To otkriće temeljeno je na usporedbi snimaka mozga čovjeka i majmuna načinjenih funkcionalnom magnetskom rezonancijom koja mjeri protok krvi i koncentraciju kisika u pojedinim dijelovima mozga a time i područja pojačane aktivnosti u mozgu.
Tim prevođen neurofiziologom Wimom Vanduffelom s belgijskog sveučilišta Leuven i američkog sveučilišta Harvard funkcionalno je snimao mozak ljudi i rezus majmuna u dvije različite situacije - tijekom odmora i tijekom gledanja filma kako bi se usporedila područja u mozgu koja se aktiviraju.
Čak i u mirovanju mozak je vrlo aktivan i utvrđeno je da su tijekom mirovanja aktivni vrlo slični dijelovi mozga i kod čovjeka i rezus majmuna, no, ipak su pronađena dva jedinstvena funkcionalna područja kod čovjeka i jedan kod majmuna.
Naši su se preci tijekom evolucije, prije oko 25 milijuna godina, odvojili od predaka rezus majmuna. Od tada dijelovi mozga dodavani su, nestajali su ili su mijenjali svoju funkciju. To dovodi do pitanja je li evolucija dala ljudima jedinstvenu strukturu mozga.
Znanstvenici su se već ranije poigravali s tom idejom no nedostajalo je čvrstih dokaza. Kombiniranjem različitih metoda istraživanja sada raspolažemo prvim dokazima da ljudi imaju jedinstvene mreže u kori mozga.
Tijekom gledanja filmova kora mozga obrađuje ogromnu količinu vizualnih i slušnih informacija. Znanstvenici su uočili da su kod čovjeka jedinstvena funkcionalna područja, aktivna prilikom odmora, na te podatke reagirala potpuno drukčije od bilo kojeg dijela majmunskog mozga.
To znači da ta područja kod čovjeka imaju i drugu ulogu od bilo kojeg dijela mozga majmuna. Drugim riječima, jedinstvena struktura u mozgu čovjeka naprosto anatomski ne postoji kod majmuna i nema dijela mozga majmuna koji ima tu funkciju.
Ta funkcionalna područja jedinstvena za čovjeka uglavnom su visoko u stražnjem i prednjem dijelu kore mozga i moguće je da su povezana sa specifičnim misaonim sposobnostima čovjeka poput inteligencije specifične za čovjeka.