Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
30. travnja 2013.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija
7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija u eurima
8. MFIN: što znači ulazak Hrvatske u EU za građane
9. Brokeri i investitori uzalud čekali da ZSE proradi
10. Makroekonomija: industrijska proizvodnja porasla 4,1 posto
11. Zaposlenih u ožujku 0,2 posto više nego u veljači
12. Oštar pad inflacije u eurozoni; nezaposlenost na novoj rekordnoj razini
13. EU razmatra i zaštitu velikih štediša pri kolapsu banaka
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata
(%)
30. 04. 66.510.000 236.510.000 16.510.000 2,09
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) prekonoćni 11.510.000 1,04 1 tjedan 5.000.000 4,50 Ukupno 16.510.000 2,09
Izvor: Tržište novca
Ni u današnjem trgovanju na Tržištu novca ne bilježimo značajnije promjene u odnosu na proteklih nekoliko dana. Naime, zabilježen je tek lagani pad kako ukupno prijavljene potražnje tako i ponude te ostvarenog prometa.
Tako je ukupno prijavljena potražnja danas iznosila 66,51 milijun kuna ili za oko 8 posto manje no u ponedjeljak.
Istodobno se na strani ponude našlo 236,51 milijun kuna, ili za oko 6 posto manje no dan ranije.
Najviše je danas, u iznosu od 11,51 milijuna kuna, plasirano putem prekonoćnih pozajmica a pritom je kamatna stopa snižena sa 1,17 na 1,04 posto.
Također je plasirano i 5 milijuna kuna pozajmica na rok od tjedan dana uz kamatu od 4,5 posto.
Ukupan kunski promet na Tržištu novca dosegao je tako danas 16,51 mlijun kuna, a pritom je 50 milijuna kuna potražnje, zbog kreditnih ograničenja sudionika, ostalo nepodmireno. Prosječna kamatna stopa snižena je sa 3,71 na 2,09 posto.
„Ponuda viškova kuna i danas je bila višestruko veća od potražnje. Potražnja za kunama tek je djelomično podmirena zbog limita sudionika. Prosječna kamatna stopa iznosila je 2,09%.“ navodi se u priopćenju Tržišta novca.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
Danas bez trgovanja, nastavak 2. svibnja
Sa Zagrebačke burze izvijestili su da je danas trgovina na Burzi bila obustavljena čitav dan zbog tehničkih poteškoća na strani pružatelja telekomunikacijskih usluga, što je rezultiralo potpunom nedostupnošću internetskih stranica Burze (www.zse.hr), a nastavak trgovine predviđen je za 2. svibnja.
Vodeći računa o urednoj, pravičnoj i efikasnoj trgovini, osiguranju informacijske ravnoteže te interesu i zaštiti ulagatelja, Burza je donijela odluku o obustavi trgovine do uspostave funkcionalnosti internetskih stranica Zagrebačke burze.
Uzrok nedostupnosti internetskih stranica Burze je izbijanje požara u podatkovnom centru davatelja usluge kolokacije internetskih poslužitelja, navode s Zagrebačke burze.
Temeljem inicijalnih informacija, očekivao se nastavak trgovine po otklonu poteškoća, međutim, s obzirom na opseg oštećenja poslužiteljske prostorije, u kasnijem tijeku dana postalo je evidentno da do kraja trgovinskog dana neće biti moguća uspostava dostupnosti internetskih stranica Burze.
Nastavak trgovine predviđen je za idući trgovinski dan, 2. svibnja, ističu s Burze.
Vrijednosti mirovinskih fondova
Mirex porastao 0,18 posto
Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, u ponedjeljak je zabilježila rast. Naime, prema podacima HANFA-e, vrijednost mu je u odnosu na petak porasla 0,33 boda ili 0,18 posto – na 183,4338 bodova.
Posljedica je to rasta vrijednosti svih obveznih mirovinskih fondova. Tako je vrijednost fonda PBZ Croatia osiguranja porasla 0,22 posto, 167,0523 boda a AZ fonda 0,19 posto, na 188,2546 bodova. Također je porasla vrijednost i Erste Plavi fonda 0,17 posto, na 189,437 bodova te Raiffeisen fonda 0,14 posto, na 183,1642 boda.
I među dobrovoljnim mirovinskim fondima gotovo svi su bilježili dobitke. Tako je vrijednost AZ profit DMF-a viša 0,3, Croatia osiguranje DMF-a 0,26, Erste Plavi Expert DMF-a 0,2, Raiffeisen DMF-a 0,16 a AZ benefit DMF-a 0,15 posto. S druge je pak strane tek vrijednost Erste Plavi Protect DMF-a niža 0,05 posto.
I među zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima svi su bilježili rast vrijednosti. Tako je vrijednost AZ ZABA fonda porasla 0,48, fonda Hrvatskog liječničkog sindikata 0,31, fonda Auto Hrvatske 0,3, AZ Dalekovod fonda, AZ fonda Hrvatske kontrole zračne plovidbe, AZ VIP fonda i fonda Ericsson Nikole Tesle po 0,29, AZ Zagreb fonda i fonda Novinara po 0,28, fonda Croatia osiguranja i fonda HEP grupe po 0,27, fonda Hrvatskih autocesta 0,24, fonda Atuoceste Rijeka-Zagreb 0,19, fonda Sindikata pomoraca Hrvatske 0,15, fonda T-HT-a 0,1 a Cestarskog fonda i fonda Željezničara po 0,03 posto.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena %
26. 04. 29. 04.
Mirex 183,1082 183,4338 0,18
AZ OMF* 187,8922 188,2546 0,19
Erste Plavi OMF. 189,1078 189,4370 0,17
PBZ Croatia osig.OMF 166,6816 167,0523 0,22
Raiffeisen OMF 182,9105 183,1642 0,14
AZ benefit DMF** 197,4329 197,7334 0,15
AZ profit DMF 219,1165 219,7649 0,30
Croatia osiguranje DMF 135,2289 135,5855 0,26
Erste Plavi Expert DMF 158,5669 158,8786 0,20
Erste Plavi Protect DMF 160,3253 160,2523 -0,05
Raiffeisen DMF 173,9757 174,2567 0,16
ZDMFAutocesta Rijeka – Zagreb 107,8449 108,0526 0,19
Auto Hrvatska ZDMF 121,8043 122,1707 0,30
AZ Dalekovod ZDMF*** 210,0441 210,6582 0,29
AZ Hr. kontrola zračne plov. 205,2052 205,8040 0,29
AZ VIP ZDMF 221,3039 221,9464 0,29
AZ ZABA 102,6503 103,1444 0,48
AZ Zagreb ZDMF 160,7941 161,2499 0,28
ZDMF cestarski fond 140,4763 140,5179 0,03
ZDMF Croatia osiguranje 118,7606 119,0777 0,27
ZDMF Ericsson N. Tesla 182,0145 182,5365 0,29
ZDMF HEP grupa 124,8260 125,1616 0,27
ZDMF Hrvatskih autocesta 134,9514 135,2741 0,24
ZDMF Hr. liječničkog sind. 196,4066 197,0120 0,31
ZDMF Novinar 167,4302 167,9027 0,28
ZDMF Željezničar-Raiffeisen 137,1921 137,2353 0,03
ZDMF Sind. pomoraca Hr. 120,4820 120,6593 0,15
ZDMF T-HT 156,4766 156,6386 0,10
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANFA
Vrijednosti Investicijskih fondova
Dobitnici ponovno u vodstvu
U ponedjeljak je među investicijskim fondovima većina njih, ponovno, bilježila dobitke. Naime, po podacima iCapital-a, njih 67 ili 80,72 posto bilježilo je dobitke, dok ih 16 odnosno 19,28 posto bilo gubitnika, a pritom se podaci za OTP euro obveznički fond i Auctor Cash fond odnose na 26. travnja.
Među dioničkim investicijskim fondovima velika većina njih bilježila je rast vrijednosti. Naime, njih 31 bilježila su rast a tek 5 bilježilo ih je bilježilo pad vrijednosti. Tako su se dobici su se kretali od 0,08 posto Ilirika Jugoistočna Europa fonda do 1,27 posto Raiffeisen World fonda. S druge su pak strane gubici bili u rasponu od 0,231 posto Ilirika Azijski tigar fonda do 7,63 posto KD Nova Europa fonda.
I kod mješovitih investicijskih fondova dobitnici su bili u velikoj većini. Naime, gubitnici su bili tek PBZ Global fond (0,07 posto), Agram Trust fond (0,18 posto) i KD Balanced fond (9,49 posto). Dobici su se pak kretali u rasponu od 0,08 posto HPB Global fonda do 1,21 posto ICF Balanced fonda.
I među obvezničkim investicijskim fondovima bilo je znatno više dobitnika. Tako je njih 6 bilježilo rast vrijednosti, dok su pad vrijednosti od 0,02 odnosno 0,03 posto, zabilježili tek HI-conservative fond odnosno Erste Bond fond. Dobici su se pak kretali od 0,01 posto PBZ Bond fonda od 0,28 posto ZB bond fonda.
Novčani investicijski fondovi tradicionalno su bili s manjim dobicima no, ovaj je puta bilo i gubitnika. Naime, vrijednost Platinum Cash fonda pala je 0,0002 posto, OTP novčani fond fonda 0,002 posto a OTP euro novčani fonda 0,05 posto. Dobici su se pak kretali u rasponu od 0,002 posto Allianz Cash fonda do 0,03 posto Agram Euro Cash fonda.
Fond Vrsta fonda Datum Cijena udjela Valuta Dnevno %
Dionički fondovi
Raiffeisen World dionički 29.4.2013 119,23 EUR 1,2741
KD Energija dionički 29.4.2013 9,2744 HRK 1,0955
Raiffeisen Prestige Equity dionički 29.4.2013 111,65 EUR 1,0315
NFD Aureus US Algorithm dionički 29.4.2013 135,558 HRK 1,0286
HPB World Absolute Value - dionički 29.4.2013 105,0285 EUR 0,9729
DJE
HPB Titan dionički 29.4.2013 72,4592 EUR 0,843
KD Victoria dionički 29.4.2013 13,8101 HRK 0,8397
KD Prvi izbor dionički 29.4.2013 12,0215 HRK 0,7568
AC Rusija dionički 29.4.2013 26,7957 EUR 0,7558
ZB BRIC+ dionički 29.4.2013 85,9 EUR 0,6916
NFD Aureus Global Developed dionički 29.4.2013 94,9308 HRK 0,6875
ZB euroaktiv dionički 29.4.2013 120,12 EUR 0,6789
HI-growth dionički 29.4.2013 8,923 EUR 0,6645
ZB trend dionički 29.4.2013 132,71 EUR 0,6141
Platinum Blue Chip dionički 29.4.2013 90,7813 EUR 0,5688
Erste Adriatic Equity dionički 29.4.2013 78,57 EUR 0,5373
FIMA Equity dionički 29.4.2013 53,065 HRK 0,5185
Ilirika Gold dionički 29.4.2013 61,1275 EUR 0,4886
Allianz Equity dionički 29.4.2013 117,1338 EUR 0,4091
PBZ I-Stock dionički 29.4.2013 60,1178 HRK 0,3872
ZB aktiv dionički 29.4.2013 104,28 HRK 0,3464
Prospectus JIE dionički 29.4.2013 47,424 HRK 0,3249
NFD Aureus Mena dionički 29.4.2013 486,1064 HRK 0,2923
Platinum Global Opportunity dionički 29.4.2013 12,3628 USD 0,2823
HPB Dionički dionički 29.4.2013 89,7027 HRK 0,2561
PBZ Equity dionički 29.4.2013 71,8836 HRK 0,2358
Raiffeisen Central Europe dionički 29.4.2013 48,6601 EUR 0,1852
Capital Two dionički 29.4.2013 68,4488 HRK 0,1547
OTP MERIDIAN 20 dionički 29.4.2013 81,3074 EUR 0,1427
A1 dionički 29.4.2013 84,79 HRK 0,1063
Ilirika Jugoistočna Europa dionički 29.4.2013 127,8271 EUR 0,0825
Ilirika Azijski tigar dionički 29.4.2013 49,8632 EUR -0,2317
Ilirika BRIC dionički 29.4.2013 80,8148 EUR -0,2349
NFD Aureus New Europe dionički 29.4.2013 103,9298 HRK -0,258
NFD Aureus BRIC dionički 29.4.2013 21,1052 EUR -0,266
KD Nova Europa dionički 29.4.2013 7,086 HRK -7,6394
Mješoviti fondovi
ICF Balanced mješoviti 29.4.2013 100,1803 HRK 1,2187
Raiffeisen Prestige mješoviti 29.4.2013 96,4301 EUR 0,805
NFD Aureus Emerging Markets mješoviti 29.4.2013 76,7903 HRK 0,7716
Balanced
HI-balanced mješoviti 29.4.2013 10,6057 EUR 0,4023
C-Premium (CEBA Balanced) mješoviti 29.4.2013 4,9393 HRK 0,3698
ZB global mješoviti 29.4.2013 143,12 EUR 0,3576
OTP uravnoteženi mješoviti 29.4.2013 95,6518 HRK 0,3093
Raiffeisen Balanced mješoviti 29.4.2013 120,91 EUR 0,2903
Allianz Portfolio mješoviti 29.4.2013 124,9705 HRK 0,2591
HPB Global mješoviti 29.4.2013 80,1935 HRK 0,0829
PBZ Global mješoviti 29.4.2013 96,1362 HRK -0,0745
Agram Trust mješoviti 29.4.2013 56,8943 HRK -0,1801
KD Balanced mješoviti 29.4.2013 9,1909 HRK -9,4992
Obveznički fondovi
ZB bond obveznički 29.4.2013 176,63 EUR 0,2896
Raiffeisen Bonds obveznički 29.4.2013 166,9 EUR 0,186
HPB Obveznički obveznički 29.4.2013 134,0277 EUR 0,0819
Capital One obveznički 29.4.2013 178,8845 HRK 0,0653
OTP euro obveznički obveznički 26.4.2013 121,9673 EUR 0,0461
PBZ Bond obveznički 29.4.2013 108,0191 EUR 0,0117
HI-conservative obveznički 29.4.2013 12,0629 EUR -0,0257
Erste Bond obveznički 29.4.2013 125,94 EUR -0,0318
Novčani fondovi
Agram Euro Cash novčani 29.4.2013 11,6184 EUR 0,0318
VB Cash novčani 29.4.2013 123,8054 HRK 0,0194
Locusta Cash novčani 29.4.2013 1.277,26 HRK 0,0173
PBZ Euro Novčani novčani 29.4.2013 134,7683 EUR 0,0166
HI-cash novčani 29.4.2013 146,7427 HRK 0,0154
Erste Money novčani 29.4.2013 147,1601 HRK 0,0136
HPB Euro Novčani novčani 29.4.2013 103,7288 EUR 0,0135
Raiffeisen Cash novčani 29.4.2013 153,5101 HRK 0,013
Raiffeisen euroCash novčani 29.4.2013 103,6501 EUR 0,0097
HPB Novčani novčani 29.4.2013 139,9333 HRK 0,0096
Erste Euro-Money novčani 29.4.2013 112,5601 EUR 0,0089
PBZ Novčani novčani 29.4.2013 140,2014 HRK 0,0088
ZB europlus novčani 29.4.2013 146,8499 EUR 0,0088
Auctor Cash novčani 26.4.2013 105,7971 HRK 0,0068
ZB plus novčani 29.4.2013 171,9575 HRK 0,0059
NFD Aureus Multicash novčani 29.4.2013 103,3086 HRK 0,0042
PBZ Dollar novčani 29.4.2013 127,7427 USD 0,0041
Allianz Cash novčani 29.4.2013 115,7405 HRK 0,0023
Platinum Cash novčani 29.4.2013 80,587 HRK -0,0002
OTP novčani fond novčani 29.4.2013 129,8569 HRK -0,0281
OTP euro novčani novčani 29.4.2013 100,1496 EUR -0,0549
Indeksni fondovi
OTP indeksni indeksni 29.4.2013 40,2442 HRK 0,3689
VB CROBEX10 indeksni 29.4.2013 100,7546 HRK 0,1224
Posebni fondovi
VB SMART posebni 29.4.2013 98,4829 EUR 0,0719
Dionički fond fondova
OTP Europa Plus dionički fond 29.4.2013 113,5588 EUR 0,6177
fondova
AC Global Dynamic Emerging M dionički fond 29.4.2013 8,9647 EUR -0,227
(GDEM) fondova
Mješoviti fond fondova
AC Global Balanced Emerging M mješoviti fond 29.4.2013 8,7496 EUR -0,4109
(GBEM) fondova
Izvor: iCapital
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 15.593 14.712 Tokyo/Nikkei 13.860 13.884 London/FTSE-100 6.449 6.458 Frankfurt/DAX 30 7.919 7.873
*Izvor: REUTERS
Na Wall Streetu je u ponedjeljak S&P 500 indeks dosegnuo novu najvišu razinu u povijesti, jer se ulagači nadaju dodatnim poticajnim monetarnim mjerama Europske središnje banke i jer je u Italiji formirana nova vlada.
S&P 500 porastao je 0,72 posto, na 1.593 boda, novu rekordnu razinu, dok je Dow Jones ojačao 106 bodova, ili 0,72 posto, na 14.818 bodova, a Nasdaq indeks 0,85 posto, na 3.307 bodova.
Rast cijena dionica ponajviše se zahvaljuje nadi ulagača da će američki Fed nastaviti voditi vrlo labavu monetarnu politiku, dok bi je, kako se očekuje, Europska središnja banka (ECB) mogla i dodatno popustiti kako bi potaknula izlazak eurozone iz recesije.
Pozitivno je na tržište utjecalo i formiranjem vlade u Italiji nakon višemjesečnog političkog zastoja. Talijanski parlamentarni zastupnici podržali su jučer velikom većinom glasova novu koalicijsku vladu na čelu s političarom lijevog centra Enricom Lettom, koji je najavio odmicanje od politike štednje i usmjerenje na poticanje rasta gospodarstva.
„Nakon parlamentarnih izbora, bilo je puno nesigurnosti po pitanju može li se u Italiji formirati vlada. Kada je do toga došlo, ulagači su odahnuli, a potiče ih i nada u daljnje labavljenje monetarne politike ECB-a“, kaže Alec Young, strateg u tvrtki S&P Equity Research.
Ulagače je ohrabrio i podatak o rastu prodaje postojećih kuća u SAD-u, što ukazuje na oporavak tamošnjeg tržišta nekretnina, a nastavljen je i niz boljih nego što se očekivalo kvartalnih poslovnih rezultata kompanija.
Dosad su poslovna izvješća objavile 274 kompanije iz sastava S&P 500 indeksa, pri čemu je njih 69 posto nadmašilo očekivanja analitičara po pitanju zarada, dok ih je 43,2 posto ostvarilo veće prihode nego što se procjenjivalo.
Obujam trgovanja bio je jučer mršav. Na Wall Streetu, NYSE MKT-u i Nasdaqu vlasnika je zamijenilo samo 5,10 milijardi dionica, dok prosječan dnevni obujam u ovoj godini iznosi 6,36 milijardi. U posljednje se vrijeme uobičajilo da cijene dionica rastu uz mršav obujam, dok uz visoki obujam padaju.
I na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE ojačao je 0,49 posto, na 6.458 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,75 posto, na 7.873 boda, a pariški CAC 1,54 posto, na 3.868 bodova.
Na europskim burzama najviše su danas porasle cijene dionica banaka, zahvaljujući solidnim poslovnim rezultatima i očekivanjima investitora da će središnje banke osigurati gospodarstvu dodatne monetarne poticaje.
Frankfurtski DAX porastao je 0,58 posto na 7.919 bodova. No, pariški CAC bio u minusu 0,1 posto na 3.864 boda, a londonski Ftse 0,14 posto, na 6.449 bodova.
Općenito, bankarski sektor je bio najveći dobitnik, ojačavši u prosjeku 1,2 posto, nakon što su švicarski UBS i Deutsche Bank izvijestili o boljim od očekivanjima rezultatima u prvom tromjesečju.
Bankarski sektor i šire tržište crpili su potporu i od slabijih od očekivanja podataka o inflaciji u eurozoni, koji su zajedno s nedavnim znakovima gospodarske slabosti, ojačali očekivanja da će Europska središnja banka (ECB) u četvrtak smanjiti kamatne stope.
Stopa inflacije u travnju se spustila na 1,2 posto, s 1,7 posto u prethodnom mjesecu, zabilježivši najveći pad u protekle više od četiri godine. Nalazi se na najnižoj razini od veljače 2010., objavio je danas Eurostat.
Godišnja stopa rasta troškova života, prema procjenama Eurostata za travanj, time se znatno spustila u odnosu na "blizu ali ispod dva posto", koliko cilja ECB.
"Vrlo je vjerojatno da će ECB doista smanjiti kamatne stope sada kada je prisutna slabost pokazatelja gospodarske klime, a osim toga inflacija značajno popušta. Iako učinak rezanja kamata vjerojatno neće imati izravan učinak na gospodarstvo, mislim da još postoji izvjesni potencijal za rast dionica u idućih nekoliko tjedana“, kaže Gerhard Schwarz iz Baader Banka.
Unatoč dobrim rezultatima banaka, te komunalnih i kompanija za zdravstvenu njegu, samo polovina kompanija čije su dionice sadržane u indeks STOXX Europe 600 izvijestila je o rezultatima za prvo tromjesečje koji su ispunili ili premašili očekivanja, pokazuju podaci Thomson Reutersa StarMinea.
"Europska tržišta dionica još su ranjiva na revizije zarada naniže, tako da ne mislim da u tom pogledu više neće biti problema", ističe Ashish Misra iz Lloyds TSB Privat Banking.
Indeks Tokijske burze Nikkei pao je za 0,17 posto na 13.860 bodova.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD 1,3077 1,312 1,3055
USD/JPY 97,46 98,12 97,34
GBP/USD 1,5483 1,5516 1,5468
USD/CHF 0,9360 0,9384 0,9350
*Izvor: REUTERS
Najnoviji slabi gospodarski podaci iz eurozone, koji su ojačali očekivanja o skorom sniženju kamatnih stopa, danas su blago pritisnuli tečaj eura na međunarodnim deviznim tržištima.
U takvim okolnostima bio je na gubitku 0,2 posto prema dolaru te se njime trgovao po 1,3077 dolara.
Dolar je istodobno oslabio prema jenu za 0,4 posto, na 97,4 jena. Drži se tako nedaleko 97,35 jena, najniže razine u gotovo dva tjedna, na koju se spustio u ponedjeljak.
Jedinstvenu europsku valutu danas su pritisnuli najnoviji podaci statističkog ureda Eurostata koji svjedoče o oštrom padu inflacije u travnju i novoj rekordnoj nezaposlenosti u 17-članoj eurozoni u ožujku. Od slabih vijesti izdvaja se i ona iz Njemačke o padu prometa od trgovine na malo u ožujku drugi mjesec zaredom.
Riječ je o novom nizu pokazatelja koji podupiru očekivanja ekonomista da bi Europska središnja banka (ECB) već na sastanku u četvrtak mogla sniziti ključnu kamatnu stopu za četvrtinu postotnog boda, na rekordno niskih 0,5 posto.
"Nezaposlenost u eurozoni na razočaravajuće je visokoj razini koja zasigurno izaziva zabrinutost, a dodatni je razlog koji bi ECB mogao potaknuti da smanji kamatne stope", kazao je Ulrich Leuchtmann, čelnik odjela valutne analize u Commerzbanci.
Pojedini analitičari kažu da, dok bi smanjenje kamatnih stopa u eurozoni prvotno moglo izazvati slabljenje eura, najava daljnjeg popuštanja monetarne politike mogla bi biti protumačena pozitivnim potezom središnje banke i pružiti određenu podršku njegovu tečaju.
"Pribjegne li ECB smanjenju kamatne stope u četvrtak i najavi nestandardne mjere za poticanje kreditnih plasmana, mogli bismo svjedočiti jačanju eura", kazao je Jeremy Stretch, valutni strateg u CIBC World Marketsu. Dodao je i kako slabost dolara priječi oštriji pad tečaja eura.
Stratezi ocjenjuju da će gubici eura vjerojatno biti ograničeni jer se očekuje da će američka središnja banka Fed zadržati vrlo popustljivu monetarnu politike i time nastaviti pritiskati dolar.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 29. 04. USLIB 0,14800 -0,001 0,19820 0,27410 0,42990 29. 04. EULIB 0,02357 - 0,06000 0,12286 0,20857
*Izvor :FINANCIAL TIMES
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi 01. i 02. svibnja
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,5920 5,8070 9,0113 5,9620 6,2001 8,8094
*Izvor: HNB
Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na jučerašnju tečajnu listu ojačala prema euru za 0,11 posto.
Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,592072 kune.
Na vrijednosti su prema kuni danas izgubile i američka i britanska valuta, američki dolar je oslabio za 0,08 posto, a britanska funta za 0,17 posto. Srednji tečaj dolara na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a iznosi 5,807000 kuna, a funte 9,011361 kunu.
Istodobno je švicarski franak ojačao za 0,21 posto, na 6,200140 kuna po srednjem tečaju HNB-a.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 01. i 02. svibnja
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,6600 6,0004 9,2389 6,3686 OTP Banka Hrvatska 7,6536 5,9462 9,1824 6,3455 Štedbanka 7,6685 5,9930 9,1794 6,3157 Partner banka 7,6500 5,9902 9,1973 6,3534 Erste&Steiermarkische 7,6470 5,9730 9,2560 6,3780 Hrvatska poštanska banka 7,6500 6,0296 9,3294 6,4630 Splitska banka 7,6400 5,9333 9,1604 6,3576 Podravska banka 7,7712 6,0216 9,2075 6,3556 Istarska kreditna banka 7,6550 5,9850 9,2636 6,3985 Karlovačka banka 7,6590 6,0380 9,3698 6,4467 Croatia banka 7,6467 5,9498 9,1600 6,3439 Sberbank 7,6800 5,9638 9,2186 6,4171 Hypo Group Alpe-Adria 7,6400 5,9802 9,2172 6,3852 Fina 7,6200 6,0296 9,3294 6,4630 Privredna banka 7,6500 6,0679 9,2103 6,4190 Centar banka 7,6550 5,9347 9,2366 6,3861
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,6148 5,8244 9,0383 6,2187 Zagrebačka banka 7,6500 5,9180 9,1121 6,2812 OTP Banka Hrvatska 7,6400 5,9172 9,1195 6,3146 Štedbanka 7,6380 5,9220 9,0885 6,2532 Partner banka 7,6400 5,9501 9,1569 6,3309 Erste&Steiermarkische 7,6350 5,9401 9,2051 6,3426 Hrvatska poštanska banka 7,6400 5,9405 9,1915 6,3675 Splitska banka 7,6300 5,8613 9,0933 6,3018 Podravska banka 7,7704 5,9216 9,1675 6,3256 Istarska kreditna banka 7,6450 5,9400 9,1555 6,3675 Karlovačka banka 7,6490 5,9680 9,2612 6,3720 Croatia banka 7,6315 5,9092 9,0969 6,3067 Sberbank 7,6600 5,9348 9,1736 6,3861 Hypo Group Alpe-Adria 7,6300 5,8801 9,1171 6,2851 Fina 7,6100 5,9405 9,1915 6,3675 Privredna banka 7,6400 5,9489 9,1191 6,3554 Centar banka 7,6452 5,9057 9,1915 6,3551
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5692 5,7895 8,9843 6,1815 Zagrebačka banka 7,5500 5,7179 8,8040 6,0688 OTP Banka Hrvatska 7,5262 5,6795 8,8499 6,0730 Štedbanka 7,5234 5,6851 8,7249 6,0031 Partner banka 7,5400 5,6506 8,8508 6,0759 Erste&Steiermarkische 7,5350 5,6617 8,7737 6,0454 Hrvatska poštanska banka 7,5400 5,6618 8,8041 6,0389 Splitska banka 7,5300 5,6596 8,7806 6,0911 Podravska banka 7,5500 5,7040 8,8281 6,1329 Istarska kreditna banka 7,5400 5,6800 8,8581 6,0482 Karlovačka banka 7,5300 5,6600 8,7832 6,0431 Croatia banka 7,5495 5,7053 8,8888 6,1009 Sberbank 7,5600 5,6734 8,8311 6,1071 Hypo Group Alpe-Adria 7,5300 5,6799 8,8169 6,0849 Fina 7,5400 5,6618 8,8041 6,0389 Privredna banka 7,5400 5,6587 8,8496 6,0454 Centar banka 7,5457 5,7082 8,8491 6,0451
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,5350 5,6607 8,7160 6,0081 OTP Banka Hrvatska 7,5141 5,6447 8,7601 6,0297 Štedbanka 7,4933 5,6282 8,6377 5,9430 Partner banka 7,5300 5,6179 8,8121 6,0554 Erste&Steiermarkische 7,5250 5,6390 8,7290 6,0210 Hrvatska poštanska banka 7,5200 5,5768 8,6720 5,9483 Splitska banka 7,5200 5,6049 8,7135 6,0477 Podravska banka 7,5350 5,6340 8,7381 6,0829 Istarska kreditna banka 7,5300 5,6400 8,8401 6,0141 Karlovačka banka 7,5200 5,6200 8,7211 6,0004 Croatia banka 7,5343 5,6705 8,8257 6.0637 Sberbank 7,5400 5,6444 8,7861 6,0761 Hypo Group Alpe-Adria 7,5200 5,5798 8,7168 5,9848 Fina 7,5200 5,5768 8,6720 5,9483 Privredna banka 7,5300 5,6021 8,7611 5,9850 Centar banka 7,5358 5,6763 8,8311 6,0141
6. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija
VRSTA EMISIJE 91 dan 182 dana 364 dana
Ostvareni iznos emisije 105.000.000 570.000.000 1.215.000.000
Ukupan iznos pristiglih 205.000.000 570.000.000 1.240.000.000
ponuda
Oznaka trezorskog zapisa RHMF-T-331A 6HMF-T-344A RHMF-T-418A
ISIN HRRHMFT331A2 HRRHMFT344A5 HRRHMFT418A7
Najviša ponuđena cijena 99,851 99,405 98,095
uz kamatnu stopu 0,60 % 1,20 % 1,95 %
Najniža ponuđena cijena 99,754 99,110 97,284
uz kamatnu stopu 0,99 % 1,80 % 2,80 %
Vagana prosječna ponuđena 99,787 99,204 97,666
cijena uz kamatnu stopu 0,86 % 1,61 % 2,40 %
Ostvarena jedinstvena prodajna 99,776 99,110 97,520
cijena uz kamatnu stopu 0,90 % 1,80 % 2,55 %
Udio nebankarskog sustava u 52,38 16,14 19,18
ukupnom iznosu emisije %
Dospijeće 01. kolovoza 2013. 31. listopada 2013. 01. svibnja 2014.
Na današnjoj aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija, planirani je iznos izdanja iznosio 700 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 1,89 milijardi kuna, izvijestili su iz Ministarstva financija.
Stoga je nakon ovotjednih izdanja trezorskih zapisa uz 1,89 milijarde kuna novo upisanih zapisa, uz istovjetno dospijeće 862 milijuna kuna, saldo ukupno upisanih trezorskih zapisa povečan za 1,028 milijardi odnosno sa 19,996 na 21,024 milijarde kuna.
Od toga je 945 milijuna kuna upisano na rok od 91 dan, na rok od 182 dana upisano je 6,231 milijarda, na rok od 364 dana upisano je 12,652 milijarde, dok je na rok od 728 dana upisano 1,196 milijardi kuna trezorskih zapisa.
Na aukciji su s rokom dospijeća od 91 dan na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu 205 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 105 milijuna kuna.
Najviša ponuđena cijena bila je 99,851 kunu za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, uz kamatu od 0,6 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 99,754 kune, uz kamatu od 0,99 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 99,776 kuna, pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 0,9 posto, odnosno 0,1 postotni bod manje no na aukciji održanoj 4. travnja. Udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije iznosio je 52,38 posto.
Također su na aukciji s rokom dospijeća od 182 dana na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 570 milijuna kuna koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije.
Najviša ponuđena cijena iznosila je pritom 99,405 kuna, uz kamatu od 1,2 posto. Najniža je pak cijena bila 99,11 kuna, uz kamatu od 1,8 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 99,11 kuna, pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 1,8 posto, odnosno identično kao i na zadnjoj aukciji. Udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije iznosio je 16,14 posto.
Na aukciji je s rokom dospijeća od 364 dana na prodaju bilo ponuđeno zapisa u iznosu od 1,24 milijarde, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 1.215 milijardi kuna.
Najviša ponuđena cijena iznosila je pritom bila 98,092 kune za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 1,95 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 97,284 kune, uz kamatu od 2,8 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 97,52 kune, pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 2,55 posto, odnosno isto kao i na zadnjoj aukciji. Udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije iznosio je 19,18 posto.
Slijedeća aukcija trezorskih zapisa putem Bloomberg aukcijskog sustava (BAS) bit će održana 07. svibnja 2013. godine.
7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija u eurima
VRSTA EMISIJE 364 dana
Ostvareni iznos emisije(EUR) 6.280.000
Ukupan iznos pristiglih 6.280.000
ponuda(EUR)
Oznaka trezorskog zapisa RHFM-T-418E
ISIN HRRHMFT418E9
Najviša ponuđena cijena 98,429
uz kamatnu 1,60 %
stopu
Najniža ponuđena cijena 98,237
uz kamatnu stopu 1,80 %
Vagana prosječna ponuđena 98,259
cijena uz kamatnu stopu 1,78 %
Ostvarena jedinstvena prodajna 98,237
cijena uz kamatnu stopu 1,80 %
Udio nebankarskog sustava u 92,04
ukupnom iznosu emisije %
Dospijeće 01. svibnja 2014.
Na današnjoj aukciji trezorskih zapisa u eurima planirano je bilo izdanje vrijedno 30 milijuna, no ostvaren je iznos emisije od 6,28 milijuna eura, priopćeno je iz Ministarstva financija.
Stoga je nakon ovotjednih izdanja trezorskih zapisa uz 6,28 milijuna eura novo upisanih zapisa te uz istovremeno dospijeće od 42,015 milijun eura, saldo ukupno upisanih trezorskih zapisa smanjen je za 35,735 milijuna odnosno sa 499,233 milijuna na 463,498 milijuna eura.
Od toga je 25,4 milijuna eura upisano na rok dospijeća od 91 dan te 438,098 milijuna eura na rok dospijeća od 364 dana.
Na aukciju je trezorskih zapisa s rokom dospijeća od 364 dana pristiglo 6,28 milijuna eura vrijednih ponuda, koliko ih je i upisano.
Najviša ponuđena cijena iznosila je 98,429 eura za 100 eura nominalnog iznosa zapisa, pa je kamatna stopa iznosila 1,6 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 98,237 eura uz kamatu 1,8 posto. Sukladno tome, ostvarena je jedinstvena prodajna cijena od 98,237 eura, što daje kamatnu stopu od 1,8 posto, identičnu onoj na zadnjoj aukciji od 02. travnja. Udio nebankarskog sektora u emisiji iznosio je 92,04 posto.
Srednji tečaj Hrvatske narodne banke za jedan euro iznosi 7,600678 kuna, pa je iznos emisije izražen u kunama dosegnuo 47,732 milijuna kuna.
Slijedeća aukcija trezorskih zapisa putem Bloomberg aukcijskog sustava (BAS) bit će održana 07. svibnja 2013. godine.
8. MFIN: što znači ulazak Hrvatske u EU za građane
Hrvatski će građani nakon ulaska Hrvatske u EU preko državne granice moći prenositi gotovog novca i čekova bez ograničenja u iznosu, s tim da će, ako prenose 10.000 eura ili više ili protuvrijednost tog iznosa, to morati pismeno prijaviti cariniku radi davanja podataka sukladno propisima za sprječavanje pranja novca, navode uz ostalo iz Ministarstva financija u opširnim objašnjenjima što ulazak Hrvatske u EU znači za građane na području financijskog sustava, poreza i carina.
Danom pristupanja u EU građani će biti u obvezi izvršiti pismenu prijavu prijenosa gotovine u kunskoj protuvrijednosti od 10.000 eura ili više, carinskoj službi, prilikom ulaska/izlaska s područja EU, putem obrasca nove zajedničke deklaracije za prijavu gotovine (CEF). Taj se obrazac može naći na web stranici Carinske uprave, a moći će se naći i na graničnom prijelazu/vanjska granica EU.
Građani i temeljem sadašnjih propisa imaju obvezu prijave carinskoj službi prijenosa gotovine u kunskoj protuvrijednosti od 10.000 eura ili više, međutim izravnom primjenom Uredbe EK u primjeni će biti novi obrazac, a prijava će se morati izvršiti pismenim putem, navode iz Ministarstva financija.
Vezano za financijske usluge, u objašnjenjima se navodi kako će hrvatski građani moći slobodno otvarati račune u bankama u inozemstvu u cilju štednje i/ili obavljanja transakcija po tom računu, mogu se slobodno zaduživati (uzimati kredite) kod banaka u inozemstvu, a mogu obavljati kupoprodaju deviza na inozemnom deviznom tržištu.
Kreditne, financijske institucije i društva za osiguranje sa sjedištem u drugoj državi članici moći će neposredno pružati svoje usluge u Hrvatskoj pa će građani imati veću mogućnost izbora institucije s kojom žele poslovati, a očekuje se smanjenje cijena, ali i povećanje kvalitete usluga.
Ulaskom u EU neće se oporezivati kamate na štednju građana, jer EU ne nameće takvu obvezu državama članicama, već samo obvezu razmjene informacija o isplaćenim kamatama na štednju fizičkim osobama stranim državljanima.
Promjena neće biti ni u sustavu oporezivanja nekretnina, jer je to u domeni nacionalne porezne politike.
Porezni tretman hrvatskih građana i pravnih osoba kod kupnje nekretnina u nekoj od država članica EU bit će isti kao i tretman stranih fizičkih i pravnih osoba, a također će i strane fizičke i pravne osobe prilikom kupnje nekretnina, automobila, firmi i sl. u Hrvatskoj imati isti tretman kao i hrvatski građani i pravne osobe.
Niz je objašnjenja vezano uz PDV i trošarine, pa iz Ministarstva tako navode kako hrvatski građani nakon prijema Hrvatske u članstvo EU više neće moći ostvariti pravo na povrat PDV-a plaćenog prilikom kupnje dobara u drugim državama članicama EU. Također, od 1. srpnja 2013. za sve osobe koje imaju uobičajeno boravište u zemljama članicama EU prestaje važiti mogućnost povrata plaćenoga PDV-a kod kupovine u trgovačkoj mreži Hrvatske.
Naime, prema propisima EU jedan od uvjeta da bi se ostvarilo pravo na povrat poreza za dobra koja putnici iznose u osobnoj prtljazi je da taj građanin nema prebivalište ili uobičajeno boravište u državama članicama EU.
Hrvatski će građani nakon ulaska u EU, kada kupuju novi auto/brod/avion u nekoj od država EU, PDV plaćati u Hrvatskoj po stopi kojom će se oporezivati novi automobili, brodovi i zrakoplovi koji se smatraju novim prijevoznim sredstvima prema propisima EU.
Kada hrvatski građanin kupuje/prodaje rabljeni osobni automobil, odnosno automobil stariji od šest mjeseci koji je prešao više od 6.000 kilometara, od građanina neke druge države članice EU neće platiti PDV ni u Hrvatskoj niti u državi članici u kojoj je rabljeni osobni automobil kupljen.
Na području carina, ulazak u EU za obične građane donijet će promjene u dijelu da će se promet između zemalja članica EU smatrati domaćim prometom, dakle bez carinskih formalnosti i bez naplate carinski davanja.
Pojednostavljeno, ako građanin Hrvatske kupi robu za osobne potrebe u Sloveniji npr. gume za osobni automobil, to će se smatrati domaćim prometom te neće biti carinskih formalnosti niti naplate carinskih davanja.
Istodobno, na sav uvoz roba iz trećih zemalja ili izvoz roba u treće zemlje primjenjivati će se zajednički carinski propisi EU i Zajednička carinska tarifa EU.
Kod odvijanja putničkog prometa danom pristupa prestaje bilo kakav carinski nadzor provedbi carinskih postupanja na dosadašnjim graničnim prijelazima prema EU, dakle Sloveniji i Mađarskoj, te je slobodan iznos i unos robe za potrebe građana, koju eventualno unose iz navedenih zemalja.
Carinski nadzor te provedba carinjenja pri uvozu nastavlja se na vanjskim granicama EU, dakle na graničnim prijelazima s Srbijom, BiH i Crnom Gorom. Vezano za unos i prijenos robe iz tih zemalja, iz Ministarstva financija najavljuju i kako će donijeti zaseban pravilnik kojim će se regulirati određena prava osoba iz pograničnih područja, a što je sukladno traženju EU-a.
Od dana pristupa Hrvatske u EU povećavaju se vrijednosni limiti za primjenu oslobođenja od plaćanja uvoznih davanja (carine, trošarine i PDV-a) kod unosa predmeta nekomercijalne naravi koji služe osobnim potrebama putnika, pa se tako ta davanja neće naplaćivati pri unosu robe do ukupne vrijednosti 300 eura po putniku dnevno, a kada putnici dolaze u pomorskom i zračnom prometu do 430 eura po putniku dnevno (trenutno je dozvoljen unos u vrijednosti do 1.000 kuna).
No, u segmentu oslobođenja se naglašava kako danom pristupa prestaju s primjenom carinske i poreze olakšice za civilne invalide kod uvoza osobnog automobila te olakšice prema Zakonu u pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata kod uvoza automobila ili opreme za započinjanje djelatnosti.
Iz Ministarstva navode i količine trošarinskih proizvoda koje će građani moći kupiti u drugoj zemlji EU za osobne potrebe i unijeti u Hrvatsku, a bez obveze plaćanja trošarine u Hrvatskoj - 800 komada cigareta, 400 komada cigarilosa, 200 komada cigara, 1,0 kilogram duhana za pušenje, 10 litara jakog alkoholnog pića, 20 litara međuproizvoda, 90 litara vina, uključujući najviše 60 litara pjenušavog vina, 110 litara piva.
Od 1. siječnja 2014. unos cigareta iz Bugarske, Estonije, Grčke, Litve, Latvije, Mađarske, Poljske i Rumunjske količinski se ograničava na 300 komada cigareta sve dok visina trošarine na cigarete u tim državama ne dostigne visinu trošarine na cigarete propisanu Direktivom Vijeća EU.
Inače, Hrvatska može nastaviti s nižim trošarinama na cigarete do kraja 2017. godine.
U objašnjenjima vezano za posebni porez na motorna vozila, iz Ministarstva navode da će od ulaska RH u EU porezna osnovica za utvrđivanje posebnog poreza za nova motorna vozila biti prodajna cijena (maloprodajna cijena vozila sa carinom i PDV-om), odnosno tržišna cijena za rabljena motorna vozila.
Da bi se izašlo ususret manjim "zagađivačima" i poticala kupnja vozila sa smanjenom emisijom CO2, propisano je oslobođenje od plaćanja posebnog poreza na motorna vozila na temelju emisije CO2 koje vrijedi za vozila koja za pogon koriste dizelsko gorivo i čija prosječna emisija CO2 iznosi do najviše 85 gr/km, kao i motorna vozila koja za pogon koriste benzin, ukapljeni naftni plin ili prirodni plin i čija prosječna emisija CO2 iznosi do najviše 90 gr/km.
Motorna vozila koja se isključivo pokreću na električni pogon nisu predmet oporezivanja prema Zakonu o posebnom porezu na motorna vozila.
9. Brokeri i investitori uzalud čekali da ZSE proradi
Zagrebačka burza danas nije radila zbog tehničkih poteškoća na strani pružatelja telekomunikacijskih usluga, a brokerske tvrtke i investitori ostali su uskraćeni za mogućnost trgovanja dionicama, i to baš na dan kad je vrhunac objava poslovnih rezultata kompanija za prvo tromjesečje.
Trgovanje na Zagrebačkoj burzi obustavljeno je bilo cijeloga dana zbog tehničkih poteškoća na strani pružatelja telekomunikacijskih usluga. Burza je, kako se doznaje, članovima i korisnicima putem posebnog sustava koji ne ovisi o webu, poslala obavijest o tehničkim poteškoćama.
Pružatelj telekomunikacijskih usluga B.net tijekom dana je objavio da je zbog požara na Chromos poslovnoj zgradi u Zagrebu, došlo do poteškoća s web hosting uslugom, te da trenutno intenzivno rade na što skorijoj i nesmetanoj uspostavi usluge.
„Situacija je prilično razočaravajuća i za brokere i za investitore. I dok Burza zahtijeva od brokerskih tvrtki da imaju rezervne lokacije u slučaju pada sustava, očekivali smo da su i oni osigurani za takav slučaj“, kaže Matko Bošković, direktor Direkcije za investicijsko bankarstvo Centar banke.
I drugi brokeri smatraju da ova izvanredna situacija pokazuje kako bi i sama Zagrebačka burza morala imati rezervnu opciju da bi osigurala kontinuitet poslovanja.
Posebno razočaravajućim u brokerskim tvrtkama smatraju što je vrhunac sezone objave poslovnih rezultata važnih kompanija, poput HT-a, Vira, Petrokemije i sl., kada se očekuje pojačana aktivnost, a burza ne radi.
„Nemogućnost trgovanja u trenutku kad je vrhunac sezone objave financijskih izvješća kompanija za prvo tromjesečje svakako loše utječe na brokersko poslovanje, pogotovo u današnje recesijsko vrijeme kada nikome nije lako ovako izgubiti radni dan“, kaže Nigela Bubalo, brokerica i članica Uprave investicijskog društva Credos.
A što se tiče poslovnih izvješća, većina kompanija čije su dionice sadržane u indeksima, danas je objavila tromjesečne poslovne rezultate.
Hrvatski telekom (HT) jutros je izvijestio da je u prvom ovogodišnjem tromjesečju imao pad neto dobiti za 34,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani, na 238 milijuna kuna, dok su prihodi smanjeni 6,1 posto, na 1,69 milijardi kuna, pokazuju danas objavljeni nerevidirani rezultati te kompanije.
Grupa Končar, pak, u tome je razdoblju zabilježila dobit nakon oporezivanja u iznosu od 22,9 milijuna kuna, što je smanjenje za 36,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani.
Nadalje, Viro tvornica šećera u prvom je tromjesečju ostvarila sveobuhvatnu dobit od 2,5 milijuna kuna, što je smanjenje u odnosu na isto razdoblje lani kada je ostvarena dobit od 36 milijuna kuna, dok je kutinska Petrokemija ostvarila gubitak od 54,8 milijuna kuna, što je povećanje u odnosu na isto razdoblje lani kada je gubitak iznosio 3,1 milijun kuna.
„Poslovni rezultati većine kompanija lošiji su nego u istom razdoblju prošle godine. Nisu dakle danas na gubitku samo brokeri, nego i sami investitori. Njihove prve reakcije na izvješća možemo tako očekivati tek u četvrtak. Da smo barem svojim klijentima mogli reći da ne čekaju cijeli dan pred računalima, da ne bi eventualno propustili reagirati u slučaju većih cjenovnih oscilacija na pojedinim dionicama“, zaključuje Bošković.
U međuvremenu, Zagrebačka burza objavila je da se temeljem inicijalnih informacija očekivao nastavak trgovine po otklonu poteškoća, međutim, obzirom na opseg oštećenja poslužiteljske prostorije, u kasnijem tijeku dana postalo je evidentno da do kraja trgovinskog dana neće biti moguća uspostava dostupnosti internetskih stranica Burze. Nastavak trgovine predviđen je za idući trgovinski dan, 2. svibnja 2013, priopćili su sa Zagrebačke burze poslijepodne.
10. Makroekonomija: industrijska proizvodnja porasla 4,1 posto
Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u ožujku porasla za 4,1 posto na godišnjoj razini, znatno više nego što se očekivalo, što se zahvaljuje rastu proizvodnje energije i intermedijarnih proizvoda.
Državni zavod za statistiku objavio je danas da je, prema kalendarski prilagođenim podacima, industrijska proizvodnja u ožujku ojačala za 2,0 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na ožujak prošle godine skočila za 4,1 posto.
To je znatno bolji podatak nego što se očekivalo. Četiri makroekonomista, koja su sudjelovala u anketi Hine, procjenjivala su u prosjeku da je u ožujku industrijska proizvodnja porasla za 0,5 posto na godišnjoj razini. Njihove su se procjene kretale od pada za 2 do rasta za 2,9 posto.
Od početka godine industrijska proizvodnja znatno oscilira. Nakon što je u siječnju porasla neočekivano snažnih 3,4 posto, u veljači je pala oštrih 4,1 posto. Nakon rasta u ožujku, ukupno je u prva tri mjeseca ove godine industrijska proizvodnja ojačala 1,1 posto.
„Razmjeno visokoj stopi rasta zasigurno je pridonio i učinak baznog razdoblja te kontinuirani pad industrijske proizvodnje koji, uz iznimku lanjskog kolovoza i ovogodišnjeg siječnja, traje još od siječnja 2012. godine“, navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na izvješće DZS-a.
Promatrajući prema GIG-u, rast je zabilježen u kategorijama u kojima je u ožujku prošle godine zabilježen oštar pad.
„Proizvodnja intermedijarnih proizvoda porasla je u ožujku za 10,2 posto godišnje, dok je u ožujku 2012. pala 14,2 posto. Proizvodnja energije porasla je za 13,8 posto, dok je u ožujku prošle godine pala za 16,7 posto“, navode analitičari Raiffeisenbank Austria
U ostalim je segmentima u ožujku je zabilježen pad proizvodnje. Najviše je, 8,2 posto, potonula proizvodnja kapitalnih proizvoda, a s padom od 5,6 posto slijedi proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju. Proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju oslabila je, pak, 2,3 posto.
11. Zaposlenih u ožujku 0,2 posto više nego u veljači
Krajem ožujka u Hrvatskoj je bilo ukupno 1.340.173 zaposlenih, što je 0,2 posto ili 3.333 osobe više nego krajem veljače, objavio je danas Državni zavod za statistiku.
Nakon sedam mjeseci neprestanog pada broja zaposlenih na mjesečnoj razini tako je u ožujku zabilježen rast, inače uobičajen s obzirom na sezonski karakter hrvatskog tržišta rada i početak sezonskog zapošljavanja posebice u turističkom sektoru.
Statistika za ožujak pokazuje da je krajem ožujka u pravnim osobama bilo zaposleno 1.115.422 osobe, što je 2.139 osoba ili 0,2 posto više nego krajem veljače.
U obrtu i slobodnim profesijama zaposlenih je bilo 198.415, što je 1.590 osoba, ili 0,8 posto više nego u veljači.
Pad se na mjesečnoj razini bilježi kod zaposlenih osiguranih poljoprivrednika i to za njih 396, ili 1,5 posto, na 26.336 osoba.
Krajem ožujka na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bilo je evidentirano 368.558 nezaposlenih, što je 6.842 osobe, ili 1,8 posto manje nego krajem veljače.
Tako je i stopa registirane nezaposlenosti sa 21,9 posto u veljači pala na 21,6 posto u ožujku.
Detaljnije podatke o kretanju broja zaposlenih na mjesečnoj i godišnjoj razini Državni zavod za statistiku iznosi samo za pravne osobe, a ti podaci potvrđuju kako se rast zaposlenosti u ožujku u odnosu na veljaču može pripisati sezonskom zapošljavanju u turizmu.
Naime, od osam djelatnosti koje na mjesečnoj razini bilježe rast broja zaposlenih najveći se rast, za 5,5 posto, bilježi kod pravnih osoba u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane koje su krajem ožujka imale 41.940 zaposlenih.
Na mjesečnoj razini statistika registrira povećanje zapošljavanja i u pravnim osobama u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu za 1 posto, obrazovanju za 0,4 posto, administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima te djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi za po 0,3 posto, za po 0,2 posto u javnoj upravi i obrani; obveznom socijalnom osiguranju i rudarstvu i vađenju, a za 0,1 posto u opskrbi vodom; uklanjanju otpadnih voda, gospodarenju otpadom te djelatnosti sanacije okoliša.
Na godišnjoj je razini ukupan broj zaposlenih u pravnim osobama pao za 2,9 posto, a samo se kod dvije djelatnosti bilježi rast broja zaposlenih - u obrazovanju, koje je krajem ožujka ove godine imalo 109.410 zaposlenih, radi se o povećanju za 0,7 posto u odnosu na ožujak prošle godine, a u umjetnosti, zabavi i rekreaciji broj zaposlenih je porastao za 0,2 posto, na 20.536 osoba.
I dalje najveći pad broja zaposlenih na godišnjoj razini bilježi građevinarstvo, za 7,4 posto, na 73.978 osoba krajem ožujka ove godine.
Iznadprosječan pad broja zaposlenih na godišnjoj razini bilježe i prerađivačka industrija, za 5,1 posto, na 199.143 osobe, te trgovina, za 3,1 posto, na 179.165 osoba.
12. Oštar pad inflacije u eurozoni; nezaposlenost na novoj rekordnoj razini
Godišnja inflacija u eurozoni u travnju je značajno usporila i trenutno je na najnižoj razini u posljednje tri godine, dok je nezaposlenost u ožujku dosegnula novu rekordnu razinu, pokazali su danas objavljeni podaci europskog statističkog ureda Eurostata.
Stopa inflacije u travnju se spustila na 1,2 posto, s 1,7 posto u prethodnom mjesecu, zabilježivši najveći pad u protekle više od četiri godine. Nalazi se na najnižoj razini od veljače 2010., objavio je Eurostat u prvim procjenama.
Godišnja stopa rasta troškova života, prema procjenama Eurostata za travanj, time se znatno spustila u odnosu na "blizu ali ispod dva posto", koliko cilja Europska središnja banka (ECB).
Odvojeno, statistički je ured EU-a izvijestio da je stopa nezaposlenosti u eurozoni dosegnula 12,1 posto, što je njezina rekordna razina od nastanka eurozone 1999. godine, te od 1995. kada je Eurostat počeo pratiti kretanja u toj skupini zemalja.
U ožujku je u 17-članoj eurozoni bez posla bio 19,21 milijun ljudi, a stopa nezaposlenosti dosegnula je 12,1 posto, nasuprot 12 posto u prethodnom mjesecu. Na mjesečnoj razini, broj nezaposlenih uvećan je za 62 tisuće, a na godišnjoj razini za 1,72 milijuna.
Najnoviji podaci o niskoj inflaciji i rekordnoj nezaposlenosti dodatno podupiru očekivanja ekonomista da bi ECB već ovoga tjedna mogao sniziti kamatne stope radi poticanja aktivnosti u gospodarstvu pogođenom već drugom recesijom od 2009. godine.
Većina ekonomista iz Reutersove prošlotjedne ankete očekuje da će ECB u četvrtak sniziti ionako rekordno nisku kamatnu stopu od 0,75 posto za dodatnu četvrtinu postotnog boda.
U prilog smanjenju kamatnih stopa u eurozoni, kažu ekonomisti, govori i jučer objavljeni podatak Europske komisije o značajnom pogoršanju gospodarske klime u eurozoni. U 27-članom EU stopa nezaposlenosti u ožujku je iznosila 10,9 posto, kao i u prethodnom mjesecu, pri čemu je broj nezaposlenih dosegnuo 26,52 milijuna, pokazuju procjene Eurostata.
13. EU razmatra i zaštitu velikih štediša pri kolapsu banaka
Sudeći po najnovijem prijedlogu kojeg razmatraju članice Europske unije (EU), štediše banaka trebale bi pretrpjeti najmanju štetu u slučaju kolapsa banke, a u svakom slučaju bili bi zaštićeni od gubitaka s kojima su bili suočeni štediše na Cipru.
Ideja o zaštiti štediša dolazi u vrijeme kad zemlje članice dovršavaju novi prijedlog zakona kojim bi se u EU uvelo pravilo da veći štediše snose dio gubitaka u slučaju budućih bankarskih kriza. No, EU dužnosnici se pribojavaju da bi takav režim mogao izazvati paniku, te navesti štediše da povlače novac iz banaka.
Prijedlog novog EU propisa definira proces spašavanja štediša i ostale korake kako postupati s posrnulim bankama. U sklopu toga, dužnosnici u Bruxellesu ističu da bi bilo mudro da se štediše stave u red iza vlasnika obveznica kada se snose gubici zbog kolapsa banke.
Mali štediše, s ušteđevinom manjom od 100.000 eura, bit će u takvom slučaju zaštićeni.
Sada EU dužnosnici razmatraju i mogućnost da se dozvole nacionalna izuzeća, kojima bi se i veliki depozitari zaštitili od gubitaka u slučaju propasti banke.
Postizanjem takvog kompromisa, europski dužnosnici nadaju se da će obnoviti povjerenje, koje je narušeno nakon što su ranije ove godine nametnuli štedišama na Cipru da snose gubitke tamošnjih banaka, pri čemu u prvom pokušaju nisu bili pošteđeni čak niti mali štediše.
Mnogo povoljniji tretman velikih štediša u sklopu novog EU zakona podržavaju i Europska središnja banka te Međunarodni monetarni fond. Taj zakon planira se staviti u primjenu od 2015. godine.
„Nakon Cipra, mnoge zemlje tražit će jasnije odredbe. Moguće je da damo štedišama preferencije, koje znače veću vjerojatnost da će dobiti natrag svoj novac“, kaže jedan dužnosnik uključen u pregovore.
Ipak, prije nego što se ublaži ta odredba u prijedlogu zakona o postupanju u slučaju propasti banaka, EU diplomati morat će uvjeriti Njemačku, koja je i dalje skeptična oko davanja takvih ustupaka, kaže jedan dužnosnik blizak pregovorima.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821