Rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš istaknuo je da se zadnjih godina trude prepoznati aktualne teme u društvu i u gospodarstvu koje su važne za Hrvatsku te angažiraju ljude kojima je to struka kako bi javnost dobila uvide u takve teme. Najavio je da će sudionici okruglog stola po završetku rasprave donijeti zaključke koji će biti dostupni javnosti.
Predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić istaknuo je kako je dolina Neretva jedan od najljepših dijelova Hrvatske. Rekao je da je Neretva 225 kilometara dugačka, a samo 22 kilometra je u Hrvatskoj. "To je najbolji poljoprivredni resurs, međutim, istovremeno tu se na neki način suprotstavljaju četiri interesa - energetski (gradnja elektrana), vodoopskrbni, poljoprivredni i ekološki. Ono što još dodatno komplicira situaciju, to je da se tu radi o dvjema državama, dakle tu su potrebni međunarodni ugovori, koji su nedorečeni", istaknuo je. Dodao je kako je štetno da izgradnja tih hidroenergetskih sustava dovodi do zaslanjivanja tla. "Mi sada u dolini Neretve imamo da more ulazi prema obali i to onda ugrožava poljoprivredno zemljište, a tu živi oko 30.000 ljudi koji od toga žive", kazao je akademik Kusić.
O hidrologiji i hidrogeologiji sliva Neretve i Trebišnjice govorio je Mijo Vranješ s splitskog Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije istaknuvši kako se procjenjuje da je površina sliva rijeke Neretve od 8.000 do 10.000 četvornih kilometara, ovisno o stanju i razini podzemnih voda.
Dekan zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva Nedjeljko Perić govorio je o energetskim aspektima održivog gospodarenja vodama u slivu Neretve i Trebišnjice. "Izvedba sustava vođenja i odlučivanja temeljit će se na informacijsko-komunikacijskoj tehnologiji, uzimajući u obzir sve relevantne podatke koji se tiču okoliša i vremenske prognoze, tehničke podatke i radna ograničenja hidroelektrana na Neretvi te Gornjim i Donjim horizontima", rekao je.