Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
08. siječnja 2013.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija
7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija u eurima
8. Banke dužne detaljno izvijestiti korisnike o svojim uslugama
9. Dospjeli dugovi poslovnih subjekata 43,7 milijardi kuna, građana 17,3 milijardi kuna
10. Fina: sve tri kategorije poduzetnika ostvarile bruto dobit
11. Hrvatska: broj nezaposlenih prešao 360.000
12. Stopa nezaposlenosti u eurozoni na novoj rekordnoj razini od 11,8 posto - Eurostat
13. Europska ekonomska klima blago poboljšana u prosincu
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata
(%)
08.01. 618.630.000 668.630.000 568.630.000 0,51
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) prekonoćni 50.510.000 0,65 1 mjesec 518.120.000 0,50 Ukupno 568.630.000 0,51
Izvor: Tržište novca
U današnjem trgovanju na Tržištu novca bilježimo značajniji rast ukupno prijavljene potražnje. No kako je i ponuda bila značajnije bogatija ona se i dalje zadržala iznad iznosa koji su prijavili potencijalni korisnici. Pritom je ostvareni promet bio gotovo 5 puta viši no dan ranije.
Tako je ukupno prijavljena potražnja danas iznosila 618,63 milijuna kuna ili za čak oko 279 posto više no u ponedjeljak.
Istodobno se na strani ponude našlo 668,63 milijuna kuna, ili za oko 128 posto više no dan ranije.
Najviše je danas, u iznosu od čak 518,12 milijuna kuna, plasirano putem ročnih pozajmica na rok od mjesec dana uz kamatnu stopu od 0,5 posto.
Putem prekonoćnih pak pozajmica plasirano je 50,51 milijun kuna a pritom je kamatna stopa lagano snižena sa 0,7 na 0,65 posto.
Ukupan kunski promet na Tržištu novca dosegao je tako danas 568,63 milijuna kuna, a pritom je 50 milijuna kuna potražnje, zbog neusuglašenih uvjeta kreditirana te kreditnih ograničenja sudionika, ostalo nepodmireno. Prosječna kamatna stopa pala je sa 1,44 na 0,51 posto.
„U trgovanju sudionika na Tržištu novca Zagreb potražnja za kratkoročnim pozajmicama je porasla u odnosu na prethodni dan, uz istovremeni porast ponude kratkoročnih viškova. Zbog kreditnih ograničenja sudionika i niske kamatne stope potražnja nije u cijelosti namirena unatoč dostatnoj ponudi. Prosječna dnevna kamatna stopa iznosila je 0,51%.“ navodi se u priopćenju Tržišta novca.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
Rast indeksa
Dionički indeksi Zagrebačke burze dan su završili u plusu, Crobex je ojačao za 0,24 posto, na 1.808,40 bodova, a Crobex10 za 0,21 posto, na 1.010,86 boda.
Redovni promet Burze iznosio je danas 14,3 milijuna kuna, a na listi milijunaša našle su se četiri dionice.
Najtrgovanija je bila dionica HT-a s prometom od 4,3 milijuna kuna i rastom cijene za 0,92 posto, na 210,70 kuna.
Po prometu slijedi dionica Petrokemije koje je protrgovano za 1,5 milijuna kuna, a cijena joj je porasla za 5,52 posto, na 240 kuna.
Blizu 1,3 milijuna kuna prometa ostvarila je dionica AD Plastika kojoj je cijena povećana za 0,99 posto, na 115,99 kuna. Dionica Ericssona Nikole Tesle imala je promet od 1,2 milijuna kuna, a cijena joj je porasla za 0,21 posto, na 1.413,01 kunu.
Među trgovanijim dionicama rast cijene danas su zabilježile i dionice Podravke za 0,52 posto, Leda 0,91 posto, Valamar Adria Holdinga 1,40 posto, Vira 2,04 posto, Vupika 2,95 posto, Đuro Đaković Holding 3,07 posto, Turisthotela 3,59 posto, Atlantske plovidbe za 5,30 posto.
Među trgovanijim dionicama pad cijene imala je povlaštena dionica Adris grupe, za 1,32 posto.
Dionica Najniža Najviša
Zadnja Promet Promjena
Službeno Tržište
ADPL-R-A 114,00 116,00 115,99 1.293.807,10 0,99%
ATGR-R-A 572,00 576,00 576,00 1.148,00 -2,87%
DLKV-R-A 68,02 69,96 69,00 63.039,96 0,88%
HT-R-A 206,30 210,70 210,70 4.323.259,57 0,92%
IGH-R-A 486,01 487,07 486,01 24.306,82 0,15%
INGR-R-A 3,28 3,40 3,33 50.310,20 -0,30%
KOEI-R-A 653,15 654,00 653,15 10.453,80 -0,89%
LKPC-R-A 563,05 575,00 575,00 13.189,15 2,13%
OPTE-R-A 11,00 11,13 11,13 17.737,32 20,98%
PODR-R-A 246,14 251,00 247,50 245.341,40 0,52%
PTKM-R-A 227,20 243,40 240,00 1.504.375,18 5,52%
ULPL-R-A 199,00 206,89 200,00 58.813,56 0,50%
VART-R-1 8,20 8,50 8,20 4.072,00 -2,26%
VIRO-R-A 575,00 599,99 599,99 358.186,08 2,04%
Redovito Tržište
ACI-R-A 3.255,00 3.366,00 3.256,00 66.477,00 -3,95%
ADRS-P-A 262,10 262,21 262,20 733.894,76 -1,32%
ADRS-R-A 300,01 301,01 301,01 175.590,85 0,35%
ARNT-R-A 119,00 124,47 119,00 36.363,90 -4,42%
ATPL-R-A 222,04 234,80 234,80 209.455,80 5,30%
AUHR-R-A 313,90 319,00 319,00 31.861,90 4,59%
BD62-R-A 37,50 38,00 37,65 78.593,58 -0,92%
BLJE-R-A 70,80 72,04 72,00 31.170,06 -0,37%
DDJH-R-A 79,65 82,00 82,00 688.165,81 3,07%
DIOK-R-A 10,90 11,38 11,22 57.635,48 -1,41%
ELKL-R-A 30,00 30,00 30,00 2.100,00 0,00%
ERNT-R-A 1.412,01 1.422,00 1.413,01 1.203.771,49 0,21%
FNVC-R-A 118,98 130,00 118,98 2.509,80 6,23%
FRNK-R-A 440,02 440,02 440,02 8.800,40 2,32%
HDEL-R-A 91,47 99,70 99,70 12.085,87 3,85%
HIMR-R-A 180,01 185,01 180,01 2.370,13 -5,26%
HUPZ-R-A 1.075,00 1.075,00 1.075,00 21.500,00 -0,46%
INDG-R-A 113,00 133,99 113,00 10.437,99 4,55%
IPKK-R-A 165,52 170,00 165,52 56.908,20 -2,64%
JDPL-R-A 61,00 62,47 62,00 8.013,25 6,80%
JNAF-R-A 2.350,00 2.360,00 2.360,00 18.840,00 1,86%
KABA-R-A 28,75 28,75 28,75 6.583,75 6,40%
KNZM-R-A 143,99 145,50 145,50 16.749,42 1,05%
KODT-R-A 970,00 970,00 970,00 9.700,00 -2,51%
KORF-R-A 114,52 118,00 117,00 434.395,61 1,40%
KRAS-R-A 357,01 374,77 357,40 90.744,82 0,11%
KSST-R-A 600,00 620,00 600,00 13.900,18 -0,83%
KTJV-R-A 16,00 16,00 16,00 512,00 1,39%
LEDO-R-A 7.750,00 7.775,00 7.750,00 232.550,00 0,91%
LKRI-R-A 116,05 119,29 117,02 49.821,38 -1,58%
LPLH-R-A 37,99 37,99 37,99 1.519,60 8,54%
LRH-R-A 1.779,99 1.780,00 1.779,99 3.559,99 4,09%
MAIS-R-A 64,30 64,98 64,50 14.188,40 0,00%
PBZ-R-A 515,30 520,00 520,00 12.447,41 1,94%
PDBA-R-A 311,02 311,02 311,02 6.220,40 3,66%
PLAG-R-A 1.961,04 1.961,04 1.961,04 7.844,16 0,10%
RIVP-R-A 12,70 12,80 12,74 275.225,20 0,24%
SUNH-R-A 22,11 22,11 22,11 2.586,87 -5,91%
TEP-R-A 17,01 17,01 17,01 680,40 6,31%
THNK-R-A 741,03 764,50 741,03 9.703,89 -1,20%
TISK-R-A 198,00 200,05 198,00 76.246,87 -1,49%
TNPL-R-A 390,00 400,00 400,00 11.589,80 2,56%
TUHO-R-A 1.212,00 1.212,00 1.212,00 546.612,00 3,59%
VDKT-R-A 349,00 349,01 349,00 59.680,42 -2,77%
VLDS-R-A 0,40 0,40 0,40 1.826,80 0,00%
VPIK-R-A 102,00 106,00 105,00 373.389,38 2,95%
ZABA-R-A 37,30 37,49 37,49 73.219,00 0,00%
ZVZD-R-A 3.700,00 3.800,00 3.800,00 11.200,00 2,70%
Domaći MTP
HRDH-R-A 85,99 85,99 85,99 1.031,88 0,00%
SNHO-R-A 121,52 125,00 125,00 54.808,87 4,11%
VLHO-R-A 91,10 93,00 91,10 16.776,40 -1,09%
Inozemni MTP
EGB-S-LBU1 87,50 88,00 88,00 38.203,00 1,73%
EGB-S-LWL1 74,40 76,10 74,40 161.104,10 3,33%
EGB-S-SGD1 158,60 158,60 158,60 4.123,60 1,41%
EGB-S-SWL1 28,10 31,80 30,40 101.778,20 -9,79%
EGB-S-TLGD 125,10 126,60 126,60 33.927,00 2,51%
EGB-S-TSDX 56,30 59,30 59,30 151.894,60 0,51%
EGB-S-TSWL 99,00 102,00 100,60 35.683,00 -3,45%
Ukupan promet
14.366.614,81
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih fondova
Mirex oslabio 0,15 posto
Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, u ponedjeljak je zabilježila pad. Naime, prema podacima HANFA-e, vrijednost mu je u odnosu na petak pala 0,27 bodova ili 0,15 posto – na 178,2949 bodova.
Posljedica je to pada vrijednosti većine obveznih mirovinskih fondova. Tako je vrijednost AZ fonda pala 0,2 posto, na 182,3379 bodova, Erste Plavi fonda 0,16 posto, na 184,0088 bodova te Raiffeisen fonda 0,16 posto, na 178,2383 boda. S druge je pak strane vrijednost fonda PBZ Croatia osiguranja porasla 0,03 posto, na 163,8154 boda.
Kod dobrovoljnih mirovinskih fondova svi su bilježili gubitke. Tako je vrijednost AZ benefit DMF-a niža 0,26, Croatia osiguranje DMF-a 0,24, Erste Plavi Protect DMF-a 0,17, Erste Plavi Expert DMF-a 0,15, Raiffeisen DMF-a 0,1 a AZ profit DMF-a 0,04 posto.
I među zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima gotovo svi su bilježili pad vrijednosti. Tako je vrijednost Cestarskog fonda pala 0,48, fonda HEP grupe 0,3, fonda Sindikata pomoraca Hrvatske 0,25, fonda Croatia osiguranja 0,23, fonda Željezničara 0,22, fonda Hrvatskog liječničkog sindikata 0,2, AZ Dalekovod fonda 0,17, fonda T-HT-a 0,14, fonda Ericsson Nikole Tesle i fonda Hrvatskih autocesta po 0,09, AZ fonda Hrvatske kontrole zračne plovidbe i AZ VIP fonda po 0,08, fonda Novinara 0,06, AZ Zagreb fonda 0,05 a fonda Auto Hrvatske 0,02 posto. S druge je pak strane tek vrijednost fonda Atuoceste Rijeka-Zagreb porasla 0,12 posto, dok je vrijednost AZ ZABA fonda tek minimalno viša.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena %
04.01. 07.01.
Mirex 178,5634 178,2949 -0,15
AZ OMF* 182,6976 182,3379 -0,20
Erste Plavi OMF. 184,2946 184,0088 -0,16
PBZ Croatia osig.OMF 163,7708 163,8154 0,03
Raiffeisen OMF 178,5319 178,2383 -0,16
AZ benefit DMF** 193,9299 193,4223 -0,26
AZ profit DMF 214,9875 214,9001 -0,04
Croatia osiguranje DMF 132,6527 132,3298 -0,24
Erste Plavi Expert DMF 154,9431 154,7037 -0,15
Erste Plavi Protect DMF 158,3469 158,0777 -0,17
Raiffeisen DMF 170,5141 170,3418 -0,10
ZDMFAutocesta Rijeka – Zagreb 106,0887 106,2120 0,12
Auto Hrvatska ZDMF 118,6734 118,6551 -0,02
AZ Dalekovod ZDMF*** 206,1604 205,8193 -0,17
AZ Hr. kontrola zračne plov. 200,8058 200,6430 -0,08
AZ VIP ZDMF 216,4297 216,2461 -0,08
AZ ZABA 100,3911 100,3961 0,00
AZ Zagreb ZDMF 157,2704 157,1954 -0,05
ZDMF cestarski fond 139,3815 138,7187 -0,48
ZDMF Croatia osiguranje 116,5566 116,2931 -0,23
ZDMF Ericsson N. Tesla 178,8550 178,6962 -0,09
ZDMF HEP grupa 122,2638 121,9023 -0,30
ZDMF Hrvatskih autocesta 132,7896 132,6686 -0,09
ZDMF Hr. liječničkog sind. 193,0393 192,6610 -0,20
ZDMF Novinar 164,8330 164,7294 -0,06
ZDMF Željezničar-Raiffeisen 135,1519 134,8486 -0,22
ZDMF Sind. pomoraca Hr. 118,8114 118,5136 -0,25
ZDMF T-HT 153,6677 153,4477 -0,14
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANFA
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 13.384 13.435 Tokyo/Nikkei 10.508 10.599 London/FTSE-100 6.068 6.064 Frankfurt/DAX 30 7.727 7.732
*Izvor: REUTERS
Na Wall Streetu su u ponedjeljak cijene dionica pale, nakon što su u petak dosegnule najviše razine u pet godina, jer su ulagači oprezni uoči početka sezone objava kvartalnih poslovnih rezultata kompanija.
Dow Jones indeks oslabio je 50 bodova, ili 0,38 posto, na 13.384 boda, dok je S&P 500 indeks skliznuo 0,31 posto, na 1.461 bod, a Nasdaq indeks 0,09 posto, na 3.098 bodova.
Nakon što je u petak, zahvaljujući izbjegavanju 'fiskalne litice', S&P 500 indeks dosegnuo najvišu razinu u pet godina, na tržištu je na početku novoga tjedna prevladao oprez.
„Radi se o blagom povlačenju ulagača iz rizičnije imovine uoči sezone poslovnih rezultata u kojoj se ne očekuje ništa sjajno“, kaže Larry Peruzzi, direktor u tvrtki Cabrera Capital Markets.
Sezona objave poslovnih rezultata kompanija počinje u utorak izvješćem Alcoe nakon zatvaranja tržišta. Cijena dionice najvećeg američkog proizvođača aluminija pala je jučer 1,7 posto.
Prema anketi Thomson Reutersa, procjene o poslovanju kompanija iz S&P 500 indeksa u četvrtom tromjesečju nešto su bolje od rezultata u trećem kvartalu, ali znatno slabije nego što su bile prije nekoliko mjeseci. Primjerice, u listopadu su analitičari procjenjivali da će zarade kompanija u četvrtom tromjesečju porasti za prosječno 9,9 posto.
No, s obzirom na niz upozorenja kompanija o pogoršanim poslovnim uvjetima u svijetu, u najnovijoj anketi Reutersa analitičari očekuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u posljednjem lanjskom kvartalu porasle za 2,8, a prihodi za 1,9 posto.
Jučer su se, pak, pod pritiskom našle dionice banaka, nakon vijesti da je 10 najvećih američkih banaka pristalo platiti ukupno 8,5 milijardi dolara kako bi se okončala istraga vlasti o tome je li tijekom financijske krize bilo nepravilnosti u ovrhama nad kućama klijenata.
KBW indeks bankarskog sektora oslabio je 0,3 posto. No, to nije bio sektor s najvećim padom. S&P indeks uslužnog sektora potonuo je 1,1, a energetskog 0,8 posto.
Na oprez ulagača ukazuje mršav obujam trgovanja. Na Wall Streetu, NYSE MKT-u i Nasdaqu vlasnika je jučer zamijenilo oko 4,8 milijardi dionica, dok je lani prosječan dnevni obujam iznosio 6,4 milijarde.
I na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,41 posto, na 6.064 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,56 posto, na 7.732 boda, a pariški CAC 0,68 posto, na 3.704 boda.
Europski burzovni indeksi u utorak su oscilirali između negativnog i pozitivnog područja u opreznoj trgovini pred početak nove sezone objave poslovnih rezultata kompanija u SAD-u.
Londonski Ftse indeks ojačao je u takvim okolnostima za 0,06 posto, na 6.068 bodova. U sličnom postotku na gubitku je pak bio frankfurtski DAX indeks, skliznuvši na 7.727 bodova, dok je u nešto većem plusu bio pariški CAC indeks, ojačavši gotovo 0,4 posto, na 3.717 bodova.
Najveći dobitnik bio je sektor telekoma. Indeks STOXX 600 europskih telekom kompanija uvećan je jedan posto, poduprt jačanjem dionice tk-operatera Vodafonea. Povod njihovu skoku bile su špekulacije da bi američka tvrtka Verizon mogla kupiti udio Vodafonea u tvrtki Verizon Wireless.
Pod pritiskom su pak bile dionice rudarskih tvrtki, uoči objave najnovijih pokazatelja iz Kine, najvećeg svjetskog potrošača metala, koji su na rasporedu u ovom i idućem tjednu, uključujući podatke o bruto domaćem proizvodu (BDP) u četvrtom tromjesečju.
Ulagače na oprez također navodi novi val objave poslovnih izvješća američkih kompanija za četvrto tromjesečje, koju tradicionalno otvara div industrije aluminija Alcoa.
Što se tiče gospodarstva eurozone, najnovije vijesti bile su mješovite. Dok nezaposlenost u eurozoni nezaustavljivo raste i u studenom je dosegnula novu rekordnu razinu od 11,8 posto, tračak nade ulagačima ulio je najnoviji podatak o poboljšanju gospodarske klime u 17-članom bloku u prosincu.
Pojedini dionički stratezi ne iskazuju ipak preveliki optimizam za prvo ovogodišnje tromjesečje, očekujući u najboljem slučaju vrlo slabašan rast europskih burzi zbog, kako kažu, političkih i gospodarskih neizvjesnosti. Stratezi u Goldman Sachsu očekuju da će nepopustljive brige u vezi američkog duga i dužničke krize u eurozoni ograničiti dobitke na europskim burzama u prvom tromjesečju 2013.
Indeks Tokijske burze Nikkei oslabio je gotovo 0,9 posto, završivši trgovanje na 10.508 bodova.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD* 1,3124 1,3139 1,3102
USD/JPY* 87,48 87,82 87,21
GBP/USD* 1,6100 1,6128 1,6074
USD/CHF* 0,9209 0,9227 0,9198
*Izvor: REUTERS
Euro je u utorak blago oslabio prema dolaru na međunarodnim deviznim tržištima, no ne očekuju se značajnija odstupanja od postojećih razina pred ovotjedno zasjedanje Europske središnje banke (ECB).
Euro je tako skliznuo prema dolaru 0,2 posto i njime se trgovalo po 1,3088 dolara.
Jedinstvena europska valuta oslabila je i prema jenu, za 0,35 posto, na 114,44 jena. Nakratko je ranije dosegnula najvišu razinu u danu od 115,21 jena, potaknuta izjavama japanskog ministra financija.
Dolar je prema jenu oslabio 0,4 posto i njime se trgovalo po 87,49 jena.
U fokusu ulagača je ovotjedno zasjedanje ECB-a, prvo u ovoj godini, na kojem se ne očekuju promjene važećih razina ključnih kamatnih stopa u eurozoni.
Na današnjem rasporedu nije bilo značajnijih gospodarskih vijesti iz eurozone, pa analitičari ne očekuju veće promjene tečaja eura pred sastanak ECB-a u četvrtak i pred aukcije španjolskih i talijanskih obveznica krajem tjedna. Napominju ipak da bi najmanja naznaka ECB-ovih dužnosnika u vezi budućih smanjenja kamatnih stopa u eurozoni mogla potkopati jedinstvenu europsku valutu.
Podršku euru prema jenu danas je nakratko pružila izjava japanskog ministra financija da će nova vlada kupovati obveznice Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM), stalnog kriznog fonda eurozone.
"Fokus valutnih tržišta bio je na planovima o japanskim poticajima koji bi mogli, kako se nagađa, dosegnuti 228 milijardi dolara, te na izjavama ministra da preferira da vlada deviznim rezervama kupuje obveznice drugih država, uključujući i one ESM-a", kazala je Camilla Sutton, glavna valutna analitičarka u tvrtki Scotia Capital u Torontu.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 07.01. USLIB 0,16450 -0,002 0,20770 0,30500 0,50025 07.01. EULIB 0,01357 - 0,05286 0,12929 0,22643
*Izvor :REUTERS
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi 09. siječnja
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,5694 5,7676 9,2853 6,5947 6,2598 8,8720
*Izvor: HNB
Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na jučerašnju tečajnicu blago ojačala prema euru, za 0,02 posto, a ojačala je i prema drugim važnijim valutama.
Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,569415 kuna.
Na vrijednosti su prema kuni izgubile danas i ostale promatrane inozemne valute. Tako je kuna ojačala prema američkom dolaru za 0,65 posto, britanskoj funti za 0,44 posto, a prema švicarskom franku za laganih 0,06 posto.
Srednji tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 6,259854 kune, dolara 5,767613 kuna i funte 9,285347 kuna.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 09. siječnja
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,6300 5,9729 9,5353 6,6022 OTP Banka Hrvatska 7,6286 5,9222 9,4826 6,4059 Štedbanka 7,6585 5,9829 9,4744 6,3873 Partner banka 7,6350 5,9591 9,4744 6,4017 Erste&Steiermarkische 7,6270 5,9560 9,5640 6,4430 Hrvatska poštanska banka 7,6300 5,9887 9,6131 6,5253 Splitska banka 7,6300 5,9656 9,5205 6,4247 Podravska banka 7,7480 6,0010 9,5231 6,4201 Istarska kreditna banka 7,6350 5,9506 9,5453 6,4526 Karlovačka banka 7,6490 5,9830 9,6321 6,4936 Croatia banka 7,6299 5,9291 9,4664 6,4032 Volksbank 7,6600 5,9522 9,5268 6,4789 Hypo Group Alpe-Adria 7,6300 5,9842 9,5422 6,4612 Fina 7,5900 5,9887 9,6131 6,5253 Privredna banka 7,6250 6,0265 9,5179 6,4770 Centar banka 7,6352 5,8945 9,5174 6,4476
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5921 5,7849 9,3132 6,2786 Zagrebačka banka 7,6200 5,8910 9,4045 6,3629 OTP Banka Hrvatska 7,6150 5,8933 9,4177 6,3746 Štedbanka 7,6280 5,9120 9,3806 6,3240 Partner banka 7,6250 5,9107 9,4378 6,3861 Erste&Steiermarkische 7,6150 5,9224 9,5108 6,4073 Hrvatska poštanska banka 7,6200 5,9002 9,4710 6,4288 Splitska banka 7,6200 5,8932 9,4508 6,3683 Podravska banka 7,7472 5,9010 9,4831 6,3901 Istarska kreditna banka 7,6200 5,9150 9,4339 6,4226 Karlovačka banka 7,6290 5,9450 9,5709 6,4523 Croatia banka 7,6186 5,8887 9,4014 6,3656 Volksbank 7,6400 5,9233 9,4803 6,4476 Hypo Group Alpe-Adria 7,6200 5,8841 9,4421 6,3611 Fina 7,5800 5,9002 9,4710 6,4288 Privredna banka 7,6150 5,9083 9,4237 6,4128 Centar banka 7,6254 5,8656 9,4710 6,4163
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5467 5,7503 9,2574 6,2410 Zagrebačka banka 7,5200 5,6917 9,0865 6,1182 OTP Banka Hrvatska 7,5016 5,6566 9,1393 6,1308 Štedbanka 7,5135 5,6755 9,0053 6,0711 Partner banka 7,5150 5,6301 9,1597 6,1280 Erste&Steiermarkische 7,5150 5,6448 9,0650 6,1071 Hrvatska poštanska banka 7,5200 5,6234 9,0717 6,0970 Splitska banka 7,5200 5,6905 9,1257 6,1554 Podravska banka 7,5250 5,6828 9,1299 6,1946 Istarska kreditna banka 7,5150 5,6400 9,1274 6,1127 Karlovačka banka 7,5100 5,6200 9,0477 6,0996 Croatia banka 7,5277 5,6834 9,1934 6,1596 Volksbank 7,5400 5,6638 9,1275 6,1660 Hypo Group Alpe-Adria 7,5200 5,6839 9,1419 6,1609 Fina 7,5200 5,6234 9,0717 6,0970 Privredna banka 7,5150 5,6201 9,1452 6,1000 Centar banka 7,5255 5,6695 9,1182 6,1033
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,5050 5,6348 8,9956 6,0570 OTP Banka Hrvatska 7,4895 5,6219 9,0465 6,0870 Štedbanka 7,4835 5,6187 8,9153 6,0104 Partner banka 7,5050 5,5950 9,1176 6,1023 Erste&Steiermarkische 7,5050 5,6220 9,0190 6,0820 Hrvatska poštanska banka 7,5000 5,5390 8,9357 6,0056 Splitska banka 7,5100 5,6355 9,0560 6,1116 Podravska banka 7,5100 5,6128 9,0399 6,1446 Istarska kreditna banka 7,5050 5,6250 9,1089 6,0783 Karlovačka banka 7,5000 5,5700 8,9672 6,0453 Croatia banka 7,5164 5,6488 9,1284 6,1221 Volksbank 7,5200 5,6350 9,0811 6,1347 Hypo Group Alpe-Adria 7,5100 5,5838 9,0418 6,0608 Fina 7,5000 5,5390 8,9357 6,0056 Privredna banka 7,5050 5,5639 9,0537 6,0390 Centar banka 7,5156 5,6378 9,0996 6,0720
6. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija
VRSTA EMISIJE 182 dana 364 dana
Ostvareni iznos emisije 200.000.000 208.000.000
Ukupan iznos pristiglih 210.000.000 251.000.000
ponuda
Oznaka trezorskog zapisa RHFM-T-328A RHFM-T-402A
ISIN HRRHMFT328A8 HRRHMFT402A1
Najviša ponuđena cijena 99,038 97,815
uz kamatnu 1,95 % 2,24 %
stopu
Najniža ponuđena cijena 98,793 97,236
uz kamatnu stopu 2,45 % 2,85 %
Vagana prosječna ponuđena 98,980 97,495
cijena uz kamatnu stopu 2,07 % 2,58 %
Ostvarena jedinstvena prodajna 98,964 97,473
cijena uz kamatnu stopu 2,10 % 2,60 %
Udio nebankarskog sustava u 82,50 15,87
ukupnom iznosu emisije %
Dospijeće 11. srpnja 2013. 09. siječnja 2014.
Na današnjoj aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija, planirani je iznos izdanja iznosio 200 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznsio 408 milijuna kuna, izvijestili su iz Ministarstva financija.
Stoga je nakon ovotjednih izdanja trezorskih zapisa uz 408 milijuna novo upisanih zapisa te uz istovremeno dospijeće zapisa u iznosu od 72 milijuna kuna, saldo ukupno upisanih trezorskih zapisa uvečan za 336 milijuna odnosno sa 16,056 na 16,392 milijarde kuna.
Od toga je 759 milijuna kuna upisano na rok od 91 dan, na rok od 182 dana upisano je 4,691 milijarda, na rok od 364 dana upisano 9,746 milijardi, dok je na rok od 728 dana upisano 1,196 milijardi kuna trezorskih zapisa.
Na aukciji su s rokom dospijeća od 182 dana na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 210 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 200 milijuna kuna.
Najviša ponuđena cijena iznosila je pritom 99,038 kuna, uz kamatu od 1,95 posto. Najniža je pak cijena bila 98,793 kune, uz kamatu od 2,45 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 98,964 kune, pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 2,1 posto, što je identično kao i na prošlotjednoj aukciji. Udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije iznosio je 82,5 posto.
Na aukciji je s rokom dospijeća od 364 dana, pak, na prodaju bilo ponuđeno zapisa u iznosu od 251 milijun, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 208 milijuna kuna.
Najviša ponuđena cijena iznosila je pritom 97,815 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 2,24 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 97,236 kuna, uz kamatu od 2,85 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 97,473 kune, po kamatnoj stopi od 2,6 posto, odnosno identično kao na prošlotjednoj aukciji. Udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije iznosio je 15,87 posto.
Datum slijedeće aukcije trezorskih zapisa putem Bloomberg aukcijskog sustava (BAS) bit će naknadno objavljen.
7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija u eurima
VRSTA EMISIJE 91 dan 364 dana
Ostvareni iznos emisije(EUR) 4.000.000 28.000.000
Ukupan iznos pristiglih 4.000.000 28.000.000
ponuda(EUR)
Oznaka trezorskog zapisa RHFM-T-315E RHFM-T-402E
ISIN HRRHMFT315E7 HRRHMFT402E3
Najviša ponuđena cijena 99,826 98,140
uz kamatnu 0,70 % 1,90 %
stopu
Najniža ponuđena cijena 99,801 98,044
uz kamatnu stopu 0,80 % 2,00 %
Vagana prosječna ponuđena 99,820 98,098
cijena uz kamatnu stopu 0,72 % 1,94 %
Ostvarena jedinstvena prodajna 99,801 98,044
cijena uz kamatnu stopu 0,80 % 2,00 %
Udio nebankarskog sustava u
100,00 3,57
ukupnom iznosu emisije %
Dospijeće 11. travnja 2013. 09. siječnja 2014.
Na današnjoj aukciji trezorskih zapisa u eurima planirano je bilo izdanje vrijedno 20 milijuna, no ostvaren je iznos emisije od 32 milijuna eura, priopćeno je iz Ministarstva financija.
Stoga je nakon ovotjednih izdanja trezorskih zapisa uz 32 milijuna eura novo upisanih zapisa te uz istovremeno dospijeće zapisa u iznosu od 5,4 milijuna eura, saldo ukupno upisanih trezorskih zapisa uvečan je za 26,6 milijuna odnosno sa 627,164 milijuna na 653,764 milijuna eura.
Od toga je 171,3 milijuna eura upisano na rok dospijeća od 91 dan te 482,464 milijuna eura na rok dospijeća od 364 dana.
Srednji tečaj Hrvatske narodne banke za jedan euro iznosi 7,571515 kuna, pa je iznos emisije izražen u kunama dosegnuo 242,288 milijun kuna.
Na aukciju je trezorskih zapisa s rokom dospijeća od 91 dana pristiglo 4 milijuna eura vrijednih ponuda, koliko ih je i upisano.
Najviša ponuđena cijena iznosila je 99,826 eura za 100 eura nominalnog iznosa zapisa, pa je kamatna stopa iznosila 0,7 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 99,801 euro uz kamatu 0,8 posto. Sukladno tome, ostvarena je jedinstvena prodajna cijena od 99,801 eura, što daje kamatnu stopu 0,8 posto, odnosno 0,2 postotna boda nižu no na prošlotjednoj aukciji. Udio nebankarskog sektora u emisiji iznosio je 100 posto.
Također je trezorskih zapisa s rokom dospijeća od 364 dana na aukciju pristiglo i 28 milijuna eura vrijednih ponuda, kopliko ih je i upisano.
Najviša ponuđena cijena iznosila je 98,140 eura za 100 eura nominalnog iznosa zapisa, pa je kamatna stopa iznosila 1,9 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 98,044 eura uz kamatu 2 posto. Sukladno tome, ostvarena je jedinstvena prodajna cijena od 98,044 eura, što daje kamatnu stopu od 2 posto, identičnu onoj na prošlotjednoj aukciji. Udio nebankarskog sektora u emisiji iznosio je 3,57 posto.
Datum slijedeće aukcije trezorskih zapisa putem Bloomberg aukcijskog sustava (BAS) bit će naknadno objavljen.
8. Banke dužne detaljno izvijestiti korisnike o svojim uslugama
Od 1. siječnja ove godine kreditne institucije u Hrvatskoj dužne su potrošačima prije zaključivanja ugovora o pružanju pojedine bankovne usluge dati o njima detalje informacije u formi obrazaca, a sadržaj i oblik u kojem se potrošaču daju informacije uvrđen je odlukom guvernera Hrvatske narodne banke.
Tom se odlukom uređuju sadržaj i oblik informacija koje je kreditne institucije dužne su dati potrošaču (koji se koristi ili se namjerava koristiti njihovim uslugama) prije zaključivanja ugovora o pružanju pojedine bankovne usluge. Njene odredbe dužne su primijeniti sve kreditne institucije koje posluju ili namjeravaju poslovati s potrošačima i u sklopu tog poslovanja zaključuju ili namjeravaju zaključiti ugovore o kreditu i/ili depozitu neovisno o valuti, ročnosti, iznosu ili namjeni.
Osim minimalnog opsega informacija propisanih Zakonom o kreditnim institucijama i Zakona o potrošačkom kreditiranju, kreditna institucija dužna je, prije zaključivanja ugovora, potrošaču dati niz relevantnih informacija odnosno pojašnjenja.
Tako trebaju izvijestiti o načinu otplate kredita (anuiteti ili rate), a ako postoji mogućnost izbora načina otplate, potrebno je pojasniti razliku između anuitetske otplate i otplate u ratama.
Osim informacije o načinu obračuna kamate, ako postoji mogućnost izbora načina obračuna kamate, potrebno je pojasniti razliku između primjene relativnoga ili konformnoga kamatnjaka.
Uz uvjete pod kojima se mogu mijenjati stope redovne i zatezne kamatne stope tijekom ugovornog odnosa, banke trebaju navesti parametre o čijem kretanju ovisi promjena redovne i zatezne kamatne stope, objašnjenje te ovisnosti kao i intervale praćenja prije donošenja odluke o promjeni.
Nadalje uz valutu u kojoj je nominirana glavnica/deponirani iznos ili uz koju je vezana glavnica/deponirani iznos, moraju dati pojašnjenje koje se odnosi na rizik promjene tečaja.
Uz naknade koje zaračunava korisniku kredita ili na teret deponenta, banke trebaju dati pojašnjenje u vezi s mogućom promjenjivošću tih naknada u vrijeme trajanja ugovora o kreditu/depozitu.
Također trebaju izvijestiti o posljedicama neizvršavanja obveza iz ugovora, raskida odnosno otkaza ugovora te predviđeni redoslijed aktiviranja instrumenata osiguranja kod ugovora o kreditu, tj. mogućnosti isplate oročenog depozita prije isteka ugovorenog roka sa svim posljedicama takvog postupanja, informacije o načinu postupanja s depozitom nakon isteka ugovorenog roka te informacije o uvjetima raspolaganja s depozitom maloljetnih osoba.
Uz to korisnik treba dobiti i popis svih članaka Općih uvjeta poslovanja koji su relevantni za pojedini proizvod.
Sve te informacije kreditne institucije dužne su dati potrošačima u formi propisanog obrazaca koji je sastavni dio te odluke, koja je stupila na snagu od 1. siječnja 2013. osim u dijelu koji se odnosi na informacije o visini oscilacije strane valute u odnosu na kunu, koji stupa na snagu 1. srpnja 2013.
9. Dospjeli dugovi poslovnih subjekata 43,7 milijardi kuna, građana 17,3 milijardi kuna
Zbog neizvršenih osnova za plaćanje u ukupnom iznosu od 43,7 milijardi kuna na kraju studenoga prošle godine u Hrvatskoj je bilo blokirano 70.010 poslovnih subjekata sa 59.860 zaposlenih te 246.142 građana sa ukupnim dugom od 17,3 milijardi kuna, objavila je danas Financijska agencija na svojim web stranicama.
Ukupni iznos neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata od 43,71 milijardu kuna manji je za 830,1 milijun kuna ili za 1,9 posto nego u listopadu.
Istodobno su neplaćena dospjela dugovanja 246.142 građana od 17,29 milijardi kuna veća za 6 posto u odnosu na prethodni mjesec.
Podaci Fine o insolventnosti prema trajanju blokada pokazuju da u studenome i dalje dominiraju poslovni subjekti u dugotrajnoj blokadi i po broju i po iznosu. Broj insolventnih poslovnih subjekata u blokadi dužoj od 360 dana, kao i iznos njihovih neizvršenih osnova za plaćanje, u odnosu na listopad nešto su manji, broj poslovnih subjekata za 3,5 posto, a iznos za 2,3 posto.
Broj nelikvidnih poslovnih subjekata u kratkotrajnoj blokadi za 1,6 posto je veći nego u listopadu, ali je istovremeno iznos njihovih neizvršenih osnova za plaćanje smanjen za 9,6 posto. U blokadi do 60 dana bila su 4.364 poslovna subjekta, što je za 69 više nego u listopadu. Iznos njihovih neizvršenih osnova manji je za 121,9 milijuna kuna.
Više od tri četvrtine poslovnih subjekata u blokadi je više od 360 dana, a iznos njihove blokade čini 81,8 posto iznosa ukupnoga duga, odnosno 35,7 milijardi kuna.
Kod poslovnih subjekata u dugotrajnoj blokadi, više od godinu dana, dominiraju oni koji su blokirani pet i više godina, njih je 34,2 posto.
Gotovo dvije trećine svih poslovnih subjekata ili njih 46.140 odnosi se na poslovne subjekte bez zaposlenih. Iznos njihovih neizvršenih osnova čini 55,5 posto iznosa ukupnih neizvršenih osnova za plaćanje.
Od ukupno 70.010 blokiranih poslovnih subjekata nešto manje od polovine su pravne osobe, s tim da se na njih odnosi najveći dio iznosa ukupnih neizvršenih osnova za plaćanje ili 81,3 posto.
Krajem studenog bilo je blokirano 34.926 pravnih osoba sa ukupno 37.370 zaposlenih, a njihova su dospjela dugovanja iznosila 35,5 milijardi kuna
Najmanji je iznos prijavljenih dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje nelikvidnih pravnih osoba u trajanju od 31 do 60 dana, koji iznosi 455,3 milijuna kuna, a najveći pravnih osoba u blokadi neprekidna trajanja više od 360 dana, od 28,4 milijarde kuna.
Veliki dio pravnih osoba (76,4 posto), koje su u dugotrajnoj blokadi, su bez zaposlenih radnika, a njihov ukupan dug iznosi 17,2 milijarde kuna.
U odnosu na stanje u listopadu broj insolventnih pravnih osoba u dugotrajnoj blokadi smanjen je za 7,9 posto, a iznos njihovih neizvršenih osnova za 3,2 posto.
Istodobno je krajem studenog zbog neplaćenih obveza bilo blokirano 35.084 fizičkih osoba odnosno obrtnika sa 22.100 radnika i ukupnim dugovanjima većim od 8,1 milijardu kuna.
Na fizičke osobe u blokadi duže od jedne godine odnosi se 79,6 posto od ukupnoga broja blokiranih fizičkih osoba. Kao i kod pravnih, najmanji je iznos prijavljenih dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje nelikvidnih fizičkih osoba u trajanju od 31 do 60 dana, koji iznosi 47 milijuna kuna, a najveći onih u blokadi neprekidna trajanja više od 360 dana, od 7,4 milijarde kuna.
Kod fizičkih osoba koje su dugotrajno blokirane njih 62,6 posto ili 17.479, su bez zaposlenih radnika, a njihov ukupan dug iznosi 4,3 milijarde kuna.
10. Fina: sve tri kategorije poduzetnika ostvarile bruto dobit
Rezultati poslovanja poduzetnika Hrvatske u prvih devet mjeseci 2012. godine, prema kriteriju veličine poduzetnika, pokazuju da su sve tri kategorije poduzetnika, mali, srednji i veliki, ostvarili bruto dobit, odnosno višak prihoda nad rashodima, u ukupnom iznosu od 25,1 milijardu kuna.
To je za 5,6 posto manja bruto dobit nego u istom razdoblju prethodne godine. Pritom su, po podacima Financijske agencije (Fina), jedino mali poduzetnici povećali bruto dobit, za 5,4 posto. Ostale dvije kategorije poduzetnika smanjile su bruto dobit, i to veliki poduzetnici za 9,4 posto, a srednji za 11,2 posto.
Veliki poduzetnici imali su 15,3 milijarde kuna bruto dobiti ili 61,1 posto ukupne bruto dobiti poduzetnika Hrvatske. Slijede mali poduzetnici sa 7,5 milijardi kuna ili 29,9 posto ukupne bruto dobiti, te srednji s 2,3 milijardi kuna ili 9,0 posto ukupne bruto dobiti.
Mali su poduzetnici u uvjetima gospodarske krize uspješno poslovali i uspjeli u devet mjeseci 2012. povećati prihode za 3 posto, rashode za 2,8 posto te bruto dobit za 5,4 posto.
Podaci o neto plaćama pokazuju da su za ostvarene rezultate poslovanja zaposleni kod velikih poduzetnika bili nagrađeni iznadprosječnim neto plaćama.
Tako je prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom kod velikih poduzetnika bila je 5.852 kune, što je za 24,4 posto više od prosječne mjesečne plaće poduzetnika Hrvatske, koja je iznosila 4.703 kune.
U istom razdoblju, zaposlenima kod malih poduzetnika obračunana je prosječna mjesečna neto plaća u iznosu od 3.852 kune, što je za 18,1 posto ispod prosjeka, a zaposlenima kod srednjih poduzetnika prosječna mjesečna neto plaća u iznosu od 4.887 kuna, što je za 3,9 posto iznad prosjeka Hrvatske.
Analiza odnosa potraživanja od kupaca i obveza prema dobavljačima (stanje na 30. rujna 2012.) kod poduzetnika Hrvatske pokazuje da su potraživanja od kupaca iznosila 140 milijardi kuna, a obveze prema dobavljačima 136,26 milijardi kuna, što znači da su potraživanja za 3,7 milijardi kuna veća od obveza.
Kod velikih poduzetnika razlika u korist potraživanja iznosi 3,4 milijarde kuna jer su potraživanja iznosila 57,8 milijarde kuna, a obveze 54,4 milijarde kuna.
Kod srednje velikih poduzetnika potraživanja od kupaca iznose 27,7 milijardi kuna, a obveze prema dobavljačima 23,3 milijarde kuna, što čini razliku u korist potraživanja od 4,4 milijarde kuna.
Najlošija je situacija kod malih poduzetnika, kojima su obveze prema dobavljačima veće od potraživanja od kupaca za 4,1 milijardu kuna. Naime, obveze prema dobavljačima iznose 58,5 milijarde kuna, a potraživanja od kupaca 54,4 milijarde kuna.
11. Hrvatska: broj nezaposlenih prešao 360.000
Broj osoba evidentiranih na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) danas je prešao 360.000, a trenutni broj nezaposlenih je 360.799 osoba.
Na web-stranici HZZ-a također je objavljeno da slobodnih radnih mjesta ima 2.618.
Trenutni broj nezaposlenih predstavlja dnevno stanje nezaposlenih osoba prijavljenih u evidenciji HZZ-a, a broj slobodnih radnih mjesta prikazuje koliko je trenutno raspoloživih slobodnih radnih mjesta prijavljenih HZZ-u i oglašenih na web-stranici Burza rada HZZ-a.
Podaci o trenutanom broju nezaposlenih i broju slobodnih radnih mjesta informativnog su karaktera i ovise o dnevnim događanjima koja nisu ravnomjerno raspoređena tijekom mjeseca, pojašnjava HZZ.
Zadnji službeni statistički podaci, koji su rezultat redovitog mjesečnog izvještavanja o stanju na tržištu rada, odnosili su se na studeni 2012. godine, kada je u evidenciji HZZ-a bilo registrirano 347.047 nezaposlenih, što je bilo za 4,1 posto ili 13.647 osoba više nego u listopadu, a za 14,9 posto ili 44.967 osoba više nego u studenom 2011. godine.
12. Stopa nezaposlenosti u eurozoni na novoj rekordnoj razini od 11,8 posto - Eurostat
Stopa nezaposlenosti u 17-članoj eurozoni u studenome je dosegnula novu rekordnu razinu od 11,8 posto, pokazali su u utorak najnoviji podaci europskog statističkog ureda Eurostata.
Stopa nezaposlenosti uvećana je za daljnji 0,1 postotni bod u odnosu na prethodni mjesec, objavio je statistički ured Europske unije.
Broj nezaposlenih u 17-članoj eurozoni, čije stanovništvo doseže približno 330 milijuna, u studenome je tako dosegnuo gotovo 19 milijuna, pri čemu se 'vojska' nezaposlenih samo u proteklih godinu dana povećala za daljnjih više od dva milijuna, pokazuju Eurostatovi podaci.
Iako je broj nezaposlenih u 27-članom EU u studenome prvi put premašio 26 milijuna, jaz među zemljama eurozone i drugim članicama EU-a sve se više produbljuje, s obzirom da se stopa nezaposlenosti u čitavoj Uniji zadržala na 10,7 posto. U proteklih godinu dana broj nezaposlenih uvećan je za dodatnih 2,015 milijuna u eurozoni i za 2,012 milijuna u EU, navodi se u priopćenju Eurostata.
Usporedbe radi, u studenome 2011. stopa nezaposlenosti u eurozoni je iznosila 10,6 posto a u EU 10 posto, pokazuju podaci toga ureda.
Najvišu stopu nezaposlenosti u EU, od 26,6 posto, u studenome 2012. zabilježila je Španjolska, snažno pogođena kolapsom tržišta nekretnina i lošim bankovnim zajmovima. U stopu je slijedi Grčka, sa stopom nezaposlenosti od 26 posto u rujnu 2012.
Obje zemlje drže neslavne rekorde također i u skupini mlađih od 25 godina, gdje stope nezaposlenosti dosežu oko 57 posto.
Prema sezonskih prilagođenim podacima koje Eurostat objavljuje radi lakše usporedbe s glavnim trgovinskim partnerima EU-a, stope nezaposlenosti u SAD-u i Japanu iznosile su 7,8 posto, odnosno 4,1 posto.
Studeni je devetnaesti uzastopni mjesec u kojem eurozona bilježi rast nezaposlenosti, napominje analitičar Howard Archer iz tvrtke sa sjedištem u Londonu IHS Global Insight. Po njegovu izračunu, broj nezaposlenih od travnja 2011. uvećan je za ukupno 3,278 milijuna. Očekuje također da će stopa nezaposlenosti tijekom ove godine nedvojbeno premašiti 12 posto.
13. Europska ekonomska klima blago poboljšana u prosincu
Ekonomska klima u eurozoni blago se poboljšala u prosincu dok je u Europskoj uniji ostala gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodni mjesec, izvijestila je u utorak Europska komisija.
Tako je indeks ekonomske klime (ESI) u eurozoni porastao u prosincu za 1,3 boda u odnosu na prethodni mjesec, na 87 bodova. U Europskoj uniji ostao je gotovo nepromijenjen, na 88,4 boda, što znači da je uvećan za neznatnih 0,3 boda.
U eurozoni klima se poboljšala među potrošačima i u svim privrednim sektorima uz izuzetak maloprodaje. U EU očekivanja su poboljšana u prerađivačkoj industriji i građevinskom sektoru, što je amortiziralo pogoršanje klime u uslužnom i maloprodajnom sektoru.
EK istodobno je potvrdila procjenu s kraja prosinca o blagom pogoršanju očekivanja potrošača u EU, uz procijenjenu vrijednost odgovarajućeg indeksa od minus 24,1 bod. Očekivanja potrošača u eurozoni nešto su bolja no što se očekivalo, uz vrijednost odgovarajućeg indeksa uvećanu za 0,4 boda, na minus 26,5 bodova.
Među sedam najvećih zemalja EU, ukupna ekonomska klima poboljšala se u Italiji, Njemačkoj i Francuskoj, dok je u Španjolskoj, Nizozemskoj i Poljskoj ostala uglavnom nepromijenjena u odnosu na prethodni mjesec. Jasno pogoršanje zabilježeno je samo u Velikoj Britaniji.
U odvojenom je izvješću Europska komisija izvijestila da je indeks poslovne klime (BSI) u eurozoni, koji mjeri samo očekivanja poslovnih čelnika u zoni primjene jedinstvene europske valute, također ostao gotovo nepromijenjen u prosincu u odnosu na prethodni mjesec i iznosio je minus 1,12 bodova.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821