Pokazalo je to najnovije istraživanje TOMAS Nautika Jahting 2012 koje je po narudžbi Ministarstva turizma od lipnja do listopada prošle godine na uzorku od 2.171 domaćih i nautičara iz 13 zemalja proveo zagrebački Institut za turizam.
Predstavljajući danas to istraživanje u Ministarstvu turizma Zrinka Marušić s Instituta kazala je da ga provode od 2001. te osim stavova i potrošnje nautičara u Hrvatskoj donosi i prikaz trendova.
Osnovni trendovi u istraživanju 2012., a u odnosu na zadnje iz 2007. je da se kod nautičara povećalo korištenje interneta kao izvora informacija (sa 25 na 29 posto), smanjili su prosječnu duljinu plovidbe/boravka u Hrvatskoj (s 14 na 12 noćenja), kao i potražnju za dodatnim aktivnostima u destinaciji, što se vidi i u njihovim smanjenim dnevnim izdacima.
Iako je i 2007. kao i 2012. prosječna dnevna potrošnja nautičara bila oko 100 eura, s obzirom da se u tom razdoblju povećao broj čartera za 8 posto, potrošnja čarteraša je, po riječima Marušić, u odnosu na 2007. pala za 6 posto, na prosječnih dnevnih 161 eura, a vlasnika plovila za 13 posto, na 68 eura.
U odnosu na druge turiste u Hrvatskoj, koji su po zadnjem istraživanju 2010. prosječno dnevno trošili 58 eura, potrošnja nautičara je ipak veća, kao što oni općenito dolaze iz kućanstava koja imaju viša mjesečna primanja te je taj segment posebno zanimljiv za hrvatski turizam, kazao je ministar turizma Veljko Ostojić.
Naglasio je da je stoga nautički turizam jedan od deset ključnih proizvoda u novoj strategiji razvoja turizma do 2020. jer s obzirom na potencijal Hrvatska u tom segmentu može i mora biti šampion Mediterana.
S tim ciljem do 2020. predviđeno je i 15 tisuća novih vezova (po pet tisuća u novim i postojećim marinama te suhih vezova), što će skoro udvostručiti današnju ponudu. Osnovano je i međuministarsko povjerenstvo koje će se baviti nautičkim turizmom i izraditi program njegovog razvoja kao potprograma strategije, istaknuo je ministar Ostojić.
Istraživanje je pokazalo i da Hrvatska za nautičare u usporedbi s Grčkom, Italijom, Francuskom, Turskom i Španjolskom ima velike prednosti u prirodi, očuvanosti krajolika i sigurnosti, dok su ocjene za gostoljubivost, ugostiteljstvo i vrijednost za novac nešto lošije u odnosu na te zemlje.
Talijani su primjerice jedini koji imaju lošiji odnos vrijednosti za novac, a gostoljubivost u Hrvatskoj za nautičare je bolja nego u Grčkoj i Italiji, ali ne i od one u Turskoj.