Dodao je kako Međimurje ima velik i bogat krajolik, ali su prisutne dvije velike opasnosti. Kao prvu istaknuo je brojne INA-ine bušotine koje postoje u središnjem i gornjem dijelu županije, a za mnoge od njih se ne zna u kakvom su stanju pa ni čak gdje su. Perhoč je kao drugu prijetnju naveo šljunačare, od kojih su mnoge ilegalne, ali i na onim legalnima smatra kako ima puno nezakonitosti.
Govoreći o stupnju zaštite prirode u Međimurju Perhoč je rekao kako je zadovoljan u usporedbi s regijama u okružju, ali nije zadovoljan jer priroda vraća sve što joj čovjek radi, pritom istaknuvši brojna klizišta, kao i nedavne poplave u Međimurju. Upravo zbog toga treba još više raditi na očuvanju okoliša, poručio je.
U obraćanju sudionicima konferencije ravnatelj Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Međimurske županije Siniša Golub rekao je kako je 1963. godina bila prekretnica.
Naime, tada je zaštićeno 300 godina staro stablo platane u Nedelišću što je početak zaštite prirode u kraju između Mure i Drave. Naveo je kako postoje još neki vremenski međaši; tako je 1975. zaštićen cijeli Perivoj Zrinski u čakovečkom središtu, dok je 2001. županija proglasila Značajni krajobraz rijeke Mure.
Vlada je 2011. proglašenjem regionalnog parka Mura – Drava područje uz dvije rijeke stavila na još višu razinu zaštite, a od 2012.-te cijelo područje dio je UNESCO-ova Međunarodnog rezervata biosfere koji uključuje i Dunav.
Pohvalivši županijske napore u zaštiti prirode, Golub je naglasio kako bi bilo dobro kada bi vlada izdvojila više sredstava i prerasporedila ih županijama koje zbog malih proračuna ne mogu puno učiniti.
Na konferenciji je predstavljena knjiga "Na početku bijaše stablo", autora Siniše Goluba i Mihaele Mesarić koja govori o vremenima i ljudima koji su sudjelovali u priči 50 -godišnje zaštite prirode u Međimurju. Konferencija povodom 50-godišnje zaštite prirode u Međimurju održana je u sklopu obilježavanja dana Međimurske županije.