Prilikom predstavljanja tog projekta organizirana je pokazna vožnja od željezničkog kolodovora do nekoliko kilometara udaljene Kopilice, gdje, po Baldasarovim riječima, na 205.000 metara četvornih ima dovoljno prostora za igradnju modernoga željezničkog i autobusnog kolodvora.
Na prostoru gdje su sada smješteni željeznički i autobusni kolodvor gradili bismo ugostiteljsko-turističke, to jest hotelske objekte te kongresnu dvoranu od 2500 do 3000 mjesta, istaknuo je Baldasar, dodajući da je s čelnicima Hrvatskih željeznica (HŽ) već razgovarao o planovima za premještanje splitskoga željezničkog kolodvora s istočne obale u Kopilicu te da je od njih za to dobio potporu.
"Turizam vidim kao glavni pokretač razvoja Splita pošto je industrija izubljena", istaknuo je i dodao kako po njegovu mišljenju Split s gotovo 190.000 stanovnika ne može preživljavati od Brodosplita, koji je sada privatiziran i u njemu će raditi oko 2000 ljudi, te se moraju usmjeriti na turističke projekte.
Na pitanje kako bi se financiralo premještanje željezničkoga i autobusnog kolodvora i gradnja turističko-ugostiteljskih objekata na njihovu mjestu, Baldasar je odgovorio da bi dio financirali sami, dio bi se financirao iz fondova EU-a, a glavni dio financirali bi budući investitori za ugostiteljsko-turističke objekte na temelju međunarodnog natječaja.
Istaknuo je da će se, bude li izabran za gradonačelnika, zauzimati za izgradnju nove turističke palače u blizini zgrade Brodosplita, ali bi se vodilo računa da ona ne zaklanja pogled s mora na Dioklecijanovu palaču.
"Također ću se zauzimati za uređenje Starog placa (bivši stadion NK Hajduka) i njegovo pretvaranje u Park sportskih legendi. U sklopu tog parka težit ću izgradnji muzeja sporta i Hajduka", istaknuo je Baldasar.
Također je rekao da će se zauzimati za razvoj sportskog turizma u Splitu jer je to grad sporta u kojemu trenutačno iam 186 sportskih klubova.
Potrebno je osnovati komunalnu turističku agenciju za upravljanje turizmom Splita, a ta bi se agencija, rekao je Baldasar, među ostalim, bavila i dovođenjem sportašta na pripreme u Split s obzirom na povoljnu klimu tijekom cijele godine.
Po njegovim riječima, Split je u 20. stoljeću imao dva velika gospodarska pomaka - dovođenje željezničke pruge u taj grad početkom 20. stoljeća i organiziranje Mediteranskih igara 1979. godine.
"Vrijeme je da i u 21. stoljeću Split napravi gospodarski iskorak jer grad nakon Mediteranskih igara nije napredovao", istaknuo je Baldasar.