Njegovo objašnjenje svih pogrešnih koraka krcato je lekcijama za dvije druge krize, onu u Siriji i onu u Iranu, a s kojima je suočen današnji predsjednik Barack Obama, trenutačno u posjetu Izraelu.
Hadley je malenoj skupini okupljenoj radi razmatranja dugoročnih pouka koje se mogu izvući iz iračkoga rata rekao kako ni njemu ni njegovu šefu Georgeu W. Bushu nije palo na pamet zapitati se "Što ako Saddam izvodi cijelu tu varku zato što se doista jest riješio oružja za masovno uništavanje, ali ne želi da Iranci to znaju".
Ne, Bijela kuća i obavještajne službe odmah su zaključile da irački vođa Saddam Hussein, koji je prije toga tako zdušno trudio nabavljati oružje za masovno uništavanje, sigurno to i dalje čini.
"Pokazalo se da je to najvažnije pitanje jer ga obavještajci uopće nisu postavili", rekao je Hadley na raspravi koju je organizirala korporacija RAND zajedno s časopisom Foreign Policy.
"Povijest se ne ponavlja, ali rimuje se", rekao je davno Mark Twain, a ovih dana službeni Washington traži asonance. Iskustvo iz Iraka prijeteći visi nad svakom odlukom Obamina tima za vanjsku politiku. Nadvilo se i nad svakodnevne rasprave o tome treba li intervenirati u Siriji i treba li to učiniti teškim naoružanjem ili većom, a tajnijom akcijom. A prožima i svaku raspravu o iranskom nuklearnom programu, osobito kad se postavlja pitanje je li vrhovni iranski vođa ajatolah Ali Hamnei odlučio domoći se bombe. A nije, ponovili su i prošli tjedan američki obavještajci na negodovanje Izraelaca, piše New York Times.
"Stalno razmišljamo o analogijama s Irakom", rekao je jedan visoki dužnosnik Obamine administracije. "Ali lagao bih da kažem kako vlada suglasje, čak i u administraciji, o tome što iz tih lekcija treba naučiti".
Sirija je trenutačno najaktualnija moguća intervencija Obamine vlade, ali nitko ne spominje slanje američkih vojnika. Obama je prije dvije godine kad su SAD i NATO intervenirali u Libiji, jasno rekao da kopnena vojska i posljedična okupacija ne dolaze u obzir.
Vjerojatno su Obami na umu tada bile neke od pogrešnih pretpostavki o kojima Hadley danas govori, a koje su stajale iza američke invazije i okupacije Iraka, npr. pretpostavka da svi kadrovi odani Husseinu mogu biti eliminirani s čela svih institucija vlasti i da će zemlja i dalje funkcionirati, kao i katastrofalne posljedice raspuštanja iračke vojske.