"Takva oprema je novost i u svjetskim razmjerima, ne samo u Hrvatskoj - svega je 10-ak takvih poligona u Europi", rekla je profesorica Snježana Mihalić Arbanas iz Zavoda za geologiju i geološko inženjerstvo s Rudarsko-naftno-geološkog fakulteta, gostujuća u Uredu za upravljanje u hitnim situacijama.
Navela je da je oprema za praćenje klizišta Kostanjek s ciljem uspostavljanja sustava ranog upozoravanja postavljena zahvaljujući donaciji japanske vlade i u okviru hrvatsko-japanskog znanstvenog projekta, a Fakultet je, dodaje, razvio dobru i s gradskih uredima zaduženima za prevenciju i sanaciju klizišta te s Uredom za upravljanje u hitnim situacijama, u slučaju kad su ugroženi životi.
"Sustav je on-line i registiraju se pozicije određenih točaka tako da ćemo moći dati informacije ljudima koji su u strahu od većih šeteta, a uspostavit ćemo ga i na drugim mjestima gdje postoji opasnost od klizišta", dodala je.
Objasnila je da takav sustav kontinuirano, 24 sata dnevno, prati pomake, pa se u trenutku kad se pomak poveća može aktivirati određeni alarm. U nas je, dodaje, uobičajeno povremeno praćenje koje provodi Gradski ured za izgradnju grada tako da se postavi oprema, a netko s vremena na vrijeme izađe na teren i prati promjene.
Mihalić Arbanas je ocijenila da klizište Kostanjek, gdje su još prije 50 godina uočena prava oštećenja na obiteljskim i industrijskim objektima, nije moguće tako jednostavno sanirati jer je neuobičajeno veliko. Podsjetila je da je to klizište nastalo ekspolatacijom lapora za potrebe bivše tvornice cementa u Podsusedu.
Što se pak tiče klizišta u Kustošiji, ono je već ranije registirano i postoji na interaktivnoj karti klizišta, a novija gradnja nije ga 'aktivirala' jer se dogodilo na padini iznad kuće, ocijenila je i dodala da su druga, manja klizišta riješena, dok je sanacija potrebna u slučaju dvaju klizišta.
Na pitanje novinara je li moguće da cijela Medvednica postane jedno veliko klizište, Mihalić Arbanas je odgovorila da takva mogućnost ne postoji. "Naša klizišta su relativno mala u odnosu na svjetska, s prosječnom površinom od tisuću metara četvornih", rekla je i dodala kako klizišta nisu problem koji je sveopća opasnost, ali da o njima treba voditi računa kroz sustav prostornog planiranja, sustav građanja i potom civilne zaštite.
Pročelnik Ureda za upravljanje u hitnim situacijama Pavle Kalinić požalio se kako u slučaju klizišta u Divoselskoj podružnica Zagrebačkog holdinga "Vodoopskrba i odvodnja" nije pravovremeno reagirala jer tijekom vikenda nije ondje poslala ekipu na teren kako bi pročistili kanalizaciju.
Apelirao je na što brže donošenje Zakona o civilnoj zaštiti koji je, naglasio je, izuzetno potreban u situacijama kad ljude treba mobilizirati kako bi mogli i službeno dobiti potvrdu da su bili u civilnoj zaštiti. "Sada takvu potvrdu ne možemo izdati", naveo je. Napomenuo je i da se u sustavu točno treba znati tko i kada dolazi u pomoć.
"Nesreće se ne događaju samo drugima, nego i nama", zaključio je.
Pritom je naveo da su snage zaštite i spašavanja Grada Zagreba tijekom 2012. obavile ukupno 24.735 hitnih intervencija, što je za oko četiri tisuće više nego godinu prije.