Prema dostupnim podacima u posljednjih nekoliko dana najviše količine oborine su pale na području zaleđa srednjeg Jadrana, pa je tako primjerice u Šibeniku palo više od 50 litara po četvornom metru. Nešto manje količine oborine izmjerene su u sjevernim krajevima, u Zagrebu i Osijeku nešto iznad 20 litara po četvornom metru, dok su na krajnjem jugu Hrvatske pale tek prosječne količine oborine za ovo doba godine, pa je tako u Dubrovniku palo manje od 10 litara po četvornom metru, rekao je Pandžić. Ipak, ocijenio je, osim na krajnjem jugu, količine oborine u proteklih nekoliko dana znatno su premašile višegodišnji prosjek za to doba godine.
Rekao je kako su mjesec ožujak kao i čitava zima bili iznad prosječno vlažni, u sjevernim krajevima i ekstremno vlažni. Naglasio je da je u sjeverozapadnom području Hrvatske bilo puno snježnih oborina koji je prelazio visinu jednog metra na području Gorskog kotara, a na višim planinama i nekoliko metara, pa je tako na Zavižanu na sjevernom Velebitu izmjerena visina snijega viša od tri metra, što je jedna od najviših vrijednosti do sada izmjerenih.
"Ako se neka pojava, u promatranom slučaju količina oborine odnosno visina snijega, označi ekstremnom to znači da se u prosjeku javlja jednom do dva puta tijekom 50 godina, pa je u svakom slučaju takva količina oborine relativno rijetka pojava", ustvrdio je Pandžić.
Istaknuo je kako su posljedica ekstremno vlažnog vremena na području Europe, uključujući i Hrvatsku, poplave koje su se pojavile tijekom posljednjih dana.
"Treba spomenuti da je u zadnjem desetljeću došlo do izraženije smjene duljih sušnih razdoblja s vlažnim razdobljima. Dakle, sve su učestaliji oborinski ekstremi koji se povezuju s globalnim klimatskim zatopljenjem. Prema klimatskom scenariju za 21. stoljeće, može se očekivati jačanje oborinskih klimatskih ekstrema (smjena sušnih razdoblja s vlažnim) kao i izraženija smjena toplih s hladnim valovima uz napomenu da se očekuje povećana čestina toplih valova u odnosu na hladne kojih će se također pojavljivati", ocijenio je Pandžić.
Pandžić ističe kako dugoročne prognoze pokazuju da bi nastavak proljeća mogao biti u granicama ili sušniji od prosjeka i nešto topliji od prosjeka kao cjelina. Naravno, dodao je, "takva prognoza ne isključuje povremena relativno vlažnija i hladnija razdoblja, ali u manjoj čestini od relativno suhih i toplijih razdoblja".