Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
22. siječnja 2013.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija
7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija u eurima
8. RBA: prava proračunskih korisnika zadržana na uštrb poreznih obveznika
9. Makroekonomija: stopa nezaposlenosti skočila iznad 21 posto
10. Prosječna neto plaća za studeni 5.681 kuna
11. Daljnji pad GfK indeksa povjerenja potrošača
12. ILO: ove godine rekordnih 200 milijuna nezaposlenih u svijetu
13. IIF prognozira pojačani dotok novog kapitala u novu Europu u 2013.
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata
(%)
22.01. 103.010.000 283.010.000 33.010.000 0,62
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) prekonoćni 26.010.000 0,60 1 tjedan 7.000.000 0,70 Ukupno 33.010.000 0,62
Pozajmice deviza
Valuta Promet Kamatna stopa (%) EUR 1 tjedan 1.300.000 1,00
Izvor: Tržište novca
U današnjem trgovanju na Tržištu novca bilježimo lagani pad ponude, no istodobno je i ukupno prijavljena potražna dodatno oslabila.
Tako je ukupno prijavljena potražnja danas iznosila 103,01 milijun kuna ili tek za oko 19 posto manje no u ponedjeljak.
Istodobno se na strani ponude našlo 283,01 milijun kuna, ili za oko 3 posto manje no dan ranije.
Najviše je danas, u iznosu od 26,01 milijun kuna, plasirano putem prekonoćnih pozajmica a pritom je kamatna stopa porasla sa 0,49 na 0,6 posto.
Također je plasirano i 7 milijuna kuna ročnih plasmana i to na rok od tjedan dana uz kamatnu stopu od 0,7 posto.
Ukupan kunski promet na Tržištu novca dosegao je tako danas 33,01 milijun kuna, a pritom je 70 milijuna kuna potražnje, zbog kreditnih ograničenja sudionika, ostalo nepodmireno. Prosječna kamatna stopa snižena je sa 0,97 na 0,62 posto.
Uz trgovinu kunama danas se na Tržištu novca trgovalo i devizma. Tako je na rok od tjedan dana plasirano 1,3 milijuna eura uz kamatnu stopu od 1 posto.
„Trgovanje na Tržištu novca i danas je obilovalo ponudom novčanih sredstava. Potražnja se uglavnom odnosila na prekonoćne, te manjim dijelom na ročne pozajmice. Unatoč visokoj ponudi, potražnja nije u cijelosti podmirena zbog iskorištenosti limita potencijalnih kreditora prema tražiocima pozajmica. Uz kune, danas se na Tržištu novca trgovalo i devizama i to 1,3 mio EUR po kamatnoj stopi od 1%. Trgovalo se devizama na rok od tjedan dana.“ navodi se u priopćenju Tržišta novca.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
Pad Crobexa i rast Crobexa10
Redovni promet Zagrebačke burze danas je iznosio 17 milijuna kuna, dionički indeks Crobex zabilježio je pad za 0,26 posto, na 1.886,70 bodova, dok je specijalizirani indeks Crobex10 porastao za 0,14 posto, na 1.059,83 boda.
Dvije su dionice danas ostvarile promete iznad milijun kuna, HT-a i Zagrebačke banke.
Dionica HT-a uz porast cijene od 0,65 posto, na 217,01 kunu, zabilježila je 5,5 milijuna kuna prometa.
Cijena dionice Zagrebačke banke pala je pak za 1,19 posto, na 36,50 kuna, ostvarivši 2 milijuna kuna prometa.
Promet od 767,7 tisuća kuna imala je dionica Belja, čija je cijena porasla 2,50 posto, na 78 kuna.
Porast cijene od 1,43 posto, na 245,97 kuna, ostvarila je dionica Petrokemije uz promet od 713 tisuća kuna.
Dionica Viadukta prodano je za 688,2 tisuće kuna, a cijena im je porasla za 4,30 posto, na 437 kuna. Viadukt je danas objavio da je zaključio 55,5 milijuna kuna vrijedan ugovor za izgradnju prve faze kružnog toka Šijana i dio trase ceste D66 u Puli.
S rastom cijene današnje su trgovanje završile i dionice Rivijere Adrie koje su poskupile za 0,23 posto, Uljanik plovidbe za 1,17 posto, Ine 2,20 posto, Termes grupe 2,96 posto, Kaštelanskih staklenika 3,77 posto, Kutjeva za 7,67 posto.
Među trgovanjim dionicama cijena je pak pala dionicama Tiska za 0,23 posto, Ericssona Nikole Tesle 0,30 posto, Tehnike 0,54 posto, Valamar Adria Holdinga 0,82 posto, povlaštena Adrisa 1,15 posto, Đuro Đaković Holdinga 1,17 posto, Vupika 1,29 posto, Diokija 1,56 posto, Dalekovoda 1,99 posto, Hidroelektre niskogradnje za 4,30 posto.
Dionica Najniža Najviša
Zadnja Promet Promjena
Službeno Tržište
ADPL-R-A 117,36 118,39 118,39 83.451,50 0,08%
ATGR-R-A 670,00 679,31 670,00 79.612,48 -1,36%
DLKV-R-A 68,61 71,89 68,61 243.487,48 -1,99%
HT-R-A 216,02 218,50 217,01 5.528.892,78 0,65%
IGH-R-A 565,00 576,99 565,00 17.573,96 -2,59%
INA-R-A 4.050,00 4.190,00 4.190,00 153.717,63 2,20%
INGR-R-A 4,32 4,56 4,37 66.530,91 -1,58%
ISTT-R-A 122,03 155,00 155,00 5.129,18 10,71%
KOEI-R-A 650,00 651,00 650,00 73.468,81 -1,22%
LKPC-R-A 566,09 575,00 575,00 91.919,81 -1,71%
OPTE-R-A 10,76 11,09 10,76 16.895,11 -2,18%
PODR-R-A 265,21 269,00 265,50 64.060,86 0,15%
PTKM-R-A 239,51 247,00 245,97 712.908,97 1,43%
ULPL-R-A 190,51 199,39 198,78 129.168,02 1,17%
VART-R-1 7,21 8,90 7,21 9.477,05 -9,88%
VIRO-R-A 601,00 601,00 601,00 18.030,00 -0,33%
Redovito Tržište
ACI-R-A 3.375,00 3.377,00 3.375,00 23.627,01 -3,57%
ADRS-P-A 282,70 285,80 282,70 544.402,33 -1,15%
ADRS-R-A 308,01 308,01 308,01 1.232,04 -3,41%
ARNT-R-A 138,00 144,94 144,94 99.779,17 2,79%
ATLN-R-A 42,30 44,11 42,30 23.561,75 -2,13%
ATLS-R-A 7,99 7,99 7,99 886,89 55,15%
ATPL-R-A 232,00 239,97 235,29 93.877,85 -1,47%
BD62-R-A 46,44 47,70 46,91 89.453,73 -3,26%
BLJE-R-A 76,30 78,01 78,00 767.761,29 2,50%
CEBA-P-A 91,06 91,06 91,06 455,30 -4,22%
DDJH-R-A 79,32 81,00 80,00 285.017,67 -1,17%
DIOK-R-A 12,41 13,44 12,60 109.971,96 -1,56%
ERNT-R-A 1.482,17 1.494,00 1.490,00 235.461,64 -0,30%
FRNK-R-A 476,00 476,00 476,00 50.456,00 3,03%
HDEL-R-A 110,05 116,99 110,05 256.554,87 -4,30%
HIMR-R-A 190,00 190,00 190,00 19.000,00 -1,04%
HMAM-R-A 100,00 100,00 100,00 21.000,00 1,01%
HPB-R-A 1.300,00 1.300,00 1.300,00 52.000,00 6,32%
HUPZ-R-A 1.229,50 1.229,50 1.229,50 28.278,50 -0,85%
IMZV-R-A 85,00 85,00 85,00 3.825,00 -5,56%
INDG-R-A 105,00 105,00 105,00 150.465,00 0,00%
IPKK-R-A 185,00 194,99 191,50 122.326,39 2,96%
JDPL-R-A 64,84 69,18 64,84 1.365,98 -6,03%
JNAF-R-A 2.450,00 2.450,00 2.450,00 7.350,00 0,00%
KNZM-R-A 141,89 142,05 141,96 18.600,39 0,10%
KODT-P-A 960,00 970,00 970,00 4.840,00 0,41%
KODT-R-A 1.039,00 1.049,00 1.049,00 4.186,00 2,84%
KOKA-R-A 160,00 160,00 160,00 8.640,00 0,00%
KORF-R-A 121,12 124,00 122,50 192.556,93 -0,82%
KRAS-R-A 360,00 364,00 360,00 38.477,90 -0,98%
KSST-R-A 520,00 582,00 550,00 337.419,12 3,77%
KTJV-R-A 21,99 25,49 23,30 255.718,64 7,67%
LEDO-R-A 7.630,00 7.630,00 7.630,00 15.260,00 0,37%
LKRI-R-A 121,23 123,53 121,23 85.488,58 -2,23%
LRH-R-A 1.805,00 1.806,00 1.805,00 50.545,00 0,00%
LURA-R-A 360,00 360,00 360,00 7.200,00 -5,26%
LVCV-R-A 100,00 100,00 100,00 2.000,00 0,00%
MIV-R-A 3.050,01 3.050,01 3.050,01 152.500,50 0,00%
PBZ-R-A 517,01 523,00 517,01 42.149,43 0,36%
PDBA-R-A 295,01 295,01 295,01 590,02 0,00%
PIKR-R-A 188,00 188,00 188,00 15.980,00 -24,19%
PLAG-R-A 2.000,00 2.000,00 2.000,00 10.000,00 -0,30%
RIVP-R-A 13,01 13,08 13,08 319.972,90 0,23%
SLRS-R-A 338,07 340,05 338,07 9.491,62 -12,41%
THNK-R-A 826,00 850,00 835,50 253.720,02 -0,54%
TISK-R-A 214,50 216,00 214,50 107.383,33 -0,23%
TNPL-R-A 385,00 385,00 385,00 385,00 0,00%
TUHO-R-A 1.248,50 1.248,50 1.248,50 37.455,00 3,18%
VDKT-R-A 429,14 440,00 437,00 688.258,02 4,30%
VLDS-R-A 0,51 0,54 0,52 441,21 48,57%
VPIK-R-A 116,00 122,00 120,00 423.417,47 -1,29%
ZABA-R-A 36,30 37,15 36,50 2.013.266,56 -1,19%
ZLAR-R-A 12,51 12,51 12,51 3.677,94 0,08%
ZVCV-R-A 86,99 86,99 86,99 1.739,80 1,15%
ZVZD-R-A 3.830,00 3.935,00 3.830,00 42.602,00 -2,52%
Domaći MTP
BCIN-R-A 205,00 205,00 205,00 266.500,00 5,13%
BRBA-P-A 3.300,10 3.300,10 3.300,10 13.200,40 0,00%
KOTR-P-A 1.400,00 1.400,00 1.400,00 19.600,00 0,00%
RIBA-O-177A 99,60 100,00 100,00 623.063,52 6,487%
Inozemni MTP
EGB-S-LBU1 83,20 85,00 83,90 16.775,00 -2,56%
EGB-S-LDX1 82,40 86,70 86,70 25.365,00 -2,03%
EGB-S-LDX2 51,15 57,10 54,51 106.457,00 2,67%
EGB-S-LWL1 83,20 87,90 87,90 34.972,90 2,57%
EGB-S-SBU1 81,70 82,20 81,70 8.195,00 -1,80%
EGB-S-SEU1 1,53 1,53 1,53 7.650,00 \
EGB-S-SGD1 132,90 133,90 132,90 37.412,00 -16,20%
EGB-S-TLGD 145,50 146,00 145,60 39.347,00 -0,27%
EGB-S-TSDX 58,10 64,30 60,30 275.747,20 5,77%
EGB-S-TSWL 84,30 88,80 84,30 97.991,79 -4,42%
Ukupan promet
16.998.675,11
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih fondova
Mirex i dalje rekordno
Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, i u ponedjeljak je zabilježila rast. Naime, prema podacima HANFA-e, vrijednost mu je u odnosu na petak porasla 0,4 boda ili 0,23 posto – na rekordnih 180,9694 bodova.
Posljedica je to rasta vrijednosti svih obveznih mirovinskih fondova. Tako su rast od po 0,23 posto na vrijednosti zabilježili AZ fond na 184,311 bodova, Erste Plavi fond na 186,3799 bodova te Raiffeisen fond na 181,8724 boda. Također je porasla vrijednost i fonda PBZ Croatia osiguranja 0,21 posto, na 165,6139 bodova.
I kod dobrovoljnih mirovinskih fondova svi su bilježili dobitke. Tako je vrijednost Croatia osiguranje DMF-a viša 0,35, AZ benefit DMF-a 0,34, AZ profit DMF-a 0,25, Erste Plavi Protect DMF-a 0,2, Raiffeisen DMF-a 0,18 a Erste Plavi Expert DMF-a 0,13 posto.
I među zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima svi su bilježili rast vrijednosti. Tako je vrijednost Cestarskog fonda porasla 0,51, fonda HEP grupe 0,47, fonda Croatia osiguranja 0,38, AZ Dalekovod fonda 0,36, fonda Ericsson Nikole Tesle 0,27, AZ VIP fonda 0,26, AZ Zagreb fonda i fonda Željezničara po 0,25, AZ fonda Hrvatske kontrole zračne plovidbe i fonda Sindikata pomoraca Hrvatske po 0,24, fonda Auto Hrvatske 0,23, fonda Hrvatskih autocesta, fonda Hrvatskog liječničkog sindikata i fonda Novinara po 0,15, fonda T-HT-a 0,1 a fonda Atuoceste Rijeka-Zagreb i AZ ZABA fonda po 0,02 posto.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena %
18.01. 21.01.
Mirex 180,5610 180,9695 0,23
AZ OMF* 184,3110 184,7367 0,23
Erste Plavi OMF. 185,9521 186,3799 0,23
PBZ Croatia osig.OMF 165,2715 165,6139 0,21
Raiffeisen OMF 181,4613 181,8724 0,23
AZ benefit DMF** 193,9316 194,5820 0,34
AZ profit DMF 216,2475 216,7903 0,25
Croatia osiguranje DMF 133,7776 134,2469 0,35
Erste Plavi Expert DMF 156,6429 156,8407 0,13
Erste Plavi Protect DMF 159,0464 159,3691 0,20
Raiffeisen DMF 173,8369 174,1433 0,18
ZDMFAutocesta Rijeka – Zagreb 106,9188 106,9360 0,02
Auto Hrvatska ZDMF 119,3652 119,6359 0,23
AZ Dalekovod ZDMF*** 207,3486 208,1025 0,36
AZ Hr. kontrola zračne plov. 202,0986 202,5805 0,24
AZ VIP ZDMF 217,8077 218,3676 0,26
AZ ZABA 100,6608 100,6840 0,02
AZ Zagreb ZDMF 158,1421 158,5378 0,25
ZDMF cestarski fond 140,2646 140,9735 0,51
ZDMF Croatia osiguranje 117,4807 117,9318 0,38
ZDMF Ericsson N. Tesla 180,7252 181,2085 0,27
ZDMF HEP grupa 123,0972 123,6700 0,47
ZDMF Hrvatskih autocesta 133,9221 134,1248 0,15
ZDMF Hr. liječničkog sind. 195,8048 196,0973 0,15
ZDMF Novinar 166,8562 167,1135 0,15
ZDMF Željezničar-Raiffeisen 135,3448 135,6882 0,25
ZDMF Sind. pomoraca Hr. 120,0855 120,3698 0,24
ZDMF T-HT 154,2488 154,3991 0,10
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANFA
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA - 13.649 Tokyo/Nikkei 10.709 10.747 London/FTSE-100 6.177 6.180 Frankfurt/DAX 30 7.692 7.748
*Izvor: REUTERS
Europske dionice oslabile su u utorak pod pritiskom francuskih telekomunikacijskih kompanija koje su izgubile na vrijednosti nakon što se pojavila mogućnost cjenovnog rata u tom sektoru.
Londonski FTSE pao je 0,06 posto na 6.177 bodova, frankfurtski DAX za 0,72 posto na 7.692 boda, dok je pariški CAC bio u minusu 0,43 posto i iznosio 3.746 bodova.
Cijene dionica France Telecoma, Vivendija i Bouyguesa pale su između 2,5 i 3,7 posto nakon što je čelnik Vivendijeva mobilnog operatera SFR-a najavio rezanje cijena za čak 25 posto.
Tržišta je ipak podupro neočekivano snažno poboljšanje raspoloženja ulagača i analitičara u Njemačkoj, pokazalo je izvješće uglednog instituta ZEW. Vrijednost indeksa koji mjeri njihova očekivanja poskočila je u siječnju na najvišu razinu od svibnja 2010., od 31,5 bodova, signalizirajući da je najveće europsko gospodarstvo otpornije na krizu u eurozoni no što je bilo krajem 2012.
"ZEW-ov indeks bio je jako dobar, a ulagači se hvataju za svaku dobru vijesti", kazao je Manoj Ladwa iz tvrtke TJ Markets.
Među dobitnicima izdvajao se proizvođač piva SABMiller čija je dionica dobila na vrijednosti jedan posto nakon što je izvijestio o rastu ukupnih prihoda u trećem fiskalnom tromjesečju za 17 posto u odnosu na prošlu godinu.
S obzirom da je europska sezona objave poslovnih izvješća tek počela, trgovci ističu da se ulagači fokusiraju na rezultate iz Sjedinjenih Američkih Država gdje se očekuju izvješća Googlea, IBM-a i i J&J-a. Oko 75 posto američkih kompanija koje su dosad objavile tromjesečne rezultate ispunilo je ili premašilo očekivanja analitičara, pokazuju podaci savjetodavne tvrtke Starmine.
Indeks Tokijske burze Nikkei pao je 0,35 posto na 10.709 bodova.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD* 1,3346 1,3371 1,3266
USD/JPY* 88,74 90,06 88,35
GBP/USD* 1,5867 1,5873 1,5808
USD/CHF* 0,9290 0,9346 0,9272
*Izvor: REUTERS
Euro je u utorak na međunarodnim deviznim tržištima unatoč promjenjivoj trgovini ostao stabilan prema dolaru, crpeći podršku iz novog podatka iz Njemačke o naglo poboljšanom povjerenju ulagača.
Eurom se u takvim okolnostima trgovalo po 1,3312 dolara, što znači da je ostao gotovo nepromijenjen u odnosu na prethodno trgovanje. Drži se tako i dalje ispod najviše razine u 10 mjeseci od 1,3404 dolara, dosegnute prije tjedan dana.
Jedinstvena europska valuta oslabila je pak 0,7 posto prema jenu, na 118,47 jena.
I dolar je oslabio prema jenu, i to za gotovo 0,8 posto, na 88,88 jena.
Pozitivno je danas odjeknula vijest iz Njemačke. Tamošnji ugledni ekonomski institut ZEW objavio je da je njegov pokazatelj gospodarskog raspoloženja porastao u siječnju za 24,6 bodova u odnosu na mjesec prije, na ukupno 31,5 bodova, što je njegova najviša razina od svibnja 2010.
Takva vijest nadmašila je sva očekivanja, a znak je da kriza eurozone više ne pogađa najveće europsko gospodarstvo snažno kao krajem prošle godine.
Euro je stoga u kratkom roku umanjio gubitke prema jenu, a nakratko je dosegnuo i razinu od 1,3350 dolara.
Iako od početka prošlog tjedna ne uspijeva ponovno probiti granicu od 1,34 dolara, vjerojatno će ostati snažan, kažu valutni stratezi, ukazujući na popuštanje zabrinutosti u vezi krize u eurozoni.
"Euro bi mogao probiti razinu od 1,34 dolara pa i dosegnuti 1,35 dolara već krajem ovog tjedna nastavi li se niz dobrih pokazatelja iz Njemačke", kazao je Joerg Angele, valutni strateg u banci Raiffeisen Bank International.
Nakon što je predsjednik ECB-a Mario Draghi povoljnim ocjenama stanja u eurozoni na nedavnoj tiskovnoj konferenciji pružio poticaj tečaju eura, dodatni vjetar u leđa stigao mu je iz njemačke središnje banke Bundesbanke koja je u ponedjeljak ustvrdila da je kriza u njemačkom gospodarstvu vjerojatno već dosegnula dno.
U fokusu je bilo i zasjedanje japanske središnje banke (BOJ). Po završetku dvodnevnog zasjedanja BOJ očekivano je objavio da je podigao ciljanu inflaciju na dva posto, a najavio je i program kupovine imovine s kojim namjerava započeti tek od iduće godine. To je razočaralo one koji su očekivali agresivnije popuštanje monetarne politike pa je jen ojačao prema dolaru i euru.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 21.01. USLIB 0,15800 - 0,20470 0,30200 0,48350 21.01. EULIB 0,01357 - 0,05429 0,13429 0,24786
*Izvor :REUTERS
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi 23. siječnja
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,5727 5,6720 8,9895 6,3943 6,1115 8,6887
*Izvor: HNB
Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na jučerašnju tečajnu listu oslabila prema euru za 0,13 posto, a prema švicarskom franku za 0,27 posto.
Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,572796 kuna, a srednji tečaj franka ponovno je iznad 6,1 kunu i iznosi 6,111529 kuna.
Istodobno su prema kuni oslabili američki dolar i britanska funta. Srednji tečaj dolara je za 0,19 posto niži nego na jučer utvrđenoj tečajnici i iznosi 5,672081 kunu.
Srednji tečaj britanske funte niži je za 0,38 posto, pa se po prvi put od tečajnice utvrđene 3. travnja 2012. spustio ispod 9 kuna, na 8,989549 kuna.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 23. siječnja
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,6550 5,8894 9,2889 6,4697 OTP Banka Hrvatska 7,6436 5,8336 9,2195 6,2671 Štedbanka 7,6705 5,8898 9,1829 6,2429 Partner banka 7,6450 5,8637 9,1711 6,2652 Erste&Steiermarkische 7,6420 5,8620 9,3020 6,3030 Hrvatska poštanska banka 7,6400 5,8895 9,3068 6,3706 Splitska banka 7,6400 5,8658 9,2547 6,2883 Podravska banka 7,7515 5,9053 9,2538 6,2764 Istarska kreditna banka 7,6400 5,8650 9,2412 6,3070 Karlovačka banka 7,6590 5,9280 9,3951 6,3872 Croatia banka 7,6417 5,8354 9,1972 6,2618 Sberbank 7,6650 5,8593 9,2592 6,3254 Hypo Group Alpe-Adria 7,6400 5,8952 9,2812 6,3232 Fina 7,6000 5,8895 9,3068 6,3706 Privredna banka 7,6350 5,9341 9,2309 6,3249 Centar banka 7,6401 5,7968 9,2142 6,2948
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5955 5,6890 9,0165 6,1298 Zagrebačka banka 7,6450 5,8085 9,1614 6,2352 OTP Banka Hrvatska 7,6300 5,8051 9,1564 6,2365 Štedbanka 7,6400 5,8200 9,0919 6,1811 Partner banka 7,6350 5,8203 9,1342 6,2403 Erste&Steiermarkische 7,6300 5,8294 9,2502 6,2681 Hrvatska poštanska banka 7,6300 5,8025 9,1693 6,2765 Splitska banka 7,6300 5,7946 9,1870 6,2331 Podravska banka 7,7507 5,8053 9,2138 6,2464 Istarska kreditna banka 7,6300 5,8150 9,1333 6,2765 Karlovačka banka 7,6490 5,8690 9,3016 6,3237 Croatia banka 7,6303 5,7957 9,1342 6,2252 Sberbank 7,6450 5,8309 9,2143 6,2949 Hypo Group Alpe-Adria 7,6300 5,7951 9,1811 6,2231 Fina 7,5900 5,8025 9,1693 6,2765 Privredna banka 7,6250 5,8177 9,1395 6,2623 Centar banka 7,6303 5,7685 9,1693 6,2643
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5500 5,6550 8,9625 6,0931 Zagrebačka banka 7,5450 5,6121 8,8516 5,9954 OTP Banka Hrvatska 7,5164 5,5719 8,8857 5,9980 Štedbanka 7,5254 5,5872 8,7283 5,9339 Partner banka 7,5250 5,5306 8,8581 5,9882 Erste&Steiermarkische 7,5300 5,5562 8,8166 5,9743 Hrvatska poštanska banka 7,5300 5,5302 8,7827 5,9526 Splitska banka 7,5300 5,5953 8,8709 6,0248 Podravska banka 7,5200 5,5909 8,8711 6,0552 Istarska kreditna banka 7,5300 5,5600 8,8367 5,9617 Karlovačka banka 7,5200 5,5800 8,8436 6,0123 Croatia banka 7,5356 5,5926 8,9266 6,0204 Sberbank 7,5450 5,5757 8,8727 6,0199 Hypo Group Alpe-Adria 7,5300 5,5949 8,8809 6,0229 Fina 7,5300 5,5302 8,7827 5,9526 Privredna banka 7,5250 5,5339 8,8693 5,9568 Centar banka 7,5303 5,5756 8,8277 5,9587
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,5300 5,5560 8,7631 5,9355 OTP Banka Hrvatska 7,5042 5,5378 8,7955 5,9551 Štedbanka 7,4952 5,5313 8,6410 5,8745 Partner banka 7,5150 5,4997 8,8190 5,9624 Erste&Steiermarkische 7,5200 5,5340 8,7720 5,9500 Hrvatska poštanska banka 7,5100 5,4473 8,6510 5,8633 Splitska banka 7,5200 5,5412 8,8032 5,9819 Podravska banka 7,5050 5,5209 8,7811 6,0052 Istarska kreditna banka 7,5200 5,5350 8,8187 5,9281 Karlovačka banka 7,5100 5,5400 8,7802 5,9692 Croatia banka 7,5243 5,5586 8,8636 5,9837 Sberbank 7,5250 5,5473 8,8277 5,9893 Hypo Group Alpe-Adria 7,5200 5,4948 8,7808 5,9228 Fina 7,5100 5,4473 8,6510 5,8633 Privredna banka 7,5150 5,4786 8,7806 5,8973 Centar banka 7,5205 5,5444 8,8097 5,9281
6. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija
VRSTA EMISIJE 182 dana 364 dana
Ostvareni iznos emisije 255.000.000 83.000.000
Ukupan iznos pristiglih 490.000.000 108.000.000
ponuda
Oznaka trezorskog zapisa RHFM-T-330A RHFM-T-404A
ISIN HRRHMFT330A4 HRRHMFT404A7
Najviša ponuđena cijena 99,159 97,815
uz kamatnu 1,70 % 2,24 %
stopu
Najniža ponuđena cijena 98,793 97,142
uz kamatnu stopu 2,45 % 2,95 %
Vagana prosječna ponuđena 99,001 97,510
cijena uz kamatnu stopu 2,02 % 2,56 %
Ostvarena jedinstvena prodajna 99,013 97,473
cijena uz kamatnu stopu 2,00 % 2,60 %
Udio nebankarskog sustava u 96,08 57,83
ukupnom iznosu emisije %
Dospijeće 25. srpnja 2013. 23. siječnja 2014.
Na današnjoj aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija, planirani je iznos izdanja iznosio 250 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznsio 338 milijuna kuna, izvijestili su iz Ministarstva financija.
Stoga je nakon ovotjednih izdanja trezorskih zapisa uz 338 milijuna novo upisanih zapisa te uz istovremeno dospijeće zapisa u iznosu od 73 milijuna kuna, saldo ukupno upisanih trezorskih zapisa uvečan za 265 milijuna odnosno sa 16,392 na 16,657 milijardi kuna.
Od toga je 759 milijuna kuna upisano na rok od 91 dan, na rok od 182 dana upisano je 4,946 milijardi, na rok od 364 dana upisano 9,756 milijardi, dok je na rok od 728 dana upisano 1,196 milijardi kuna trezorskih zapisa.
Na aukciji su s rokom dospijeća od 182 dana na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 490 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 255 milijuna kuna.
Najviša ponuđena cijena iznosila je pritom 99,159 kuna, uz kamatu od 1,7 posto. Najniža je pak cijena bila 98,793 kune, uz kamatu od 2,45 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 99,013 kuna, pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 2 posto, odnosno 0,1 postotni bod manje no na ukciji od 8. siječnja. Udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije iznosio je 96,08 posto.
Na aukciji je s rokom dospijeća od 364 dana, pak, na prodaju bilo ponuđeno zapisa u iznosu od 108 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 83 milijuna kuna.
Najviša ponuđena cijena iznosila je pritom 97,815 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 2,24 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 97,142 kune, uz kamatu od 2,95 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 97,473 kune, po kamatnoj stopi od 2,6 posto, odnosno identično kao i na zadnjoj aukciji. Udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije iznosio je 57,83 posto.
Slijedeća aukcija trezorskih zapisa putem Bloomberg aukcijskog sustava (BAS) bit će održana 29. siječnja 2013. godine.
7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija u eurima
VRSTA EMISIJE 91 dan 364 dana
Ostvareni iznos emisije(EUR) 8.200.000 33.300.000
Ukupan iznos pristiglih 9.200.000 58.300.000
ponuda(EUR)
Oznaka trezorskog zapisa RHFM-T-317E RHFM-T-404E
ISIN HRRHMFT317E3 HRRHMFT404E9
Najviša ponuđena cijena 99,875 98,650
uz kamatnu 0,50 % 1,37 %
stopu
Najniža ponuđena cijena 99,751 98,044
uz kamatnu stopu 1,00 % 2,00 %
Vagana prosječna ponuđena 99,840 98,149
cijena uz kamatnu stopu 0,64 % 1,89 %
Ostvarena jedinstvena prodajna 99,802 98,093
cijena uz kamatnu stopu 0,80 % 1,95 %
Udio nebankarskog sustava u
39,02 5,41
ukupnom iznosu emisije %
Dospijeće 15. travnja 2013. 23. siječnja 2014.
Na današnjoj aukciji trezorskih zapisa u eurima planirano je bilo izdanje vrijedno 15 milijuna, no ostvaren je iznos emisije od 41,5 milijuna eura, priopćeno je iz Ministarstva financija.
Stoga je nakon ovotjednih izdanja trezorskih zapisa uz 41,5 milijuna eura novo upisanih zapisa te uz istovremeno dospijeće zapisa u iznosu od 16 milijuna eura, saldo ukupno upisanih trezorskih zapisa uvečan je za 25,5 milijuna odnosno sa 653,764 milijuna na 679,264 milijuna eura.
Od toga je 179,5 milijuna eura upisano na rok dospijeća od 91 dan te 499,764 milijuna eura na rok dospijeća od 364 dana.
Srednji tečaj Hrvatske narodne banke za jedan euro iznosi 7,562227 kuna, pa je iznos emisije izražen u kunama dosegnuo 313,832 milijuna kuna.
Na aukciju je trezorskih zapisa s rokom dospijeća od 91 dana pristiglo 9,2 milijuna eura vrijednih ponuda, dok ih je upisano u iznosu od 8,2 milijuna eura.
Najviša ponuđena cijena iznosila je 99,875 eura za 100 eura nominalnog iznosa zapisa, pa je kamatna stopa iznosila 0,5 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 99,751 euro uz kamatu 1 posto. Sukladno tome, ostvarena je jedinstvena prodajna cijena od 99,802 eura, što daje kamatnu stopu 0,8 posto, odnosno identičnu aukciji od 8. siječnjai. Udio nebankarskog sektora u emisiji iznosio je 39,02 posto.
Također je trezorskih zapisa s rokom dospijeća od 364 dana na aukciju pristiglo i 58,3 milijuna eura vrijednih ponuda, dok ih je upisano u izosu od 33,3 milijuna eura.
Najviša ponuđena cijena iznosila je 98,65 eura za 100 eura nominalnog iznosa zapisa, pa je kamatna stopa iznosila 1,37 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 98,044 eura uz kamatu 2 posto. Sukladno tome, ostvarena je jedinstvena prodajna cijena od 98,093 eura, što daje kamatnu stopu od 1,95 posto, odnosno 0,05 postotnih bodova nižu no na zadnjoj aukciji. Udio nebankarskog sektora u emisiji iznosio je 5,41 posto.
Slijedeća aukcija trezorskih zapisa putem Bloomberg aukcijskog sustava (BAS) bit će održana 29. siječnja 2013. godine.
8. RBA: prava proračunskih korisnika zadržana na uštrb poreznih obveznika
Deklarativno opredjeljenje Vlade za fiskalnu konsolidaciju u praksi se, kroz proračun za ovu godinu, svelo na zadržavanje prava proračunskih korisnika koja se ostvaruju nauštrb poreznih obveznika, ocjenjuje se u publikaciji "RBAnaliza" Raiffeisen banke pod naslovom "Jedan korak naprijed, dva natrag".
Analitičari RBA procjenjuju da bi se u Hrvatskoj u 2013. godini mogao ostvariti skroman rast od 0,5 posto, nakon četiri godine pada BDP-a. Za 2012. očekuju realni pad BDP-a za 1,8 posto, napominjući kako je u posljednje četiri godine hrvatski BDP smanjen za oko 10 posto.
Analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) navode kako proračun za 2013. donosi veće rashode i prošireni deficit u odnosu na prošlogodišnji proračun, u kojem je najavljen zaokret u dugogodišnjoj praksi vođenja populističke fiskalne politike. Istodobno njime nisu najavljene strukturne reforme kojima bi se dio proračunskih korisnika izložio rizicima ostvarivanja prihoda na tržištu, kao ni planovi za razvoj učinkovitosti javnog sektora.
Umjesto izradom plana i provedbom restrukturiranja javne uprave, kažu iz RBA, problem njene nedovoljne učinkovitosti rješava se povećanjem cijena monopoliziranih usluga, a pokušaji da se ostvare planirane uštede nailaze na "organiziranu obranu prava korisnika proračunskih sredstava odlučnih da zadrže status quo".
Iz RBA pritom navode da motiviranost proračunskih korisnika za zadržavanje prava ne umanjuje ni pitanje dugoročne neodrživosti tih prava u uvjetima padajućega fiskalnog kapaciteta, dok je istodobno očito da porezni obveznici neće moći ostvariti istu razinu prava. Stoga jača njihova sklonost poreznoj evaziji, na što država odgovara povećanom represijom u skupljanju proračunskih prihoda.
Posljedično, izostanak usklade rashoda proračuna s kapacitetom realnog sektora pogoduje razvoju socijalnog konflikta, koji slabi poslovnu klimu i investicije te dugoročno sputava rast gospodarstva, ocjenjuju iz RBA.
Podsjećaju i da su planovi za oporavak gospodarstva lani bili temeljeni na očekivanom rastu investicija javnog sektora. No, izostanak strukturnih reformi rezultirao je povećanjem krajnje potrošnje i smanjenjem izdataka za investicije u rashodima države te nastavak rasta javnog duga, a očekivana posljedica toga je snižavanje kreditnog rejtinga države.
Za razliku od prethodne godine, za planirani rast u 2013. godini Vlada računa i s povećanjem investicija u privatnom sektoru, za što bi se poticaj trebao naći u visokoj likvidnosti i sniženim premijama rizika na vanjskim tržištima kapitala. Dodatni poticaj trebao bi doći od jačanja poslovnog optimizma nakon ulaska Hrvatske u EU i očekivanog priljeva kapitala iz strukturnih fondova.
"Stoga ako se opredjeljenje Vlade za uklanjanje prepreka privatnom poduzetništvu ne zadrži samo na deklarativnoj razini, u drugom polugodištu moguće je očekivati zaustavljanje negativnih tendencija u gospodarstvu pa bi nakon četiri godine pada u 2013. godini mogli ostvariti skroman rast od 0,5 posto", zaključuju analitičari RBA.
9. Makroekonomija: stopa nezaposlenosti skočila iznad 21 posto
U Hrvatskoj je u prosincu prošle godine, prema danas objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, stopa nezaposlenosti skočila s 20,4 na 21,1 posto, najvišu razinu od ožujka 2003. godine.
To je u skladu s očekivanjima pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine. Njihove procjene kretale su se u rasponu od 21 do 21,2 posto. Stopa nezaposlenosti od 21 posto zadnji puta je zabilježena u ožujku 2003. godine.
„Prosječna stopa nezaposlenosti na razini cijele prošle godine dosegnula je 19,1 posto, što je najviša razina registrirane stope nezaposlenosti od 2003. godine, kada je iznosila 19,5 posto“, kaže Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije ekonomskih istraživanja Raiffeisenbank Austria.
Ističe da je Hrvatska, koja ima tipičnu sezonalnost tržišta rada, pa u turističkoj predsezoni i sezoni bilježi porast zaposlenosti, a nakon sezone pad, dodatno opterećena produljenom recesijom.
„Recesija traje već četiri godine, gospodarskog oporavka nema, privatni se sektor prilagodio davno nastalim okolnostima, a ovako visoka nezaposlenost uglavnom dolazi iz privatnog sektora“, navodi Živković-Matijević.
Napominje da, osim recesije, domaće tržište rada muče i strukturni problemi.
„Usporede li se stope nezaposlenosti Hrvatske i ostalih perifernih država u Europi, manje-više sve imaju slične karakteristike. Sve te zemlje pate od strukturnih problema, odnosno neusklađenosti ponude i potražnje na tržištu rada, što seže sve do obrazovnog sustava koji ne odgovara potrebama tog tržišta“, ističe Zrinka Živković-Matijević, koja ne očekuje oporavak tržišta rada tako skoro.
„Prosječna stopa nezaposlenosti ove bi se godine mogla zadržati na lanjskoj razini pod uvjetom da se uspiju zaustaviti negativni trendovi u gospodarstvu“, zaključuje Živković-Matijević.
Hrvatski zavod za zapošljavanje nedavno je izvijestio da je krajem prosinca bilo registrirano oko 358.200 nezaposlenih osoba, što je za 3,2 posto, ili 11.160 osoba više nego u studenome, a za 13,6 posto, ili 42.700 osoba više nego u prosincu prethodne godine.
10. Prosječna neto plaća za studeni 5.681 kuna
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za studeni prošle iznosila je 5.681 kunu, objavio je danas Državni zavod za statistiku.
To je za 194 kune ili nominalno 3,5 posto više od prosječne neto plaće za listopad, koja je iznosila 5.487 kuna.
Plaće za studeni obično su više od plaća za listopad zbog, u tvrtkama koje ih isplaćuju, isplata božićnica i drugih materijalnih prava.
No, na godišnjoj razini statistika bilježi pad prosječne neto plaće - neto plaća za studeni prošle godine bila je za 48 kuna ili 0,8 posto niža nego u studenom 2011. godine.
Po prvim podacima DZS-a, prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za studeni iznosila je 8.079 kuna. U odnosu na bruto plaću za listopad to je 189 kuna ili 2,4 posto više, a prema studenom 2011. godine to je 52 kune odnosno 0,6 posto manje.
11. Daljnji pad GfK indeksa povjerenja potrošača
U skladu sa nepovoljnim makroekonomskim kretanjima i lošim prognozama za 2013. godinu, GfK indeks povjerenja potrošača zabilježio je u prosincu 2012. godine pad na 31,47 bodova, s 34,15 bodova koliko je iznosio u rujnu, objavljeno je danas iz Centra za istraživanja tržišta GfK.
Indeks je dobiven istraživanjem stavova na reprezentativnom uzorku od 1000 stanovnika Hrvatske. Skala indeksa je od 0-100 pri čemu vrijednosti iznad 50 predstavljaju uzlaznu fazu ekonomskog ciklusa.
GfK indeks povjerenja potrošača, koji se mjeri zadnjih sedam godina, najvišu je razinu zabilježio u veljači 2007. godine, kada je iznosio 55,82 boda, a njegova razina iz prosinca 2012. najniža je do sada.
Komponenta indeksa koja mjeri sklonost potrošnji također je pala u prosincu 2012. u odnosu na prethodno istraživanje, iz rujna, i to sa 40 bodova u rujnu na 36 bodova u prosincu, što potvrđuje prevladavajuće recesijsko raspoloženje potrošača, ističu iz GfK.
Kontinuirani pad sklonosti potrošnji u 2012. godini ukazuje i na proces razduživanja kućanstava, kojeg je GfK zabilježio u ranijim istraživanjima.
Komponenta indeksa koja mjeri ocjenu sadašnjeg financijskog stanja pala je pak četiri boda, što može biti odraz frustracije potrošača u mjesecu u kojem sezonski raste pritisak na potrošnju, napominju iz GfK.
Očekivanja budućeg dohotka ostala su pak nepromijenjena u odnosu na prethodno mjerenje, navode iz GfK.
12. ILO: ove godine rekordnih 200 milijuna nezaposlenih u svijetu
Ove će godine broj nezaposlenih u svijetu po prvi puta u povijesti premašiti 200 milijuna, procjenjuje Međunarodna organizacija rada (ILO) u njezinom godišnjem izvješću, objavljenom u utorak.
Ta specijalizirana organizacija Ujedinjenih naroda procjenjuje da će u ovoj godini broj nezaposlenih porasti za 5,1 milijun, na ukupno 202 milijuna, nakon što je lani porastao za 4,2 milijuna.
Ni iduće godine ne očekuju se bolji podaci, pa ILO procjenjuje da će bez posla ostati daljnjih 3 milijuna osoba.
Upozorenje o rastu nezaposlenosti u svijetu ILO ponavlja već šest godina zaredom, od kada je izbila globalna financijska kriza, koja je najrazvijenija svjetska gospodarstva gurnula u recesiju.
Ostvare li se procjene ILO-a, bit će to rekordna nezaposlenost. Međutim, dosad je ta organizacija svake godine revidirala podatke na niže. Tako je u razdoblju od 2008. do 2010. godine prvotne procjene s vremenom smanjila za 10 do 15 milijuna.
Posljedica je to, tumače u ILO-u, odustajanja ljudi od potrage za poslom.
„To su ljudi koji su, zbog ozbiljnosti krize ili dugotrajne nezaposlenosti, izgubili nadu i odlučili da više neće tražiti posao, pa se stoga ne računaju kao nezaposleni, više kao obeshrabreni“, objašnjava Jose Manuel Salazar-Xirinachs, direktor analitičkog odjela tržišta rada u ILO-u.
Revidirani podaci ILO-a pokazuju da je nezaposlenost u svijetu porasla za 28 milijuna od 2007. godine, prije početka financijske krize, kazao je direktor ILO-a Guy Ryder.
S daljnjih 39 milijuna 'obeshrabrenih' ljudi, koji su se u istom razdoblju povukli s tržišta rada, u globalnoj je krizi nastao jaz od ukupno 67 milijuna radnih mjesta, zaključuje Ryder.
13. IIF prognozira pojačani dotok novog kapitala u novu Europu u 2013.
Privatni ulagači spremaju se pojačano ulagati na tržišta gospodarstava u nastajanju, uključujući i novu Europu, s obzirom na njihov snažan rast i kontinuirane niske razine kamatnih stopa na razvijenim tržištima, poručili su iz Instituta za međunarodne financije (IIF).
Aktualni pojačani priljev kapitala privatnih ulagača u novu Europu u IIF-u pripisuju popuštanju zabrinutosti u vezi s budućnošću eura. Nakon lanjskog nešto slabijeg priljeva, novoj Europi moglo bi stoga ići na ruku daljnje smirivanje dužničke krize u eurozoni, ističu.
Primarno tržište javnog duga u novoj Europi lani je dosegnulo rekordne razine, ojačavši za 30 posto u usporedbi s 2011., koja je također bila rekordna.
Dotok kapitala u tu regiju lani je smanjen na 193 milijardi dolara, nasuprot 210 milijardi dolara u godini ranije. U ovoj godini trebao bi pak narasti na 220 milijardi dolara, a u 2014. dosegnuti 237 milijardi dolara, prognoziraju u IIF-u.
U novom izvješću ujedno prognoziraju da će priljev privatnog kapitala u gospodarstva u nastajanju u 2013. narasti na ukupno 1.118 milijardi dolara, što bi bilo povećanje od 3,5 posto u usporedbi s procijenjenih 1.1080 milijardi dolara za 2012.
U idućoj godini dotok bi trebao nastaviti rasti i dosegnuti 1.150 milijardi dolara, prognozira IIF.
U prošlim vremenima veliki priljev kapitala na tržišta u nastajanju izazivao je probleme, potičući jačanje valuta u zemljama u razvoju koje se uvelike oslanjaju na izvoz, te potpirujući strah od valutnih ratova.
U međuvremenu je čitav niz dužnosnika središnjih monetarnih vlasti upozorio na tu prijetnju, uključujući guvernere njemačke i britanske središnje banke.
Vodeća bogata gospodarstva drže pak kamatne stope na povijesno niskim razinama, a poduzimaju i dodatne mjere kako bi ojačala trend rasta. Najnoviji primjer je Japan, čija je središnja banka danas objavila program neograničenih kupovina imovine, koji u osnovi znači tiskanje svježeg novca.
"Monetarni uvjeti u razvijenim gospodarstvima i dalje su izvanredno blagi, što je uz povoljne uvjete za rast u gospodarstvima u nastajanju glavni razlog značajnog uzleta ulaganja tijekom 2012. godine. Očekujemo da će se isti trend nastaviti i u 2013.", konstatira IIF.
Upozoravaju ipak da bi se trend spuštanja kamatnih stopa, iako će one u velikim gospodarstvima vrlo vjerojatno i dalje ostati rekordno niske, u kratkom roku mogao preokrenuti.
S više od 450 članova, IIF je najveća u svijetu međunarodna lobistička grupa za financijske tvrtke.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821