Rok za podnošenje žalbe istječe u srijedu, tri mjeseca od kako je Slovenija proglašena odgovornom za neisplaćeni dug Ljubljanske banke Sarajevo.
Još uvijek nepravomoćnom presudom Sloveniji je naloženo da državljanima BiH Emini Ališić in Azizu Sadžaku, starim štedišama Ljubljanske banke u toj državi, isplati po 4000 eura na ime naknade za nematerijalnu štete. Uz to, sud je od Slovenije zatražio da da u roku šest mjeseci od prvostupanjske presude prihvati sustavne mjere za isplatu više od 8000 sličnih slučajeva BiH štediša, na isti način kako je to bilo omogućeno štedišama Ljubljanske banke u njezinim podružnicama u Sloveniji.
To će biti važno i za druge štediše Ljubljanske banke izvan Slovenije, jer je presudom u slučaju dvoje štediša iz BiH Strasbourg od Slovenije zatražio da donese sustavna rješenja i za sve druge štediše u istom pravnom položaju.
Konačna presuda u Strasbourgu mogla bi biti važna i za povrat stare devizne štednje hrvatskih štediša Ljubljanske banke Zagreb, koji svoja potraživanja svojedobno nisu prenijeli na hrvatske banke i u hrvatski javni dug.
Drugo su pitanje sredstva koja je štedišama vratila Hrvatska, tzv. preneseni dio štednje Ljubljanske banke Zagreb. Za to se traži kompromisno rješenje između dviju država, budući da je to slovenski uvjet za ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora s Europskom unijom. Traži se kompromisno rješenje i alternativno rješenje, nakon kojega bi tužbe protiv Ljubljanske banke pred hrvatskim sudovim postale bespredmetne i bile povučene, što je uvjet Slovenije za početak ratifikacijskog postupka hrvatskog pristupnog ugovora s EU u slovenskom parlamentu.
Ljubljanski "Dnevnik" podsjeća da u srijedu u Sloveniji slijede razgovori ministara vanjskih poslova Vesne Pusić i Karla Erjavca s financijskim stručnjacima Zdravkom Rogićem i Francom Arharom na tu temu, te da u priči o starim štedišama Ljubljanske banke u Hrvatskoj i BiH postoje sličnosti, ali i razlike.
Slovenska strana tvrdi da je Ljubljanska banka Sarajevo najprije bila nacionalizirana, nakon čega je još deset godina u samostalnoj BiH poslovala "normalno", ali su je vlasti u Sarajevu nakon toga poslale u likvidaciju, ne isplativši pri tom starim štedišama ni dio sredstava po "teritorijalnom" načelu, kako je to primjerice učinila Hrvatska sa štedišama Ljubljanske banke Zagreb.
No, načelno stajalište koje Ljubljana i dalje zastupa kad je riječ o poslovanju Ljubljanske banke u vrijeme Jugoslavije izvan same Slovenije jest da problem stare devizne štednje treba rješavati kao sukcesijsko, a ne bilateralno pitanje, te da bi države slijednice trebale namiriti štediše na svom teritoriju.
Na nepravomoćnu presudu u slučaju dvoje štediša Ljubljanske banke u BiH, slovensko državno pravobraniteljstvo vjerojatno će u roku do srijede uložiti žalbu, tvrde slovenski mediji. To je odmah nakon prvostupanjske presude koja bi mogla utjecati i na druge slične slučajeve u kojima se pred sudom za ljudska prava tuži Ljubljansku banku najavio ministar vanjskih poslova Karl Erjavec, a o prijedlogu žalbe već su raspravljali slovenska vlada i ministarstvo vanjsih poslova, piše "Dnevnik".
Prema postupku, Europski sud za ljudska prava najprije mora odlučiti je li žalba pravno utemeljena. Ako utvrdi da nije, njegova prvostupanjska presuda postaje konačna, a ako se žalbeni postupak odobri, onda o slučaju odlučuje veliki senat suda u kojemu je 17 sudaca.