"Jedno što sadašnji parlament doista mora obaviti jest ratifikacija hrvatskog pristupnog ugovora", naveo je Mencinger za ljubljansko "Delo" od srijede.
Ugledni makroekonomist, u vrijeme osamostaljenja potpredsjednik vlade, a sada profesor Ekonomskog fakulteta u Ljubljani, smatra da slovenska vlada nije trebala ratifikaciju povezivati s pitanjem Ljubljanske banke.
"To je bilo kratkovidno, sporovi oko Ljubljanske banke nastavit će se još decenijama bez obzira na sadašnje dogovore oko prenesene devizne štednje koji su na ovaj način iznuđeni", rekao je Mencinger.
Mencinger je i krajem srpnja prošle godine u razgovoru za jedan hrvatski dnevnik izjavljivao da je povezivanje ratifikacije i pitanja Ljubljanske banke pogrešno, ali je to i zahtjeve da se u Hrvatskoj tužbe protiv Ljubljanske banke povuku tumačio "nespretnošću" u izjavama ministra vanjskih poslova Karla Erjavca.
Mencinger je u vrijeme državnog osamostaljenja Slovenije bio je potpredsjednik vlade zadužen za ekonomsku politiku. Na prijevremenim izborima 2011. godine bio je u skupini oko bivšeg predsjednika Milana Kučana koja je javno podržala Zorana Jankovića kao potencijalnog mandatara vlade, do čega nije došlo jer je vladu uspio sastaviti Janez Janša.
Sadašnju Janšinu vladu Mencinger krivi za pogrešnu ekonomsku politiku, tvrdeći da svojim neoliberalno usmjerenim reformama stvara pravnu konfuziju, a štednjom i rezovima umjesto gospodarskom oporavku zemlju vodi u još dublju recesiju. Zato je u prilogu u "Delu" predložio formiranje tehničke vlade stručnjaka, odnosno "vlade političkih amatera" u kojoj bi bili ljudi sa stručnim referencijama koji nemaju političkih ambicija.
Mencinger tvrdi da sadašnja vlada predlaže, a parlament onda prihvaća i neka zakonska rješenja koja su loša. Tako smatra da zakon o holdingu državne imovine vodi u "rasprodaju državne imovine" što, kako kaže, treba spriječiti. Uz to, žestoko kritizira velike kadrovske promjene u državnim poduzećima i ustanovama u vrijeme sadašnje političke krize.
Mencinger navodi da bi u Sloveniji najhitnija zadaća vlasti trebalo biti zaustavljanje trenda "lančanog propadanja poduzeća" koja se susreću s padom prodaje zbog recesije i dugovima te da bi u suradnji sa središnjom bankom za neka od njih trebalo naći sredstva kako bi opstala, vodeći računa i o socijalnim faktorima.
Mencinger za recesiju u Europi krivi i "europske birokrate" i institucije EU. "Oni krizu još uvijek vide kao potres, a ne vide da su ga i sami izazvali. Svojim idejama o stvaranju društva znanja koje će Europu pretvoriti u globalno najkonkurentniju ekonomiju zanemarili su realnost. U deset godina su devastirali europsku industriju i uništili desetke milijuna radnih mjesta. Ono što nisu uništili doktrinom ekonomije ponude sada uništavaju smanjivanjem potražnje", kazao je Mencinger koji je vrlo kritičan prema zagovornicima neoliberalizma i rezova javne potrošnje.