Stranka neovisnosti i Napredna stranka, koje su bile na vlasti gotovo 30 godina prije gospodarskog kolapsa 2008., skupile su dosad oko polovicu prebrojanih glasova, što ih stavlja u čvrsto vodstvo naprema vladajućim socijaldemokratima i poziciju da formiraju buduću islandsku vladu.
"Čini se da ljudi imaju vrlo kratko pamćenje", kazao je 44-godišnji glasač Halldor Gudmundsson. "To su stranke koje su nas dovele u škripac".
S gotovo 20 posto od ukupno prebrojanih glasova, Stranka neovisnosti, koja je bila dio svake vlasti između 1980 i 2009, vodi s 24,9 posto, a Napredna stranka ju prati s 22,7 posto. Socijaldemokrati su na trećem mjestu sa 13,9 posto osvojenih glasova.
"Vidjeli smo što su rezovi učinili našem zdravstvenom sustavu i sustavu socijalne skrbi .. sada je vrijeme za nove investicije, stvaranje novih radnih mjesta i povratak rasta", rekao je lider Stranke neovisnosti Bjarni Benediktsson, kandidat za novog islandskog premijera.
Sa ukupnim brojem stanovnika od samo 320.000, Island je prije 10 godina postao europsko financijsko središte kada su njezine banke jeftino posuđivale novac te visokim prinosima namamile britanske i nizozemske štediše. Labavi regulatorni režim doveo je do nekontroliranog rasta banaka, čija je imovina do 2008. narasla na deset puta veći iznos od islandski BDP-a, koje su se zatim urušile u samo nekoliko dana.
Socijaldemokrati su stabilizirali gospodarstvo paketom koji je Međunarodni monetarni fond pohvalio kao primjer, međutim niz političkih grešaka, primjerice povećanje poreza, blagost prema inozemnim vjerovnicima i nesposobnost suočavanja s ogromnim dugovima kućanstava, stajala ih je popularnosti.
"Ova vlada je učinila vrlo malo da stvari funkcioniraju te nas na mnogo načina unazadila tako da je krajnje vrijeme da odstupi", kazala je biračica iz Reykjavika Gudrun Gunnarsdottir. "Mislim da možemo očekivati više ulaganja i smanjenje poreza, što je ono što ljudi, obitelji i također kompanije u ovoj zemlji trebaju", rekla je.
Stranka neovisnosti i Napredna stranka usmjerile su svoje kampanje na otpis dugova kućanstava, tvrdeći da su ona pretrpjela 20-postotni pad realnih plaća i cijena nekretnina 2009. i da više ne mogu snositi troškove oporavka.