BRUXELLES - Hrvatski premijer Zoran Milanović potvrdio je u petak u Bruxellesu da je sa slovenskim kolegom Janezom Janšom razgovarao o pitanju Ljubljanske banke, ali nije želio otkriti pojedinosti toga razgovora, izrazivši uvjerenje da će problem biti riješen u sljedećih mjesec ili mjesec i pol dana. "Razgovarali smo jučer navečer i danas nekoliko puta i nastavit ćemo razgovarati da nađemo rješenje kako bismo izišli iz ove situacije, koja je nezgodna i za jednu i drugu državu. Neću ulaziti u genezu problema, tko je, što i kada trebao napraviti. Mi moramo rješavati praktične probleme u ovom cijelom postupku za koji očekujem da bude završen za mjesec, mjesec i pol dana", rekao je Milanović nakon završetka dvodnevnog summita Europske unije. "Trebat će povjerenja između dviju strana jer nećemo sve moći riješiti na striktno pravni način, ovo je politički problem koji nas opterećuje već 20 godina", dodao je. Milanović je istaknuo da je temelj za njegovu vjeru da će taj problem biti riješen "želja i jedne i druge države da se to završi i da Hrvatska postane 28. članica EU-a. Stekao sam dojam da je to želja i slovenske strane".
BRUXELLES - Slovenski premijer Janez Janša izjavio je u petak u Bruxellesu da se nazire rješenje problema Ljubljanske banke, da je ideja obećavajuća, ali da je i Slovenija i Hrvatska još trebaju proučiti. Janša je na rubu summita čelnika Europske unije u četvrtak i petak u Bruxellesu razgovarao s hrvatskim premijerom Zoranom Milanovićem o rješavanju pitanja prenesene štednje Ljubljanske banke. Janša je rekao da se nakon njegovih razgovora s Milanovićem u Čileu i u Bruxellesu te nakon zadnjeg sastanka ministara vanjskih poslova dviju zemalja "nazire neko rješenje, a taj je koncept još u gruboj fazi proučavanja obiju strana". "Ideja je obećavajuća i mislimo da je potrebno još mjesec dana proučavanja i usklađivanja, koje se neće događati pred kamerama. Bude li sve išlo po tom kalendaru onda bismo mogli imati na stolu rješenje sredinom sljedećeg mjeseca. Ako to uspješno riješimo, Slovenija će onda početi s postupkom ratifikacije pristupnog ugovora i s obzirom na naša ustavna i zakonska pravila, taj je postupak relativno brz", rekao je Janša. Milanović je također ocijenio kako bi problem ljubljanske banke mogao biti riješen u sljedećih mjesec ili mjesec i pol dana.
BRUXELLES - Hrvatski premijer Zoran Milanović izrazio je zadovoljstvo ishodom summita čelnika EU-a na kojem je dogovoren višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014-2020 u kojem će Hrvatska moći povući 11,7 milijardi eura. Osim iznosa, za Hrvatsku je također važno i to što će imati dodatnu godinu dana za realizaciju projekata koji se će financirati iz europskih fondova, što znači da će sredstava moći koristiti u godini u kojoj je potpisan ugovor i još tri dodatne godine - tzv. pravilo N+3. "Na nas se, kao i na druge, primjenjuje pravilo N+3. To je bio naš prijedlog iz studenoga prošle godine. Svota koju smo dobili, skoro 12 milijardi eura je teoretska. To imate na raspolaganju i ako ste je u stanju iskoristiti onda možete znatno unaprijediti blagostanje svoje zemlje. To je za Hrvatsku puno više od onoga što smo do sada imali, nismo imali ništa od svega toga", rekao je Milanović. Hrvatska će u sljedećem proračunskom razdoblju moći povući do 11,7 milijardi eura, od čega 8,092 milijardi iz kohezijske politike, 3,462 iz zajedničke poljoprivredne politike te 203,7 milijuna za schengensku granicu.
BRUXELLES - Čelnici Europske unije postigli su u petak popodne nakon maratonskih pregovora dogovor o višegodišnjem proračunskom okviru za razdoblje 2014-2020. godine, a Hrvatska će u tom razdoblju moći povući 11,7 milijardi eura. "Dogovor je postignut. Europsko vijeće je dogovorilo višegodišnji finanacijski okvir za razdoblje do kraja ovoga desetljeća", objavio je na svom Twiter profilu predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy. U poruci se ne spominje sadržaj kompromisa, koji je postignut nakon više od 24 sata pregovora. Van Rompuy je prema nacrtu zaključaka, koji je ranije bio dostupan, predložio sedmogodišnji proračun od 960 milijardi eura u preuzetim obvezama, a 908,4 milijarde u stvarnim plaćanjima. To je prvi put u povijesti EU-a da je dogovoren sedmogodišnji proračun niži od prethodnog. U razdoblju od 2017-2013. proračun je u preuzetim obvezama iznosio oko 1000 milijardi eura. Hrvatska će u sljedećem proračunskom razdoblju moći povući do 11,7 milijardi eura, od čega 8,092 milijardi iz kohezijske politike, 3,462 milijardi iz zajedničke poljoprivredne politike te 203,7 milijuna za schengensku granicu.
BRUXELLES - Čelnici glavnih političkih skupina u Europskom parlamentu poručili su u petak da je za njih neprihvatljiv dogovor o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2014-2020 koji je u petak dogovoren na summitu europskih čelnika. "Europski parlament ne može prihvatiti ovakav dogovor kakav je postignut na Europskom vijeću. Žao nam je što (predsjednik Europskog vijeća) Herman Van Rompuy nije razgovarao i pregovarao s nama posljednjih mjeseci", poručili su u zajedničkom priopćenju čelnici najvećih političkih skupina u Europskom parlamentu Joseph Daul (Europska pučka stranka), Hannes Swoboda (socijalisti i demokrati), Guy Verhofstadt (liberali), Rebecca Harms i Daniel Cohn-Bendit (Zeleni). "Pravi pregovori počet će tek sada s Europskim parlamentom. Ostat ćemo pri našim prioritetima koje smo više puta istaknuli", dodaju parlamentarci. Čelnici zemalja članica EU-a postigli su u petak nakon više od 24 sata pregovora dogovor o sedmogodišnjem finacijskom okviru u iznosu od 960 milijardi eura u preuzetim obvezama, a 908,4 milijarde u stvarnim plaćanjima. To je prvi put u povijesti EU-a da je dogovoren sedmogodišnji proračun niži od prethodnog. U razdoblju od 2017-2013 proračun je u preuzetim obvezama iznosio oko 1000 milijardi eura.
LJUBLJANA - Više od deset tisuća ljudi okupilo se po podacima slovenske policije u petak poslije podne u mimohodu ulicama Ljubljane, u novom prosvjedu protiv vlade i političkih elita, koji su sudionici nazvali "treći slovenski ustanak". Policija je rano poslije podne zaštitila zgrade parlamenta i vlade u središtu Ljubljane, nedaleko Kongresnog trga, a mjesto prosvjeda policija nadgleda i iz zraka uz pomoć helikoptera. U prosvjedima za sada nema izgreda. Čuju se poruke protiv vlade, zahtjevi za ostavkama vodećih političara poput Janeza Janše i Zorana Jankoviča, za koje se tvrdi da su obilježeni korupcijskim skandalima, te osobito protiv članova parlamenta. U šetnji ulicama Ljubljane kolona prosvjednika zaustavila se ispred zgrade središnje banke. Na transparentima i preko megafona najistaknutijim slovenskim političarima uzvikuje se da su "lopovi" i da ne predstavljaju narod.
TUNIS - Tuniska policija sukobila se u petak s ljudima koji su pohodili pogreb oporbenog sekularnog čelnika Chokrija Belaida, čije je ubojstvo gurnulo Tunis u još dublju krizu. Na pogrebu Belaidu u okrugu Jelel al-Jaloud tuniske prijestolnice okupilo se najmanje 50.000 ljudi koji su izvikivali protuvladine i protuislamističke poruke. To je najveći pogreb u zemlji od smrti Habiba Burgibe, vođe za neovisnost Tunisa i prvog predsjednika 2000. Sukob je izbio u blizini groblja nakon što je policija upotrijebila suzavac na prosvjednike koji su bacali kamenje i zapalili nekoliko automobila. Policija je također uporabila suzavac u blizini ministarstva unutarnjih poslova, čestog poprišta okršaja u glavnom gradu. Tunis, kolijevku Arapskog proljeća, potresaju napetosti između dominantnih islamista i njihovih sekularnih protivnika, a stanju u zemlji pridonosi i nedostatak društvenog i gospodarskog napretka od kada je u siječnju 2011. s vlasti svrgnut predsjednik Zine al-Abidine Ben Ali.
BERLIN - Parlamentarni izbori u Njemačkoj bit će održani 22. rujna, odlučio je u petak njemački savezni predsjednik Joachim Gauck. Kako je priopćio Gauckov ured, u skladu s preporukom savezne vlade izbori za 22. saziv njemačkog Bundestaga održat će se 22. rujna, a istog dana birat će se i zastupnici za zemaljski parlament u Hessenu. Dvoje glavnih kandidata za mjesto saveznog kancelara, sadašnja savezna kancelarka Angela Merkel iz CDU-a i Peer Steinbrueck iz SPD-a mogli bi voditi neravnopravnu borbu, jer je raspoloženje birača trenutačno jasno na strani kancelarke. Prema istraživanju javnog mnijenja, što su ga u ovoga tjedna objavili časopis Stern i televizijska postaja RTL, Steinbrueck zaostaje za Merkel čak 37 posto glasova. Merkel bi prema tome istraživanju dobila 58, a Steinbrueck 21 posto glasova. Kad je riječ o izgledima stranaka, kršćansko-demokratska unija sestrinskih stranaka CDU i CSU dobila bi 41 posto glasova, a njezin sadašnji partner u vladajućoj koaliciji, liberalni FDP četiri posto glasova. To znači da FDP ne bi prešao izborni prag, a vladajuća koalicija ne bi imala potrebnu većinu u Bundestagu. Socijaldemokratski SPD bi prema istraživanju javnog mnijenja dobio 25 posto glasova, a njegov potencijalni koalicijski partner Zeleni 15 posto, što znači da bi te dvije stranke zajedno imale 40 posto glasova, pet manje nego stranke sadašnje vladajuće koalicije.
ZAGREB - Irska vlada dobila je prešutno odobrenje Europske središnje banke (ECB) za dugoočekivani plan produljenja otplate dugova svojih saniranih banaka, prenose europski mediji. "Današnji rezultat povijesni je korak na putu prema gospodarskom oporavku", rekao je irski premijer Enda Kenny u četvrtak u irskom parlamentu. "Novi plan vjerojatno će bitno poboljšati percepciju održivosti našeg duga u očima potencijalnih investitora u Irskoj", dodao je. Komentar Europske središnje banke (ECB) u Frankfurtu nije bio spektakularan. "Primili smo na znanje odluke irske vlade", rekao je predsjednik ECB-a Mario Draghi na konferenciji za novinare nakon mjesečnog sastanka Upravnog odbora banke. No Irska je upravo to željela čuti. Izjava je u očitoj suprotnosti s Draghijevim komentarom u prosincu kada je kazao da se ECB ne smije upuštati u "monetarno financiranje" bilo kakvim dogovorom o produljenju dospijeća tzv. zadužnica koje Irska mora otplaćivati ECB-u svake godine u sklopu programa spašavanja EU-a i MMF-a, vrijednog ukupno 67,5 milijardi eura.
ZAGREB - Islamistička skupina Pokret za jedinstvo i džihad na istoku Afrike (Mujao) preuzela je u petak odgovornost za samoubilački napad na kontrolnu točku malijske vojske kod grada Gaoa na sjeveru zemlje, pri čemu je ozlijeđen jedan vojnik, prenosi AFP. Bombaš samoubojica na motociklu raznio se na kontrolnoj točki i ozlijedio vojnika, što je prvi bombaški napad otkako su francuske snage istjerale pobunjenike iz njihovih pustinjskih uporišta Gaoa, Timbuktua i Kidala. Istovremeno, žestoki okršaj izbio je na zapadu glavnog malijskog grada Bamaka kada su se vladine snage sukobile s pobunjenim pripadnicima padobranskih jedinica odanim bivšem predsjedniku Amadou Toumaniju Toureu. Od vojnog udara u ožujku prošle godine koji je gurnuo Mali u kaos i rezultirao islamističkom okupacijom sjevera zemlje, padobranci lojalni Toureu uglavnom su se držali po strani, a neki su uhićeni, navodi Reuters.
PARACHINAR, Pakistan - U eksploziji bombe u Kalayi na sjeverozapadu Pakistana u petak je ubijeno 16 ljudi a 27 ih je ranjeno, objavile su pakistanske vlasti. "Većina mrtvih i ranjenih vraćala se s molitve u džamiji", rekao je Mehmood Aslam, vladin dužnosnik u poluatonomnoj regiji Orakzai, koja se nalazi u sjeverozapadnom planinskom području duž granice s Afganistanom. Ni jedna skupina nije preuzela odgovornost za napad. Nakon bombaškog napada, devet militanata ubijeno je u napadu vojnih zrakoplova na njihovo sklonište u istom području, rekli su vojni dužnosnici.
WASHINGTON - Bivša državna tajnica Hillary Clinton najpopularniji je političar u Sjedinjenim Državama i uživa veću popularnost od stranačkih kolega predsjednika Baracka Obame i potpredsjednika Joea Bidena kao i od vodećih republikanaca, pokazali su rezultati ispitivanja javnog mnijenja u SAD-u. Hillary Clinton, mogućoj predsjedničkoj kandidatkinji na izborima 2016. godine, sklono je 61 posto Amerikanaca dok 34 posto nema pozitivno mišljenje o njoj, po rezultatima istraživanja sveučilišta Quinnipiac objavljenim u petak. Istraživanje je provedeno tjedan dana nakon što je 65-godišnja Hillary Clinton napustila položaj državne tajnice. Clinton je rekla da da ne vidi svoj povratak u politiku ali je ostavila otvorenom takvu mogućnost. Za usporedbu, o Obami pozitivan stav ima 51 posto Amerikanca a 46 posto ga negativno ocjenjuje. Bidenu, koji je također mogući kandidat na izborima 2016. godine, 46 posto Amerikanaca dalo je pozitivnu ocjenu, prema 41 posto koji su ga ocijenili negativno.
HOUSTON - Tajna služba SAD-a istražuje moguće hakiranje e-mail računa bivšeg američkog predsjednika Georgea H. W. Busha i drugih članova njegove obitelji i prijatelja, objavila je ta agencija u petak. Istraga je otvorena nakon izvješća da je poruke i druge materijale s nekoliko e-mail računa putem kojih su se dopisivali bivši predsjednik i članovi njegove obitelji, medijima dostavio računalni haker koji se naziva "Guccifer". "Tajna služba potvrđuje da vodi istragu", rekao je njen glasnogovornik Brian Leary. Glasnogovornik obitelji Bush nije želio komentirati navode. Među materijalima do kojih je haker došao bili su popis kućnih adresa, brojevi mobitela i e-mail poruke Georgea H. W. Busha, njegova sina Georgea W. Busha i drugih članova obitelji, uključujući poruke u vezi nedavnog boravka bivšeg predsjednika u bolnici u Houstonu, po internet stranici Smoking Gun koja je objavila fotografije koje je, kako kaže, dobila od hakera.
VATIKAN - Katolici i protestanti spremaju se objaviti deklaraciju u kojoj ističu uzajamno razumijevanje stečeno tijekom "40 godina", ali se i dalje razlikuju po "ključnim životnim pitanjima", rekao je u razgovoru za AFP kardinal Kurt Koch, predsjednik Papinskog vijeća za promicanje kršćanskog jedinstva. Dokument na 30 stranica pod naslovom "Od sukoba do sloge", koji je zajednički i Luteranskom savezu i Katoličkoj crkvi, "upravo se prevodi na razne jezike", rekao je francuskoj agenciji prvi čovjek vatikanske ekumene. Četiri godine prije 500. godišnjice Reformacije (2017.), u deklaraciji se iznosi tijek bolnog sukoba, ali i teološki napredak ostvaren nakon Drugog Vatikanskog koncila, objasnio je švicarski svećenik, koji od 2010. neumorno radi na učvršćenju dugoročnog međukršćankog dijaloga i pomirenja. "Nije uvijek lako", bilo to s protestantima ili pravoslavcima, priznao je nekadašnji baselski biskup, kojeg ipak "veseli zanimanje za ono što Crkva čini u pogledu ekumenizma".
BEJRUT - Više od 50 radnika zaposlenih u vojnoj tvornici u središnjoj Siriji poginulo je u bombaškom napadu ranije ovoga tjedna, priopćio je u petak Sirijski opservatorij za ljudska prava. U priopćenju se navodi da su 54 osobe ubijene u eksploziji u srijedu u autobusu kojim su se trebali vratiti kući na kraju smjene, te da bi broj mrtvih još mogao rasti. Opservatorij navodi da je među 54 mrtva u napadu u Buraku, desetak kilometara južno od grada Hame, 11 žena. Radnici su bili iz Homsa, Hame i Salamijaha. Nitko nije preuzeo odgovornost za taj napad koji je razbjesnio mnoge sirijske aktiviste, a neki su ga nazvali terorističkim budući da su meta bili civili.
ZAGREB - Na sjeveru Nigerije u dva je napada ubijeno devet medicinskih djelatnica koje su cijepile djecu protiv dječje paralize, objavila je nigerijska policija. U prvom napadu u Kanou djelatnice su ustrijelili napadači koji su se dovezli na motoru s prikolicom, a trideset minuta kasnije napadači su pucali na djelatnice ispred klinike van grada Kanoa dok su se pripremale započeti cijepljenje, izvijestio je BBC u petak. Neki nigerijski muslimanski čelnici ranije su se protivili cijepljenju protiv dječje paralize tvrdeći da ono izaziva neplodnost. U četvrtak je kontroverzni muslimanski klerik govorio protiv kampanje cijepljenja tvrdeći da su nove slučajeve dječje paralize izazvali zaraženi lijekovi. Nigerija je jedna od samo tri zemlje u kojima je dječja paraliza još uvijek endemska bolest.