Od pada komunizma središnja i istočna Europa postala je tipičan primjer ekonomske konvergencije kroz integraciju u Europsku uniju (EU), no financijska kriza je uzrokovala zastoj tog procesa. Pokretači rasta i dalje su tu, no ta regija u nadolazećem desetljeću morat će se odmaknuti od klasičnog nadoknađivanja zaostatka uz pomoć oponašanja i pomaknuti se prema sustavu zasnovanom na znanju s većom dodanom vrijednošću i raznovrsnijim izvozom, zaključak je posebnog izvješća Erste grupe.
„Sama troškovna konkurentnost nije dovoljna u trenutku kad se zemlje približavaju tehnološkoj granici. Zemlje središnje i jugoistočne Europe morat će povećati produktivnost kapitala i rada vlastitim sredstvima, što ulaganja u obrazovanje i istraživanje i razvoj čini ključnima“, objašnjava Birgit Niessner, glavni analitičar u sektoru makro-istraživanja za središnju i jugoistočnu Europu Erste grupe.
Češka, Slovačka i Poljska su predvodnice kad je riječ o konkurentnosti i znanju u Ersteovu uzorku zemalja središnje i jugoistočne Europe, dok Mađarska zaostaje za tom skupinom. Rumunjska i Srbija su na tom putu, ali još imaju prostora za učinkovitije iskorištavanje rezervi prije no što postanu inovativne ekonomije.
Hrvatska, pak, mora postati konkurentnijom kako bi sačuvala svoju relativnu visoku razinu dohotka, dok Turska tek treba učiniti korak prema ekonomiji znanja.
U posebnom izvješću Erste grupe dalje se navodi da su europske integracije bile uspješne i da su odigrale vrlo važnu ulogu u hvatanju gospodarskog koraka regije središnje i istočne Europe, no sada se postavlja pitanje kako reformirati integracijski model rasta.
„Da se poslužimo terminologijom Svjetskog gospodarskog foruma (WEF), izazov je prijeći s učinkovitosti kao pokretača konkurentnosti na inovaciju. Ključ daljnjeg sustizanja bit će u zamjenjivanju uvoza znanja s inovativnim i novim proizvodima stvorenim u zemljama središnje i istočne Europe. Konkurentnost, visoko i više obrazovanje visoke kvalitete i dostupnost financiranja fondovima rizičnog kapitala dobit će na važnosti“, objašnjava Niessner.
Razina visokog i višeg obrazovanja u zemljama središnje i istočne Europe prilično je raznolika, no u većini zemalja kreće se oko 20 posto stanovništva u dobi između 30 i 34 godine, što znači da je daleko od ciljane razine Europske unije od 40 posto i razine potrebne za radnu snagu u visoko inovativnim sektorima.
Također, iako je regija središnje i istočne Europe više industrijalizirana od eurozone (30 posto naprema 19 posto), ali još treba nadoknadili zaostatak u konkurentnosti, ističu analitičari Erste grupe.
Pitanje je koliko je vremena ostalo gospodarstvima središnje i istočne Europe da nadoknade zaostatak u produktivnosti, koja zajedno s dugoročnim razvojem radne snage određuje potencijalnu proizvodnju ekonomije.
„Predviđa se da će se stope rasta potencijalne proizvodnje u zemljama središnje i istočne Europe, s iznimkom Mađarske, oporaviti tijekom 2013. i 2014, te dostići više razine. To znači da će u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju zemlje središnje i istočne Europe ponovo krenuti putem nadoknade zaostataka za tehnološkom granicom. Međutim, čim premoste jaz u tehnologijama i ljudskom kapitalu, rast će se usporiti i spomenuti deficiti u domaćoj inovaciji će postati relevantni“, zaključuje autor izvješća.