U parku Maksimiru bit će organizirane edukativne ture za upoznavanje proljetnica pod stručnim vodstvom botaničara u 9,30 sati, 10,30 i 11,30 sati, a ispred infocentra parka u vratarovoj kućici dijelit će se brošure i plakati "Proljetnice u Hrvatskoj".
Brošura se, zajedno s ostalim publikacijama Državnoga zavoda za zaštitu prirode, može pronaći i u elektronskom obliku na internetskim stranicama Zavoda www.dzzp.hr.
Javna ustanova "Maksimir", s kojom DZZP organizira tu edukativnu akciju, u svojem priručniku "Maksimirske proljetnice" opisuje gotovo sve proljetnice koje se mogu vidjeti u parku. Tako se, ističu, posjetitelji mogu i sami upoznati s najčešćim vrstama i naučiti ponešto o njima.
Državni zavod za zaštitu prirode ističe kako proljetnice imaju važnu ulogu u ekološkim sustavima. Sada, u rano proljeće, dok druge biljke još ne cvjetaju, proljetnice su važan izvor nektara i peluda kukcima koji ih obilaze i tako oprašuju. Zbog privlačnih i mirisnih cvjetova, upotrebljavaju se i u parfumerijskoj industriji i hortikulturi, služe kao inspiracija umjetnicima, upotrebljavaju se u kulinarstvu, a zbog ljekovitih svojstava, i u pučkoj medicini i homeopatiji.
U posljednjim desetljećima čovjekov pritisak na prirodu sve je veći pa su proljetnice, kao uostalom i mnoge druge biljke, izravno ugrožene čovjekovim djelovanjem.
DZZP napominje kako se na tržnicama mogu pronaći i buketići s proljetnicama te se mnogi pitaju je li ih dopušteno brati i prodavati. Ističu kako po Zakonu o zaštiti prirode određene biljne i životinjske vrste mogu biti strogo zaštićene ili zaštićene.
Proljetnice kao što su visibaba (Galanthus nivalis L.), mirisna ljubica (Viola odorata L.), pasji zub (Erythronium dens-canis L.), drijemovci ili zvončići (vrste roda Leucojum) su zaštićene vrste pa je na temelju Pravilnika o sakupljanju zaštićenih samoniklih biljaka radi prerade, trgovine i drugog prometa za njihovo skupljanje potrebno dopuštenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode, koje se ne odnosi na njihovo skupljanje za osobne potrebe.
Skupljanjem za osobne potrebe smatra se skupljanje najviše pet komada podzemnih dijelova, dva kilograma stabljike, jedan kilogram listova, jedan kilogram cvjetova, 0,5 kilograma sjemena, 10 kilograma plodova, 0,5 kilograma pupova te jedan kilogram steljke pojedine biljne vrste na dan u svježem stanju.
Po Zakonu o zaštiti prirode, skupljanje biljaka i njihovih dijelova radi prerade, trgovine i drugog prometa bez dopuštenja ministarstva i drugih propisanih uvjeta novčano se kažnjava od 25.000 do 200.000 kuna za pravne osobe te od 7000 do 30.000 kuna za fizičke osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi.
DZZP ističe kako se branjem nadzemnih dijelova zaštićenih proljetnica za osobne potrebe one posebno ne ugrožavaju, ali se degradira estetska vrijednost prirode, a ostalim posjetiteljima prirode onemogućuje uživanje u njima.
Za razliku od toga, skupljanje cijelih biljaka dovodi do njihova trajnog uklanjanja sa staništa, čime se znatno utječe na veličinu njihovih prirodnih populacija.