Nagrade, koje nose naziv "Duško Kondor" u znak sjećanja na dugogodišnjeg aktivistu ove organizacije koji je sudjelovao u promicanju građanske hrabrosti među mladima, dodjeljuju se od 2008. godine, a cijeli projekt, kojega vodi Svetlana Broz, unuka Josipa Broza Tita, podupire Ministarstvo vanjskih poslova Norveške.
Za 2013. godinu nagrade su, uz Matvejevića i Lovrić, dobili i sociolog iz Beograda Nebojša Popov, nastavnica Meliha Ismičić iz Novog Šehera u BiH te posthumno Goran Čengić, poznati sportaš i humanist kojega su tijekom rata u BiH na području Sarajeva ubili pripadnici srpskih paravojnih postrojbi jer je pokušao zaštiti svoje susjede od progona.
Dobitnicima je na svečanosti u Sarajevu nagrade uručio bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić.
"To su nagrade ljudima, ne pripadnicima ove ili one nacije, vjere ili svjetonazora. 'Gariwo' nagrađuje ljude koji su imali hrabrosti da ne stoje šutke po strani i da se odupru onda kada je većina radije šutjela", kazao je ovom prigodom Mesić ističući kako su laureati hrabri ljudi koji su imali smjelosti u teškim vremenima zastupati ono što misle da je dobro i ispravno, a upravo to i jest građanska hrabrost. Mlade je pozvao da slijede takve primjere kroz sve što rade.
U obrazloženju nagrade Matvejeviću navedeno je kako mu je ona dodijeljena jer je, svjestan rizika kojima se izlaže, iskazivao građansku hrabrost u različitim okolnostima. Navedeno je kako je on u vrijeme SFRJ branio političke osuđenike, sudjelovao u naporima za mirno rješenje jugoslavenske krize i borio se protiv svih oblika totalitarnih praksi ukazujući na pogubnost ratnih huškanja. U organizaciji "Gariwo" su ocijenili kako je time Matvejević natjerao na preispitivanje i tadašnju hrvatsku političku elitu.
Za Jelenu Lovrić navedeno je pak kako je građansku hrabrost svojim djelovanjem afirmirala još od 80-ih godina prošlog stoljeća i to najprije kao novinar u zagrebačkom tjedniku "Danas", koji je otvoreno kritizirao tadašnju partijsku hijerarhiju, ali i politički uspon Slobodana Miloševića. Zbog kritičkog pisanja Lovrić je bila izložena napadima u narednim godinama i u Hrvatskoj, no to je nije natjeralo da odustane od etičkih i profesionalnih načela, nego je nastavila braniti čast i dostojanstvo profesije služeći pritom kao inspiracija i primjer brojnim mladim novinarima, stoji u obrazloženju.
Lovrić je kazala kako je nagradom bila iznenađena jer sebe ne doživljava kao hrabru osobu. "Mislim da sam samo radila svoj posao", kazala je Lovrić.
Podsjetila je kako su novinari u prošlosti znali igrati nečasne uloge i biti neka vrsta instrumenta sukoba. "Bez nas rat ne bi bio moguć i mi smo ga omogućili", upozorila je Lovrić dodajući kako je upravo stoga nužna rekapitulacija prošlosti jer će se jedino tako znati što se ne smije ponoviti.
Nagradu "Duško Kondor", kako je kazala, doživjela je kao nastojanje da se postave "dobra sidra za budućnost".