Od 7 analitičara brokerskih tvrtki, koji su sudjelovali u anketi Hine, njih 5 danas očekuje stagnaciju Crobexa, a 2 porast.
Crobex indeks oslabio je prošloga tjedna 0,8 posto, na 1.910 bodova, a Crobex10 0,93 posto, na 1.071 bod. Oba indeksa pala su drugi tjedan zaredom.
Redovni promet dionicama iznosio je 86 milijuna kuna, što je otprilike 16 milijuna manje nego tjedan dana prije.
Najveći promet, 8,9 milijuna kuna, ostvaren je dionicom HT-a, a cijena joj je oslabila 0,52 posto, na 215,84 kune.
Slijedi dionica Ericsson Nikole Tesle, s 8,1 milijun kuna prometa. Cijena joj je pala 3,04 posto, na 1.451 kunu.
„Protekli je tjedan na domaćem tržištu obilježio pad Crobexa, drugi tjedan zaredom, a dnevni je promet bio skroman, u prosjeku se kretao oko 15 milijuna kuna dnevno. U fokusu ulagača bili su korporativni poslovni rezultati za prošlu godinu, koji su utjecali na cijene pojedinih dionica“, kaže Davor Špoljar, stariji analitičar tržišta kapitala u Erste&Steiermaerkische banci.
Među likvidnijim izdanjima, najveći rast cijene ostvarila je dionica Ingre, za 19,5 posto, na 4,53 kune. Slijedi Jadranka, s rastom cijene za 13,4 posto, na 525 kuna. Znatnije su skočile i cijene dionica Varteksa, 12,2 posto, te Termes grupe, 7,5 posto.
Najveći postotni pad cijene zabilježila je dionica Badela 1862, za 18,37 posto, a potom Industrogradnje, za 8,27 posto, te Ine, za 4 posto.
„Danas očekujem skromnu likvidnost, što je uobičajeno na početku tjedna, dok je smjer kretanja Crobexa neizvjestan. Vjerojatno će tržište biti pod utjecajem zbivanja na inozemnim burzama, barem dok ne pristignu neke korporativne vijesti koje bi potaknule trgovinu pojedinim izdanjima“, smatra Špoljar.
A na svjetskim je burzama tjedan počeo rastom cijena dionica, zahvaljujući nadi ulagača da će monetarne vlasti u SAD-u i Japanu nastaviti voditi poticajnu politiku, a u fokusu su i parlamentarni izbori u Italiji.
Londonski FTSE, pariški CAC i frankfurtski DAX indeks bili su u 9,30 sati u plusu između 0,6 i 1,2 posto.
„Najnoviji pokazatelji iz Njemačke, prije svega o najvećoj razini povjerenja njemačkih investitora u zadnje tri godine, kao i najava Bundesbanke da bi tamošnje gospodarstvo već u ovome tromjesečju trebalo ponovno početi rasti, potaknuli su rast najvažnijih europskih burzovnih indeksa“, ističe Špoljar.
Dodaje i to da poslovni rezultati europskih kompanija u zadnjem lanjskom tromjesečju nisu bili toliko loši koliko su to sugerirali makroekonomski pokazatelji.
„Čak 53 posto kompanija koje su dosad izvijestile o poslovnim rezultatima, premašilo je zaradama očekivanja analitičara“, navodi Špoljar.
S druge pak strane, Wall Street pritišće neizvjesnost i nervoza u vezi toga hoće li političari u Washingtonu do 1. ožujka postići dogovor kako bi se izbjeglo automatsko smanjenje proračunskih rashoda.
„Vrlo vjerojatno će investitori na inozemnim burzama i idućih dana pratiti objave financijskih rezultata kompanija i osluškivati vijesti oko političkog dogovora o pragu zaduživanja SAD-a te o eventualno o daljnjem smjeru monetarne politike“, zaključuje Špoljar.