Beus Richembergh je na okruglom stolu u organizaciji Političke akademije i Mladih HNS-a rekao da to nije prvi slučaj da je predložen zakon na kojeg nisu utjecali.
HNS je, kazao je, već upozorio svog koalicijskog partnera da im je predloženi zakon neprihvatljiv i zatražio njegovo povlačenje iz saborske procedure. No, kako je dodao, netko je odlučio da se zakon "kiseli" u Hrvatskom saboru šest mjeseci i tako vrati na "nultu točku".
Upozorio da se predloženim zakonom rigorozno sankcioniraju uvrede, izražavanje osobnog mišljenja i javno kritiziranje službenih osoba i državnih institucija. "Time se sužava prostor političkoga nadmetanja, a uobičajena praksa kritike pretvara u prekršaj", zaključio je.
Voditelj Akademije i saborski zastupnik HNS-a, Blažeković je predloženi zakon nazvao zakonom o čudoređu. Smatra važnim da se zakon donese, ali u kontekstu povećanja, a ne smanjenja ljudskih sloboda.
Politički analitičar Davor Gjenero ocijenio je da predloženi zakon ne proizlazi iz društvenog konsenzusa i ne može podnijeti racionalnu i utemeljnu kritiku.
Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije smatra zabrinjavajućim što će po predloženom zakonu policija i sudovi imati diskrecijsko pravo ocjenjivanja oko onoga što se može smatrati prekršajem. Stoga je zaključila da će zakon koji bi trebao osigurati provođenje javnog reda i mira ići ne teret javnog izražavanja, bez čega se, smatra, ne može ostvariti funkcionalna demokracija.
"Ključni problem je što mi još nismo postigli konsenzus da smo svjetovna država i zbog toga nastaju problemi i oko ovakvih zakona", zaključila je Benčić.
Njezin kolega Gordan Bosanac upozorio je da se prema tom zakonu sudionike prosvjeda može novčano kazniti zbog prikazivanja simbola na javnom mjestu, protumači li netko da se time uznemiruje građane. No, problem je, kaže, što u Hrvatskoj u kojoj živi 4,5 milijuna ljudi, postoji čitav spektar stvari koje nekoga uznemiruju.