Stručnjaci UN-ova odbora za klimu, prema nacrtu izvješća kojeg je dobio Reuters, kažu da je emisija stakleničkih plinova koji pridonose globalnom zagrijavanju porasla na rekordne razine od 2000. do 2010. prije svega zbog azijskog industrijskog rasta koji počiva na korištenju fosilnih goriva.
Taj azijski rast ugrožava ostvarivanje cilja kojeg je zacrtalo 200 zemalja u 2010. da se ograniči porast temperature na dva stupnja Celzija više od one koja se bilježila u predindustrijsko doba.
Odbor kojeg čine stotine vodećih svjetskih znanstvenika nastoji sažeti znanstvena saznanja od 2007. do danas kako bi pomoglo političarima u donošenju odluka.
Ako se emisije stakleničkih plinova ne ograniče do 2030. one će biti tolike da će države morati iznaći način da 'izvuku' ugljični dioksid iz zraka kako bi se do kraja stoljeća ograničio porast temeprature. Plan koji više ne uključuje samo smanjivanje emisije ugljičnog dioksida kojeg proizvode vozila i tvornica prestavlja ogromnu promjenu u pristupu klimatskim promjenama.
Odgoda dubokih rezova u odnosu na emisiju stakleničkih plinova do 2030. imat će za rezultat neostvarivost ciljeva u ograničavanju zatopljavanja do 2100. jer će oni biti fizički neostvarivi bez značajnih promjena koje uključuju i osiguranje tzv. negativne globalne emisije u drugoj polovici stoljeća.
Negativna globalna emisija znači politiku sadnje šuma koje prirodno upijaju ugljični dioksid iz zraka ili korištenje biogoriva primjerice drva ili poljoprivrednog otpada te vezanje stakleničkih plinova koji bi se potom deponirali.
Temeperature su već sada 0,8 stupnjeva Celzija veće od one iz predindustrijskog razdoblja i stanje se kreće na gore unatoč usporavanju zatopljavanja nakon 2000. izazvanom zagađenjem atmosfere iznad Kine i Indije koje je imalo za posljedicu reflektiranja sunčeve topline natrag u svemir ili toplinom koju pojačano akumuliraju oceani.
Gotovo 200 država suglasilo se da do 2015. izradi novi dogovor o borbi protiv klimatskih promjena koji bi stupio na snagu do 2020. Pregovori zapinju prije svega zbog usporavanja zatopljavanja što je izazvalo skepsu kod mnogih vlada.
Kao moguća rješenja izvješće razmatra mogućnosti prelaska s fosilnog na nuklearno gorivo, širu primjenu obnovljivih izvora energije, veću učinkovitost u toplinskoj izolaciji zgrada, korištenje biodizela ili prelazak na vegetarijansku prehranu kako bi se smanjila emisija stakleničkih plinova koju proizvodi stočarstvo.
Stručnjaci su zaključili da je do 2030. potrebno smanjenje emisije ugljičnog dioksida od 15 posto do više od 50 posto ispod razina iz 2010. uz prijelaz na obnovljivu energiju kako bi se do 2100. postigle prihvatljive koncentracije ugljičnog dioksida.