Istraživanjem kojim je bilo obuhvaćeno 23 milijuna cijepljenih osoba u SAD-u željelo se otkriti kolika se opasnost od Guillain-Barréova sindroma (GBS) može pripisati cjepivu u odnosu prema inače očekivanom broju oboljelih od te bolesti.
GBS je rijedak autoimuni poremećaj u kojemu imunološki sustav oštećuje vlastite živčane stanice, što uzrokuje mišićnu slabost i paralizu, a najčešće se povezuje s prehladom i drugim infekcijama gornjega dišnog sustava, gripom.
Rezultati objavljeni u časopisu "The Lancet", koje je na internetskim stranicama prenijela i hrvatska Agencija za lijekove i medicinske proizvode (Halmed), govore da se cjepivo protiv pandemijske gripe H1N1 povezuje s malom opasnošću od Guillain-Barréova sindroma.
GBS se najčešće povezuje s prehladom i drugim infekcijama gornjega dišnog sustava, gripom i simptomima nalik na gripu te nekim infekcijama probavnog sustava. Oboljelima od tih bolesti prijeti od pet do deset puta veća opasnost da u sljedećih šest do osam tjedana obole i od GBS-a.
Drugim riječima, opasnost od nastanka te bolesti koja se povezuje s gripom veća je od opasnosti koja se povezuje s cijepljenjem protiv gripe, što potvrđuju i stalna epidemiološka istraživanja iz Europe i svijeta, navodi se u najnovijem američkom istraživanju.
Nuspojava se događa vrlo rijetko, to jest na manje od jedne osobe na 10.000 cijepljenih osoba.
Gripa H1N1 ili svinjska gripa proširila se u pandemiju 2009. i 2010., a od nje je umrlo nekoliko desetaka oboljelih u Meksiku. Taj se soj poslije pokazao manje smrtonosnim od mnogih sezonskih gripa.
U Hrvatskoj je 2009. bolest potvrđena u 200-tinjak osoba, a više od 80 posto njih zarazilo se u inozemstvu.