Dvojici čelnika zamjera što nisu učinili ništa da spriječe restrukturiranje bankovnog sustava - koje traži Bruxelles u okviru plana spašavanja - koji uključuje goleme gubitke za najveće štediše, među kojima je i Pravoslavna crkva.
Odgovarajući na novinarsko pitanje je li zadovoljan načinom kako su Demetriades i Saris rješavali krizu, rekao je: "Da sam zadovoljan ne bih neki dan zatražio njihovu ostavku jer su na istom stajalištu kao i trojka (Europska unija, Europska središnja banka i Međunarodni monetarni fond)".
"Nismo se oduprijelii (zahtjevima trojke za restrukturiranje bankovnog sektora) i mislim da je to neprihvatljivo", dodao je.
Taj nadbiskup nema politički utjecaj kakav je imao nadbiskup Makarios III., prvi predsjednik otoka nakon osamostaljenja, ali njegova stajališta imaju određenu težinu među vjernicima.
Krizostomos II. je usto ocijenio da su Ciprani dijelom i sami odgovorni za krizu.
"Nesreća koja se obrušila na našu zemlju čini se gospodarskim problemom, ali nije on jedini, na drugoj strani je grijeh", kazao je.
"Svi smo živjeli nerazumno, htjeli smo velike stvari jer smo mislili da ćemo biti sretni ako imamo novac, posao i titule (...) Da smo trošili u granicama svojih mogućnosti, sad ne bismo doživjeli ovo", rekao je.
Da bi dobio pozajmicu od 10 milijarda eura kako bi spriječio stečaj, Cipar mora namaknuti još 5,8 milijarda. Zato se Nikozija obvezala da će restrukturirati svoj bankovni sektor: računi s više od 100.000 eura su blokirani u Ciparskoj banci i u banci Laiki, najvećima u zemlji.