Bugarski predsjednik Rosen Plevnelijev imenovao je prijelaznu vladu da vodi zemlju do izbora koji su najavljeni za svibanj, nakon što je desničarska vlada odstupila zbog vala prosvjeda građana ogorčenih zbog visokih računa za električnu struju i grijanje, niskih plaća i korupcije.
Prvog dana na dužnosti ministra financija u prijelaznoj vladi Kalin Hristov kazao je da će gospodarstvo ove godine porasti između jedan i 1,5 posto, čime je snižena procjena prijašnje vlade o rastu za 1,9 posto. Među glavnim nepovoljnim čimbenicima izdvojen je slabi izvoz u recesijom pogođenu eurozonu.
Prognoza o rastu ovisi o razvoju situacije u eurozoni - ključnom bugarskom trgovinskom partneru, a temelji se na pretpostavci da će 17-člani blok započeti oporavak u drugoj polovini godine, kazao je Hristov novinarima.
Lani je bugarsko gospodarstvo realno uvećano 0,8 posto, što je osjetno slabije u usporedbi sa stopama rasta od šest do sedam posto koje je gospodarstvo postizalo prije gospodarske krize u 2009. kada je došlo do pucanja balona na financijskom i tržištu nekretnina. Slabašan rast pripisuje se ponajprije slabom izvozu u eurozonu i slabašnoj domaćoj potražnji.
Hristov je obećao održati fiskalnu stabilnost i pobrinuti se da prihodi budu dostatni kako bi zemlja ispunila fiskalne ciljeve zacrtane za ovu godinu unatoč sniženim projekcijama rasta.
Bugarska mora zadržati strogu fiskalnu politiku kako bi otklonila rizike za domaću valutu, koja je vezana za euro.
"Očuvanje fiskalne stabilnosti glavna je zadaća i ne bi smjelo biti dovedeno u pitanje", kazao je Hristov novinarima.