Osmi krug pregovora započeo je u oko 10.30 sastankom visoke povjerenice za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton sa srbijanskim izaslanstvom, u kojem se ovaj put uz premijera Ivicu Dačića nalazi i potredsjednik vlade Aleksandar Vučić, ključna figura u koalicijskoj vladi i predsjednik najjače Srpske napredne stranke (SNS).
Vučićevu nazočnost na sastanku tražili su i EU i Sjedinjene Američke Države, koje ne sudjeluju izravno u pregovorima, ali čiji se najviši diplomat zadužen za Balkan Philiper Reeker zatekne u Bruxellesu svaki put kada se održavaju pregovori.
Nakon dvosatnog sastanka sa srbijanskim izaslanstvom, Ashton je razgovorala s kosovskim izaslanstvom s premijerom Hashimom Thacijem na čelu, a taj sastanak je trajao oko pola sata.
Zatim je uslijedio zajednički sastanak dvaju izaslanstava s visokom predstavnicom, nakon čega je Ashton ponovno razgovarala sa srbijanskom stranom do 19.30 sati, a nakon toga ponovno s kosovskim izaslanstvom.
Prema srbijanskim izvorima, u razgovorima je došlo do povišenih tonova između kosovskog premijera Thacija i potpredsjednika srbijanske vlade Vučića te da je zajednički sastanak protekao u "teškom i mučnom ozračju".
Zajednički sastanak je jedno vrijeme bio prekinut radi konzultacije, a navečer je ponovno nastavljen nakon odvojenih sastanaka Ashton s obje strane. Tijekom popodneva kosovski premijer Thaci odvojeno je razgovarao s američkim diplomatom Philipom Reekerom, a zasad nema potvrde da je razgovarao sa srbijanskim izaslanstvom.
Ključno pitanje u pregovorima Beograda i Prištine je sjever Kosova, odnosno stupanj autonomije za Srbe koji su u tom dijelu Kosova većina i koji je izvan nadzora kosovskih vlasti. U prethodnih sedam krugova pregovora pod pokroviteljstvom EU-a premijeri Dačić i Thaci uspjeli su se usuglasiti o formiranju zajednice srpskih općina na Kosovu, ali ne o nadležnostima i ovlastima koje bi ta asocijacija imala jer Priština inzistira da zajednica bude pod kosovskim ustavno-zakonskim okvirom, dok Beograd traži i izvršne ovlasti.
Srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić izjavio je u ponedjeljak da zajednica srpskih općina na sjeveru Kosova mora imati nadležnost nad pravosuđem i policijom te da u tom dijelu Kosova ne može biti kosovskih snaga sigurnosti.
Kosovski premijer Thaci rekao je prije početka sastanka da njegova vlada neće prihvatiti ništa što bi izlazilo iz okvira kosovskog ustava.
Vidljiva i održiva normalizacija odnosa uvjet je za napredak u europskim integracijama za obje strane - Srbiji za dobivanje datuma za početak pristupnih pregovora, a Kosovu za početak pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Dogovor o normalizaciji odnosa znatno bi povećao izglede Srbije da na summitu EU-a u lipnju dobije datum za početak pristupnih pregovora.
Beograd i Priština započeli su pod pokroviteljstvom Europske unije dijalog o normalizaciji 2011. godine, a od listopada 2012. godine, on se vodi na premijerskoj razini.
Kosovo je u veljači 2008. godine proglasilo neovisnost i do sada je neovisnost Prištine priznalo 96 država, uključujući Sjedinjene Države i 22 zemlje članice Europske unije. Srbija inzistira na tome da nikad neće priznati neovisnost Kosova.
Formalno priznanje Kosova od Srbije ne traži ni Europska unija, čijih pet članica također ne priznaje Kosovo, ali najutjecajnije članice EU-a inzistiraju na tome da Srbija mora raspustiti svoje paralelne strukture na sjeveru kao uvjet bez kojeg ne može dobiti datum za početak pregovora. Sjedinjene Države više su puta istaknule da ne žele na sjeveru Kosovu imati "drugu Republiku Srpsku".
Nakon posljednjeg, sedmog kruga pregovora, održanog 20. ožujka, visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton, izjavila je da su se dvije strane približile rješenju za sjever Kosova te izrazila nadu da će dogovor biti zaključen na sljedećem sastanku, 2. travnja.
Europska komisija će 16. travnja objaviti izvješće o postignutom napretku, koje će biti temelj na kojem će se na summitu u lipnju razmatrati moguća odluka o sljedećim koracima na putu prema europskim integracijama Srbije i Kosova.