novčani 6.5.2013 146,8905 EUR 0,0108
PBZ Novčani novčani 6.5.2013 140,2322 HRK 0,0099
HPB Novčani novčani 6.5.2013 139,9648 HRK 0,0098
OTP novčani fond novčani 6.5.2013 129,8806 HRK 0,0079
ZB plus novčani 6.5.2013 171,988 HRK 0,0045
NFD Aureus Multicash novčani 6.5.2013 103,3129 HRK 0,0042
PBZ Dollar novčani 6.5.2013 127,7519 USD 0,0037
Allianz Cash novčani 6.5.2013 115,7617 HRK 0,0028
Raiffeisen euroCash novčani 6.5.2013 103,6401 EUR 0,0001
Platinum Cash novčani 6.5.2013 80,4981 HRK -0,0002
Indeksni fondovi
OTP indeksni indeksni 6.5.2013 40,1838 HRK 0,0999
VB CROBEX10 indeksni 6.5.2013 100,7912 HRK -0,0539
Posebni fondovi
VB SMART posebni 6.5.2013 99,1792 EUR 0,0742
Dionički fond fondova
OTP Europa Plus dionički fond 6.5.2013 114,3203 EUR 0,1513
fondova
AC Global Dynamic Emerging M dionički fond 6.5.2013 8,994 EUR 0,079
(GDEM) fondova
Mješoviti fond fondova
AC Global Balanced Emerging M mješoviti fond 6.5.2013 8,7685 EUR 0,0696
(GBEM) fondova
Izvor: iCapital
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 14.968 14.973 Tokyo/Nikkei 14.180 - London/FTSE-100 6.549 6.521 Frankfurt/DAX 30 8.188 8.112
*Izvor: REUTERS
Na Wall Streetu je u ponedjeljak S&P 500 indeks dosegnuo novu najvišu razinu u povijesti, ponajviše zahvaljujući rastu cijena dionica banaka i Applea.
S&P 500 ojačao je 0,19 posto, na 1.617 bodova, novu rekordnu razinu, a Nasdaq indeks 0,42 posto, na 3.392 boda. Dow Jones oslabio je, pak, 5 bodova, ili 0,03 posto, na 14.968 bodova.
Rast S&P 500 i Nasdaq indeksa zahvaljuje se usponu cijene dionice Applea za 2,4 posto, nakon što su analitičari Barclaysa povećali ciljanu cijenu dionice tog tehnološkog diva.
Najveća je, pak, dobitnica jučer bila dionica MBIA, sa skokom cijene za 45 posto, jer su taj osiguravatelj obveznica i Bank of America postigli nagodbu u sudskom procesu koji traje još od financijske krize. Bank of America platit će MBIA-u u gotovini 1,6 milijardi dolara, što bi tog osiguravatelja obveznica moglo spasiti od likvidacije.
Cijena dionice Bank of America porasla je više od 5 posto, dok je S&P indeks financijskog sektora ojačao 1 posto.
Tržište je podržao i nastavak niza boljih nego što se očekivalo kvartalnih poslovnih izvješća kompanija, premda su zabrinutost izazvali podaci koji ukazuju na usporavanje rasta kineskog gospodarstva i produbljivanje recesije u eurozoni.
„Sve dok se nastavlja niz solidnih poslovnih izvješća kompanija i dok središnje banke u svijetu povećavaju likvidnost, tržište će biti stabilno, barem kratkoročno“, kaže Michael James, direktor u tvrtki Wedbush Securities.
Od početka godine S&P 500 skočio je oko 13,5 posto, ponajviše zahvaljujući labavoj monetarnoj politici najvećih središnjih banaka u svijetu, od američkog Feda do japanske i europske središnje banke.
Unatoč poticajnoj monetarnoj politici, najveća svjetska gospodarstva nisu baš u sjajnoj formi, pa su ulagači sve oprezniji.
Na to ukazuje mršav obujam trgovanja. Na Wall Streetu, NYSE MKT-u i Nasdaqu vlasnika su jučer zamijenile samo 5,3 milijarde dionica, dok prosječan dnevni obujam u ovoj godini iznosi 6,4 milijarde.
Na europskim su burzama, pak, cijene dionica jučer blago pale. Frankfurtski DAX indeks oslabio je 0,13 posto, na 8.112 bodova, a pariški CAC 0,15 posto, na 3.907 bodova. Na burzi u Londonu nije se radilo zbog blagdana.
Na europskim burzama cijene dionice danas su porasle, poduprte dobrim raspoloženjem investitora nakon što je njemački DAX dosegnuo rekordnu razinu, a poslovni rezultati niza kompanija premašili očekivanja.
Londonski FTSE oko 14,30 sati bio je u plusu 0,43 posto na 6.549 bodova, a pariški CAC 0,71 posto na 3.934 boda.
Istodobno, frankfurtski DAX na dobitku je 0,94 posto, i iznosi rekordnih 8.188 bodova. Postao je tako prvi veliki europski indeks koje je premašio dosad najvišu razinu, zabilježenu 2007., te ide stopama američkog S&P 500 indeksa, koji od sredina travnja postiže rekordne razine.
Frankfurtski indeks uživa 'popularnost' zahvaljujući snažnoj izloženosti bržerastućim inozemnim tržištima, malom pritisku nestabilnih banaka i percepciji Njemačke kao sigurnog utočišta unutar eurozone.
"Naš problem je očito stabilnost eurozone i valutni rizik. Vidjeli smo Europu kao dva dijela – Njemačku i ostale. Njemačka je stavila svoje gospodarstvo pod kontrolu, uspjela povećati izvoz izvan eurozone, izvozi i u područja visokog rasta kao što su SAD i Azija i to je razlog zašto joj ide tako dobro. Jednostavno je u dobrom stanju", rekao je Christopher Aldous, izvršni direktor tvrtke Evercore Pan Asset.
I današnji podaci o industrijskim narudžbama u Njemačkoj, koji su neočekivano ukazali na njihov rast u ožujku za 2,2 posto na mjesečnoj razini, potaknuli su dobro raspoloženje investitora.
Bolji od očekivanja poslovni rezultati kompanija - HSBC-a, Commerzbanke, Skanske i Carlsberga također doprinose rastu tržišta.
Indeks Tokijske burze Nikkei porastao je 3,55 posto na 14.180 bodova.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD 1,3118 1,3131 1,3066
USD/JPY 99,17 99,43 98,82
GBP/USD 1,5526 1,5550 1,5520
USD/CHF 0,9396 0,9436 0,9364
*Izvor: REUTERS
Euro je danas na međunarodnim deviznim tržištima bio na dobitku prema dolaru, poglavito zahvaljujući objavi neočekivano dobrog podatka o njemačkim industrijskim narudžbama.
U takvim okolnostima tečaj jedinstvene europske valute poskočio je gotovo 0,4 posto, na 1,3122 dolara.
Euro je istodobno bio na dobitku i prema jenu, za otprilike 0,2 posto, te se njime trgovalo po 130,23 jena. Drži se međutim i dalje ispod najviše razine u tri godine od 131,10 jena, na koju se popeo prošlog mjeseca.
Dolar je, pak, prema jenu oslabio 0,13 posto, te mu se tečaj spustio na 99,2 jena.
Od ključnih gospodarskih pokazatelja koji su euru danas dali vjetar u leđa bile su njemačke industrijske narudžbe. U ožujku su porasle 2,2 posto u odnosu na prethodni mjesec, ugodno iznenadivši tržišta, koja su očekivala njihov pad za 0,5 posto.
U ponedjeljak je tečaj eura pao nakon što je čelnik Europske središnje banke (ECB) Mario Draghi kazao da će središnja banka pažljivo pratiti svaki novi pokazatelj iz eurozone te biti spremna dodatno smanjiti kamatne stope, uključujući i stopu na depozite. To bi značilo da bi te kamatne stope, trenutno u visini nula, bile u negativnom području.
Spremnost ECB-a da dodatno ublaži monetarnu politiku vjerojatno će ograničiti jačanje eura, prognoziraju analitičari.
"Ne očekujemo da će se dobici eura održati", kazao je Alvin Tan, valutni strateg u banci Societe Generale. "Njemački podaci razlog su jačanja eura, no u širem kontekstu promatrano, gospodarstvo eurozone kaska, poglavito za SAD-om. Čim se tečaj eura popne iznad 1,32 dolara, tada uslijede prodaje", tumači.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 06. 05. USLIB 0,15000 - 0,19820 0,27510 0,42540 06. 05. EULIB 0,02357 - 0,05857 0,12143 0,19929
*Izvor :FINANCIAL TIMES
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi 08. svibnja
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,5716 5,7900 8,9978 5,8400 6,1478 8,7055
*Izvor: HNB
Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na jučerašnju tečajnicu ojačala prema euru za 0,11 posto, a ojačala je i prema švicarskom franku i britanskoj funti, dok je oslabila prema američkom dolaru.
Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,571681 kunu.
Na vrijednosti je prema kuni izgubio i švicarski franak, za 0,35 posto, na 6,147841 kunu po srednjem tečaju, a oslabila je i britanske funta, za 0,05 posto te njen srednji tečaj iznosi 8,997838 kuna.
Istodobno je američki dolar ojačao prema kuni za 0,12 posto i njegov srednji tečaj iznosi 5,790075 kuna.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 08. svibnja
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,6500 5,9748 9,2310 6,3192 OTP Banka Hrvatska 7,6336 5,9112 9,1551 6,2848 Štedbanka 7,6575 5,9625 9,1770 6,2703 Partner banka 7,6300 5,9736 9,1749 6,2804 Erste&Steiermarkische 7,6320 5,9410 9,2310 6,3260 Hrvatska poštanska banka 7,6300 6,0120 9,3154 6,4085 Splitska banka 7,6280 5,9544 9,1804 6,3052 Podravska banka 7,7503 5,9906 9,1860 6,2932 Istarska kreditna banka 7,6400 5,9450 9,2497 6,3445 Karlovačka banka 7,6550 5,9980 9,3209 6,3686 Croatia banka 7,6254 5,9139 9,1310 6,2800 Sberbank 7,6600 5,9406 9,2048 6,3630 Hypo Group Alpe-Adria 7,6300 5,9692 9,2102 6,3402 Fina 7,6000 6,0120 9,3154 6,4085 Privredna banka 7,6300 6,0286 9,1833 6,3582 Centar banka 7,6352 5,9174 9,2227 6,3322
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5943 5,8074 9,0248 6,1662 Zagrebačka banka 7,6400 5,8928 9,1043 6,2325 OTP Banka Hrvatska 7,6200 5,8824 9,0924 6,2541 Štedbanka 7,6270 5,8965 9,0862 6,2082 Partner banka 7,6200 5,9304 9,1340 6,2682 Erste&Steiermarkische 7,6200 5,9084 9,1795 6,2908 Hrvatska poštanska banka 7,6200 5,9232 9,1777 6,3138 Splitska banka 7,6180 5,8821 9,1132 6,2499 Podravska banka 7,7496 5,8906 9,1460 6,2632 Istarska kreditna banka 7,6300 5,9050 9,1418 6,3138 Karlovačka banka 7,6390 5,9460 9,2401 6,3134 Croatia banka 7,6102 5,8735 9,0680 6,2431 Sberbank 7,6400 5,9117 9,1598 6,3323 Hypo Group Alpe-Adria 7,6200 5,8691 9,1101 6,2401 Fina 7,5850 5,9232 9,1777 6,3138 Privredna banka 7,6200 5,9104 9,0924 6,2952 Centar banka 7,6254 5,8885 9,1777 6,3015
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5489 5,7727 8,9708 6,1293 Zagrebačka banka 7,5400 5,6935 8,7964 6,0217 OTP Banka Hrvatska 7,5065 5,6460 8,8236 6,0149 Štedbanka 7,5125 5,6606 8,7227 5,9599 Partner banka 7,5200 5,6300 8,8375 6,0246 Erste&Steiermarkische 7,5200 5,6316 8,7493 5,9960 Hrvatska poštanska banka 7,5200 5,6453 8,7908 5,9879 Splitska banka 7,5180 5,6798 8,7997 6,0410 Podravska banka 7,5200 5,6735 8,8065 6,0725 Istarska kreditna banka 7,5250 5,6350 8,8448 5,9972 Karlovačka banka 7,5250 5,6400 8,7646 5,9884 Croatia banka 7,5300 5,6713 8,8601 6,0371 Sberbank 7,5400 5,6511 8,8179 6,0556 Hypo Group Alpe-Adria 7,5200 5,6689 8,8099 6,0399 Fina 7,5200 5,6453 8,7908 5,9879 Privredna banka 7,5200 5,6221 8,8236 5,9881 Centar banka 7,5254 5,6916 8,8358 5,9941
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,5250 5,6366 8,7085 5,9615 OTP Banka Hrvatska 7,4944 5,6114 8,7340 5,9719 Štedbanka 7,4825 5,6040 8,6355 5,9003 Partner banka 7,5100 5,5933 8,7993 6,0043 Erste&Steiermarkische 7,5100 5,6090 8,7050 5,9720 Hrvatska poštanska banka 7,5000 5,5606 8,6590 5,8981 Splitska banka 7,5080 5,6249 8,7325 5,9980 Podravska banka 7,5050 5,6035 8,7165 6,0225 Istarska kreditna banka 7,5150 5,6000 8,8268 5,9634 Karlovačka banka 7,5150 5,5900 8,6869 5,9354 Croatia banka 7,5148 5,6366 8,7971 6.0002 Sberbank 7,5200 5,6222 8,7729 6,0249 Hypo Group Alpe-Adria 7,5100 5,5688 8,7098 5,9398 Fina 7,5000 5,5606 8,6590 5,8981 Privredna banka 7,5100 5,5659 8,7354 5,9283 Centar banka 7,5156 5,6597 8,8178 5,9634
6. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija
VRSTA EMISIJE 182 dana 364 dana
Ostvareni iznos emisije 93.000.000 425.000.000
Ukupan iznos pristiglih 93.000.000 435.000.000
ponuda
Oznaka trezorskog zapisa RHFM-T-345A RHFM-T-419A
ISIN HRRHMFT345A2 HRRHMFT419A5
Najviša ponuđena cijena 99,210 98,044
uz kamatnu 1,60 % 2,00 %
stopu
Najniža ponuđena cijena 99,110 97,378
uz kamatnu stopu 1,80 % 2,70 %
Vagana prosječna ponuđena 99,178 97,575
cijena uz kamatnu stopu 1,66 % 2,49 %
Ostvarena jedinstvena prodajna 99,110 97,520
cijena uz kamatnu stopu 1,80 % 2,55 %
Udio nebankarskog sustava u 100 61,17
ukupnom iznosu emisije %
Dospijeće 07. studenoga 08. svibnja 2014.
2013.
Na današnjoj aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija, planirani je iznos izdanja iznosio 300 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznsio 518 milijuna kuna, izvijestili su iz Ministarstva financija.
Stoga je nakon ovotjednih izdanja trezorskih zapisa uz 518 milijuna novo upisanih zapisa te uz istovremeno dospijeće zapisa u iznosu od 275 milijuna kuna, saldo ukupno upisanih trezorskih zapisa povećan je za 243 milijuna odnosno sa 21,024 na 21,267 milijardi kuna.
Od toga je 920 milijuna kuna upisano na rok od 91 dan, na rok od 182 dana upisano je 6,324 milijardi, na rok od 364 dana upisano 12,827 milijarde, dok je na rok od 728 dana upisano 1,196 milijardi kuna trezorskih zapisa.
Na aukciji su s rokom dospijeća od 182 dana na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 93 milijuna kuna koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije.
Najviša ponuđena cijena iznosila je pritom 99,21 kunu, uz kamatu od 1,6 posto. Najniža je pak cijena bila 99,11 kuna, uz kamatu od 1,8 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 99,11 kuna, pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 1,8 posto, odnosno identično kao i na prošlotjednoj ukciji. Udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije iznosio je 100 posto.
Na aukciji je s rokom dospijeća od 364 dana, pak, na prodaju bilo ponuđeno zapisa u iznosu od 435 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 425 milijuna kuna.
Najviša ponuđena cijena iznosila je pritom 98,044 kune za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 2 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 97,378 kuna, uz kamatu od 2,7 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 97,52 kune, po kamatnoj stopi od 2,55 posto, odnosno identično kao i na prošlotjednoj aukciji. Udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije iznosio je 61,17 posto.
Datum slijedeće aukcije trezorskih zapisa putem Bloomberg aukcijskog sustava (BAS) bit će naknadno objavljen.
7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija u eurima
VRSTA EMISIJE 364 dana
Ostvareni iznos emisije(EUR) 8.500.000
Ukupan iznos pristiglih 8.500.000
ponuda(EUR)
Oznaka trezorskog zapisa RHFM-T-419E
ISIN HRRHMFT419E7
Najviša ponuđena cijena 98,429
uz kamatnu 1,60 %
stopu
Najniža ponuđena cijena 98,237
uz kamatnu stopu 1,80 %
Vagana prosječna ponuđena 98,260
cijena uz kamatnu stopu 1,78 %
Ostvarena jedinstvena prodajna 98,237
cijena uz kamatnu stopu 1,80 %
Udio nebankarskog sustava u 0,00
ukupnom iznosu emisije %
Dospijeće 08. svibnja 2014.
Na današnjoj aukciji trezorskih zapisa u eurima planirano je bilo izdanje vrijedno 10 milijuna, no ostvaren je iznos emisije od 8,5 milijuna eura, priopćeno je iz Ministarstva financija.
Stoga je nakon ovotjednih izdanja trezorskih zapisa uz 8,5 milijuna eura novo upisanih zapisa te uz istovremeno dospijeće od 24,538 milijun eura, saldo ukupno upisanih trezorskih zapisa smanjen je za 16,038 milijuna odnosno sa 463,498 milijuna na 447,46 milijuna eura.
Od toga je 23,4 milijuna eura upisano na rok dospijeća od 91 dan te 424,06 milijuna eura na rok dospijeća od 364 dana.
Na aukciju je trezorskih zapisa s rokom dospijeća od 364 dana pristiglo 8,5 milijuna eura vrijednih ponuda, koliko ih je i upisano.
Najviša ponuđena cijena iznosila je 98,429 eura za 100 eura nominalnog iznosa zapisa, pa je kamatna stopa iznosila 1,6 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 98,237 eura uz kamatu 1,8 posto. Sukladno tome, ostvarena je jedinstvena prodajna cijena od 98,237 eura, što daje kamatnu stopu od 1,8 posto, identičnu onoj na zadnjoj aukciji od 30. travnja. Udjela nebankarskog sektora u emisiji nije bilo.
Srednji tečaj Hrvatske narodne banke za jedan euro iznosi 7,580111 kuna, pa je iznos emisije izražen u kunama dosegnuo 64,43 milijuna kuna.
Datum slijedeće aukcije trezorskih zapisa putem Bloomberg aukcijskog sustava (BAS) bit će naknadno objavljen.
8. Linić: do kraja mjeseca odluka o modelu privatizacije HPB i CO
Do kraja ovog mjeseca Vlada bi trebala donijeti odluku o modelu privatizacije Hrvatske poštanske banke (HPB) i Croatia osiguranja (CO), a sama prodaja trebala bi biti dovršena na jesen, najavio je danas ministar financija Slavko Linić na ProInvestu.
Na panel diskusiji "Restrukturiranje" Linić je kazao da konzultanti odabrani da pomognu u privatizaciji HPB-a i Croatia osiguranja s upravama tih dviju tvrtki trenutno pripremaju prospekt.
Kada ga dovrše, Vlada će, vjerovatno već ovaj mjesec, odlučiti o broju dionica koje će se prodavati i o načinu njihove prodaje, a na jesen se očekuje završetak cijelog procesa i prihod od tih privatizacija, kazao je.
Na jesen bi svoje usluge, prema riječima ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Siniše Hajdaša Dončića, trebao početi pružati i državni infrastrukturni pružatelj veleprodajnih telekom usluga kako je ministar nazvao tvrtku Odašiljači i veze (OIV).
Ta je tvrtka, naime, nedavno odabrana da objedini neiskorišteni optički kapacitet državnih poduzeća (HEP, HŽ, HAC, ARZ, Plinacro idr.).
U tijeku je potpisivanje ugovora OIV-a s tim tvrtkama, rekao je Hajdaš Dončić istaknuvši da se ne radi o novom telekom operateru već tvrtki kojoj je cilj pomoći krajnjim korisnicima među kojima i alternativnim operaterima da dobiju nižu cijenu.
Na upit poduzetnika kako Vlada može osigurati da će se planirane dugoročne investicije, primjerice u željeznicu i realizirati, Hajdaš Dončić je kazao kako to neće ovisiti ni o ovoj niti o budućim vladama.
Kontinuitet ulaganja u željezničku infrastrukturu bit će zacementiran u drugoj polovici ove godine kada će primjerice Vb i X koridor postati koridori EU, što znači da ni jedna buduća Vlada neće moći zaustaviti ta ulaganja.
Na panelu o investicijama okupljene je zanimalo kako država namjerava potaknuti izgradnju hotela na Jadranu, a ministar turizma Darko Lorencin odgovorio je da su u strategiji razvoja turizma određene lokacije za turističku izgradnju te da će se tome podrediti prostorna dokumentacija.
Lorencin kaže da je 80 posto prostora namijenjenog turističkoj izgradnji neiskorišteno u čemu vidi velik potencijal.
Poduzetnike je zanimalo i što Vlada misli učiniti kako bi olakšala dostupnost kapitalu, a zamjenik ministra financija Boris Lalovac odgovara da je problem u tome što je 70 posto bankarskog sustava u Hrvatskoj s domicilom banaka u Austriji koje zbog pretjerane izloženosti bankarskog sustava jugoistočnoj Europi povlače kapital iz te regije.
To se ne može promijeniti zakonima i regulativom na koju utječe država, ali tu su Svjetska banka, EIB, HBOR i slične institucije koje mogu zamijeniti poslovno bankarstvo, rekao je Lalovac.
Poduzetnici su se žalili na sporo izdavanje dozvola i drugih dokumenata potrebnih za ulaganja, zastoj u prodaji poslovnih prostora u vlasništvu države i lokalne samouprave, a potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić uvjeren je da će ti problemi biti riješeni potpunom informatizacijom državne uprave.
U anketi provedenoj u suradnji s agencijom Ipsos puls, koju su danas predstavili, poduzetnici su tijekom pet izdanja Proinvesta u pet hrvatskih gradova kao najveće prepreke za poslovanje istaknuli financiranje i likvidnost.
Slijede poteškoće s javnom administracijom, radno zakonodavstvo i infrastruktura.
Blizu 60 posto poduzetnika, koji su sudjelovali na Proinvestu, ocjenjuje da sadašnja Vlada iskazuje veću spremnost za rješavanje prepreka poslovanja od bivše Vlade.
Većina anketiranih poduzetnika smatra mjere Vlade dobrim i korisnim.
9. Linić: Vlada će nastojati što prije završiti priču oko Diokija
Vlada će nastojati što prije završiti priču oko Diokija jer ima jednog potencijalnog ulagača koji bi preuzeo odgovornost ponovnog pokretanja proizvodnje, a sa sindikatima nema potrebe razgovarati dok se ne riješi predstečajna nagodba, izjavio je danas ministar financija Slavko Linić.
Dioki je priča koja traje predugo, u kojoj je Vlada već previše dala i u kojoj se pravima radnika dovoljno bavila, kazao je Linić odgovarajući na konferenciji za novinare po završetku ProInvesta na novinarski upit kako komentira akciju radnika koji su danas blokirali upravnu zgradu Diokija na zagrebačkom Žitnjaku.
Upitan za komentar kaznene prijave koju je Udruga Franak podnijela Državnom odvjetništvu (DORH) protiv Hrvatske narodne banke (HNB), Linić je rekao kako je to njihovo pravo.
Vlada pak već četiri mjeseca s HNB-om dogovara kako riješiti zaštitu građana u odnosu s poslovnim bankama. Već ovog tjedna vidjet ćemo što je Ministrstvo financija predložilo vezano uz ograničavanje kamatnih stopa na neke kredite, obračun kamata, zateznih kamata i slično, najavio je ministar financija.
Nije želio iznositi detalje, no na opetovane novinarske upite potvrdio je da Ministrstvo financija ostaje pri prijedlogu da se dopušteni minus građana po tekućem računu ograniči na jednu prosječnu plaću te da se to uredi posebnim ugovorom građana s bankom kako banka uvjete ne bi mijenjala 'preko noći'.
Na upit što se u Hrvatskoj čini pogrešno, jer je Srbija izašla iz recesije, a mi ne, ministri su kazali da je i u Srbiji rano govoriti o konačnom završetku recesije.
Linić je pritom ponovio da hrvatska Vlada ne odustaje od svoje projekcije gospodarskog rasta od 0,7 posto u ovoj godini.
To, uz ostalo, temelji na očekivanom rastu izvoza u EU nakon 1. srpnja, ali i činjenici da Hrvatska malo što proizvodi za svoje potrebe, a da relativno brzo može povećati proizvodnju, primjerice u energetici i prehrambenoj industriji.
Komentirao je i tijek predstečajnih nagodbi nekih od najvećih hrvatskih građevinara, podsjetivši da je npr. Dalekovod pred uspješnim dovršetkom tog postupka.
Konstruktor i Nexe grupa pak ovise o bankama koje u tim tvrtkama imaju ogromne plasmane, a Linić kaže da će, ako banke prihvate ponuđena rješenja, država samo inzistirati na dokapitalizaciji tih tvrtki od strane novog vlasnika.
No, Linić ne vjeruje da će ta dva postupka biti gotova tijekom ovog mjeseca.
Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić komentirao je istraživanje tvrtke Ernst&Young po kojoj je Hrvatska pri vrhu po percepciji korupcije u gospodarstvu.
Rekao je kako je anketa provedena kroz pet ciklusa ProiIvesta, a na kojima je u prosjeku sudjelovalo 300 do 450 etabliranih poduzetnika, pokazala da oni imaju posve obrnutu percepciju, pa da ne zna koji su to poduzetnici sudjelovali u istraživanju tvrtke Ernst&Young.
Ocjenjujući rezultate akcije ProInvest, Grčić je izrazio zadovoljstvo te najavio njen nastavak i iduće godine.
Ujedno je najavio da će uskoro biti izrađen katalog investicijskih projekata koje će Vlada predstaviti u nekoliko velikih europskih centara potencijalnim stranim ulagačima.
10. GfK indeks povjerenja potrošača u ožujku blago porastao
GfK indeks povjerenja potrošača u ožujku je lagano porastao, na 33,39 bodova, a pozitivan pomak bilježi se kod ocjene sadašnjeg financijskog stanja te očekivanja budućeg dohotka, priopćeno je danas iz GfK - Centra za istraživanje tržišta.
"Iako pod pritiskom nepovoljnih markoekonomskih kretanja i loših prognoza za 2013 godinu, potrošači su u ožujku 2013. iskazali određenu dozu optimizma te je GfK indeks povjerenja potrošača zabilježio lagani porast, sa 31,47 na 33,39 bodova", ističu iz GfK.
Pozitivan pomak, kako navode, dogodio se kod ocjene sadašnjeg financijskog stanja te očekivanja budućeg dohotka, dok je sklonost potrošnji ostala nepromijenjena.
GfK indeks povjerenja potrošača padao je cijelu prošlu godinu, pa je sa 37,75 bodova u veljači prošle godine u prosincu pao na 31,47 bodova, što je njegova najniža razina od rujna 2006. godine. U tom je razdoblju indeks bio na najvišoj razini u veljači 2007. godine kada je iznosio 55,82 boda.
Skala indeksa je od 0 do 100, pri čemu vrijednosti iznad 50 predstavljaju uzlaznu fazu, a vrijednosti ispod 50 silaznu fazu ekonomskog ciklusa.
Indeks je dobiven istraživanjem stavova na reprezentativnom uzorku stanovništva Hrvatske (N=1000).
11. Revizija Crobexa: promjena broja dionica Leda u indeksu
Odbor za indekse Zagrebačke burze na današnjem je sastanku izvršio izvanrednu reviziju indeksa Crobex te će se od 15. svibnja povećati broj dionica Leda u indeksu.
Izvanredna revizija posljedica je činjenice da je 3. svibnja tvrtka Ledo uvrstila 93.750 redovnih dionica u Službeno tržište Zagrebačke burze, a temeljem odluke glavne skupštine te tvrtke od 14. prosinca prošle godine, navodi se u obavijesti Burze.
S obzirom da je prije tog povećanja temeljnog kapitala Ledo imao 220.170 dionica uvrštenih na Zagrebačku burzu, dodatno izdanje od 93.750 dionica predstavlja 42,6 posto postojećeg broja dionica te je bilo potrebno izvršiti izvanrednu reviziju i uključiti dodatne dionice u izračun indeksa Crobex.
Free float faktor dionica Leda (oznake LEDO-R-A) povećao se, od 25 posto prilikom posljednje redovne revizije, na iznos od 45 posto na dan 3. svibnja, što znači da će se broj dionica Leda uključenih u Crobex povećati s 55.043 na 141.264.
Ta će se promjena broja dionica Leda uključenih u sastav indeksa Crobex primjenjivati od 15. svibnja, navode s Burze.
U sastavu indeksa Crobex je 25 dionica.
12. Ernst & Young: po percepcije korupcije u gospodarstvu Slovenija i Hrvatska na europskom vrhu
Po percepciji korupcije u gospodarstvu neslavna rekorderka u Europi je Slovenija, a u stopu ju slijedi Hrvatska, po čemu su znatno iznad europskog prosjeka, pokazalo je najnovije istraživanje tvrtke Ernst & Young.
Na pitanje jesu li korupcija i mito uobičajena praksa u poslovanju, u Sloveniji je pozitivno odgovorilo čak 96 posto ispitanika.
U stopu ju prati Hrvatska, gdje je 90 posto menadžera potvrdilo da je takva praksa uobičajena. Na pitanje je li mito uobičajena praksa za dobivanje poslovnog ugovora u konkretnom sektoru iz kojeg dolazi sudionik ankete, potvrdno je odgovorilo njih 40 posto. Usporedbe radi, u Sloveniji je na isto pitanje pozitivan odgovor dalo njih 46 posto.
Korupcija je najmanje raširena u Švicarskoj, gdje je tek 10 posto ispitanika ocijenilo da je mito i korupcija uobičajena praksa u gospodarstvu te zemlje. Europski prosjek je 39 posto.
U istraživanju provedenom u razdoblju od studenoga do prosinca 2012. sudjelovalo je više od 3.000 članova uprava, nadzornih odbora, direktora i suradnika iz ukupno 36 zemalja. Provedeno je 3.459 razgovora sa zaposlenicima velikih kompanija putem telefona, elektronskim putem ili osobno.
Od svih zemalja koje su sudjelovale u tom istraživanju, 57 posto ispitanika priznalo je da je korupcija raširena praksa u njihovim državama, dok ih je svega 26 posto kazalo da je za ugovaranje posla potrebno dati mito.
Mito je u brojnim državamka još uvijek uobičajeno", komentirao je rezultate za Die Welt Stefan Haissner, šef odjela za istraživanje prijevara i sporova u konzultantskoj kući Ernst & Young, te dodao da korupcijske afere mogu ugroziti opstanak poduzeća.
Od zemalja u okruženju po percepciji korupcije u gospodarstvu bolje plasirane od Hrvatske su Grčka i Slovačka (84 posto), Srbija (83 posto), Mađarska (70 posto), Italija (60 posto), Poljska (59 posto) i Austrija (46 posto).
Većina ispitanika priznala je da su pod većim pritiscima da ostvare dobre financijske rezultate u idućih 12 mjeseci. Najviše to osjećaju menadžeri u Irskoj, gdje je njih 80 posto potvrdilo da osjećaju takve pritiske. Slovenija je na devetom mjestu (67 posto), dok je Hrvatska zauzela 14. mjesto, s obzirom da 64 posto menadžera osjeća navedene pritiske.
Dno ljestvice u toj kategoriji drže Srbija, sa 40 posto pozitivnih odgovora, baltičke zemlje sa 39 posto, dok zadnje mjesto pripada Turskoj, gdje navedene pritiske osjeća njih 32 posto.
U istraživanju je menadžerima postavljeno i pitanje prikazuju li kompanije nerijetko svoje financijske rezultate boljima nego što u stvarnosti jesu. I u toj kategoriji Slovenija je zauzela visoko drugo mjesto sa 66 posto, dok se Hrvatska sa 58 posto svrstala na peto mjesto. Na zadnjem mjestu je Finska, sa svega 7 posto.
13. Sve članice eurozone moraju biti uključene u bankarsku uniju - Lagarde
Da bi europska bankarska unija bila uspješna sve zemlje članice moraju postići sporazum o tome, izjavila je danas izvršna direktorica međunarodnog monetarnog fonda Christine Lagarde.
„Svi igrači za stolom moraju biti uključeni“, rekla je Lagarde pred studentima na Amsterdamskom sveučilištu, upitana za komentar njemačkih zabrinutosti oko bankarske unije.
Bankarska unija jedan je od ključnih projekata za poboljšanje gospodarstva eurozone, a smatra se da bi pomogla uklanjanju mnogih problema koji sada koče protok kredita potrebnih za financiranje gospodarskog oporavka eurozone.
U prvom koraku, bankarska unija uključivala bi stvaranje europskog bankarskog supervizora pod kapom Europske središnje banke. Iza toga uslijedila bi tzv. shema odlučivanja o tome koje posrnule banke će se spašavati a koje zatvoriti.
Njemačka je dosad oklijevala u vezi s uspostavom bankarske unije, no danas je njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble signalizirao da će ublažiti svoj stav o tome. Schaeuble je kazao da bi eurozona trebala raditi na uspostavi bankarske unije na temelju trenutno važećih propisa, bez čekanja kontroverzne reforme Lisabonskog sporazuma.
Još prošloga mjeseca Schaeuble je, činilo se, kočio cijeli projekt ustvrdivši da Europska unija treba razmotriti promjenu Lisabonskog sporazuma prije nego nastavi s projektom uspostave bankarske unije, a kao razlog naveo je 'nejasni pravni temelj'. Te izjave izazvale su reakcije europskih dužnosnika i njemačkih partnera poput Francuske.
No, danas je na Berlinskom sveučilištu, među ostalim i pred svojim francuskim kolegom Pierreom Moscovicijem, Schaeuble govorio mnogo pomirljivijim tonom, nazvavši bankarsku uniju 'prioritetnim projektom' te obećao da će se s njezinom uspostavom brzo nastaviti.
Dodao je da Europa treba institucionalne promjene u srednjem roku, no one bi trebale pričekati dok se ne riješe tekući problemi.
„Moramo učiniti najbolje što možemo na temelju sadašnjih sporazuma, a tamo gdje stvari ne možemo riješiti institucionalno, tada ćemo ih rješavati na razini vlada ili čak i bilateralno“, istaknuo je Schaeuble.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821