Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
07. siječnja 2013.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. HNB: inozemni dug krajem rujna 45,6 milijardi eura
7. Neplaćene obveze ministarstva financija, gospodarstva i poljoprivrede 1,46 milijarde kuna
8. Agrokor stekao dodatnih 5,31 posto dionica Konzuma
9. MMF-ovi ekonomisti priznaju greške u procjeni utjecaja proračunske štednje
10. Međunarodni regulatori ublažili ključni novi propis za banke
11. Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u eurozoni i EU smanjene pod pritiskom
nižih cijena energije
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata
(%)
07.01. 163.110.000 293.110.000 123.110.000 1,44
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) prekonoćni 53.110.000 0,70 1 mjesec 70.000.000 2,00 Ukupno 123.110.000 1,44
Pozajmice deviza
Valuta Promet Kamatna stopa (%) EUR 1 tjedan 1.300.000 1,00
Izvor: Tržište novca
U današnjem trgovanju na Tržištu novca, kako se približava kraj razdoblja održavanja obvezne pričuve, bilježimo pad ukupno prijavljene potražnje ali i ponude.
Ukupno je prijavljena potražnja tako danas iznosila 163,11 milijuna kuna ili za oko 62,5 posto manje no u petak.
Istodobno se na strani ponude našlo 293,11 milijuna kuna, ili za oko 36,5 posto manje no na kraju proteklog tjedna.
Najviše je danas, u iznosu od 70 milijuna kuna, plasirano putem ročnih pozajmica na rok od mjesec dana uz kamatnu stopu od 2 posto.
Putem prekonoćnih pak pozajmica plasirano je 53,11 milijuna kuna a pritom je kamatna stopa snižena sa 1,19 na 0,7 posto.
Ukupan kunski promet na Tržištu novca dosegao je tako danas 123,11 milijuna kuna, a pritom je 40 milijuna kuna potražnje, zbog neusuglašenih uvjeta kreditirana te kreditnih ograničenja sudionika, ostalo nepodmireno. Prosječna kamatna stopa porasla je sa 0,52 na 1,44 posto.
Uz trgovinu kunama danas se na Tržištu novca trgovalo i devizma. Tako je na rok od tjedan dana plasirano 1,3 milijuna eura uz kamatnu stopu od 1 posto.
„Pri samom smo kraju razdoblja oržavanja obvezne pričuve u kojem su sudionici uglavnom održali potrebna stanja svojih računa, pa je tako potražnja za pozajmicama manja, a sudionici koji traže pozajmice spremni su platiti za pozajmicu tek minimalnu cijenu. Zbog limita suionika i zbog niske kamatne stope potražnja nije unatoč obilnoj ponudi podmirena u potpunosti. Prosječna dnevna kamatna stopa iznosila je 1,44%. Trgovalo se devizama na rok od tjedan dana.“ navodi se u priopćenju Tržišta novca.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
Crobex pao 0,34 posto
Dionički indeks Zagrebačke burze Crobex danas je pao za 0,34 posto, na 1.804,02 boda, a Crobex10 smanjen je za 0,16 posto, na 1.008,74 boda.
Redovni promet Burze iznosio je danas 14,5 milijuna kuna, a pet je dionica ostvarilo promete veće od milijun kuna.
Najveći promet, od 2,4 milijuna kuna, imala je redovna dionica Adris grupe, kojoj je cijena skočila za 3,70 posto, na 299,95 kuna. Još 1,6 milijuna kuna prometa ostvareno je trgovanjem povlaštenom dionicom Adrisa, uz porast cijene za 3,39 posto, na 265,70 kuna.
Dionicom AD Plastika ostvaren je promet od 2,1 milijun kuna, a cijena joj je povećana za 1,64 posto, na 114,85 kuna.
S prometom od 1,6 milijuna kuna slijedi dionica HT-a, čija je cijena porasla za 0,37 posto, na 208,77 kuna.
Promet od 1,2 milijuna kuna imala je dionica Valamar Adria Holdinga, koja je poskupjela za 1,13 posto, na 115,39 kuna.
Među trgovanijim dionicama cijene su pale dionicama Belja za 0,29 posto, Đ. Đaković Holdinga 0,56 posto, Vupika 0,69 posto, Ericssona Nikole Tesle 0,77 posto, Atlantic grupe 1,98 posto, Petrokemije 2,34 posto, Podravke 4,48 posto, Dalekovoda 5,66 posto, Ingre za 7,48 posto.
Rast cijena pak danas su imale dionice Riviere Adria za 0,16 posto, Uljanik plovidbe 0,52 posto, Zagrebačke banke 1,11 posto, Konzuma 1,40 posto, Arenaturista 2,09 posto, Atlantske plovidbe za 4,45 posto.
Dionica Najniža Najviša
Zadnja Promet Promjena
Službeno Tržište
ADPL-R-A 113,53 116,10 114,85 2.126.242,55 1,64%
ATGR-R-A 581,00 596,00 593,00 108.448,40 -1,98%
CROS-P-A 6.221,03 6.230,01 6.221,03 24.902,07 0,34%
CROS-R-A 6.500,00 6.500,00 6.500,00 26.000,00 -1,49%
DLKV-R-A 68,40 72,00 68,40 102.403,35 -5,66%
HT-R-A 205,42 208,77 208,77 1.581.906,30 0,37%
IGH-R-A 485,26 512,00 485,26 30.396,92 -4,85%
INA-R-A 3.939,99 3.950,00 3.950,00 59.229,41 0,00%
INGR-R-A 3,27 3,61 3,34 127.632,52 -7,48%
KOEI-R-A 645,05 658,99 658,99 59.018,54 -1,64%
LKPC-R-A 562,07 567,77 563,01 30.397,92 -3,26%
PODR-R-A 246,00 246,25 246,21 165.681,56 -4,48%
PTKM-R-A 227,44 234,00 227,44 555.195,72 -2,34%
ULPL-R-A 193,00 209,00 199,00 177.844,24 0,52%
VERN-R-A 50,90 51,00 51,00 6.219,40 8,44%
VIRO-R-A 578,49 588,00 588,00 40.798,26 1,38%
Redovito Tržište
ACI-R-A 3.390,00 3.399,00 3.390,00 23.757,00 1,07%
ADRS-P-A 256,00 265,70 265,70 1.575.171,16 3,39%
ADRS-R-A 298,99 315,00 299,95 2.390.976,66 3,70%
ARNT-R-A 120,00 124,50 124,50 160.407,61 2,09%
ATLN-R-A 45,50 45,50 45,50 5.460,00 2,02%
ATPL-R-A 220,00 228,00 222,99 182.170,75 4,45%
AUHR-R-A 290,00 305,00 305,00 21.255,00 5,17%
BD62-R-A 37,37 38,00 38,00 81.701,07 0,00%
BLJE-R-A 70,75 72,88 72,27 105.794,36 -0,29%
DDJH-R-A 79,56 81,30 79,56 185.854,33 -0,56%
DIOK-R-A 10,90 11,39 11,38 33.085,24 1,43%
ELKL-R-A 30,00 30,00 30,00 1.800,00 11,61%
ERNT-R-A 1.406,25 1.427,80 1.410,00 229.281,45 -0,77%
FNVC-R-A 110,00 112,00 112,00 9.887,00 12,00%
HBVD-R-A 113,00 113,00 113,00 56.500,00 0,00%
HDEL-R-A 96,00 96,00 96,00 3.168,00 5,49%
HIMR-R-A 190,00 190,01 190,00 17.480,06 -3,08%
HTPK-R-A 54,95 55,00 55,00 9.069,65 1,85%
HUPZ-R-A 1.079,99 1.079,99 1.079,99 6.479,94 1,89%
HZVG-R-A 16,00 16,00 16,00 1.280,00 -20,00%
INDG-R-A 104,06 134,00 108,08 22.028,86 -19,95%
IPKK-R-A 170,00 171,00 170,00 86.384,74 -0,58%
JDGT-R-A 670,00 670,00 670,00 6.700,00 0,00%
JDOS-R-A 2.787,00 2.787,00 2.787,00 33.444,00 1,31%
JDPL-R-A 58,00 63,00 58,05 60.257,63 5,55%
JDRA-R-A 402,00 402,00 402,00 6.030,00 0,51%
JMNC-R-A 41.010,01 41.010,01 41.010,01 41.010,01 -1,18%
JNAF-R-A 2.317,00 2.338,10 2.317,00 46.571,54 -1,82%
KNZM-R-A 142,20 144,99 143,99 169.765,84 1,40%
KODT-P-A 927,00 939,99 930,00 18.634,95 0,32%
KODT-R-A 975,00 997,00 995,00 35.642,28 2,05%
KORF-R-A 114,58 116,00 115,39 1.199.383,94 1,13%
KRAS-R-A 355,10 374,80 357,02 45.573,15 0,55%
KSST-R-A 605,00 619,96 605,00 18.179,96 0,00%
KTJV-R-A 15,78 15,78 15,78 1.325,52 -6,90%
LEDO-R-A 7.650,00 7.680,00 7.680,00 38.370,00 -0,26%
LKRI-R-A 116,80 118,90 118,90 59.747,60 0,93%
LPLH-R-A 35,00 37,98 35,00 13.408,86 0,00%
LRH-R-A 1.710,00 1.755,00 1.710,00 30.982,08 -2,56%
MAIS-R-A 62,52 64,50 64,50 46.412,96 4,03%
PBZ-R-A 510,03 510,10 510,10 4.080,73 0,22%
PLAG-R-A 1.959,00 1.959,00 1.959,00 29.385,00 0,46%
QUNE-R-A 20,10 20,10 20,10 603,00 -4,29%
RIVP-R-A 12,70 12,80 12,71 380.340,77 0,16%
SLPF-R-A 18,01 18,01 18,01 720,40 5,88%
SLRS-R-A 331,00 335,00 331,00 7.673,00 -19,76%
SNBA-R-A 72,22 72,22 72,22 10.833,00 -3,71%
SUNH-R-A 23,50 23,50 23,50 1.175,00 6,29%
THNK-R-A 749,00 750,00 750,00 17.235,00 3,88%
TISK-R-A 200,00 206,01 201,00 384.475,45 0,00%
TNPL-R-A 387,00 405,00 390,00 67.140,98 2,63%
TUHO-R-A 1.170,00 1.170,00 1.170,00 43.290,00 1,74%
VDKT-R-A 346,00 359,00 358,95 30.350,18 4,96%
VLDS-R-A 0,40 0,40 0,40 205,60 -20,00%
VPIK-R-A 101,00 103,39 101,99 572.293,66 -0,69%
ZABA-R-A 37,20 37,49 37,49 141.079,07 1,11%
ZTNJ-R-A 159,98 159,98 159,98 479,94 6,10%
ZVZD-R-A 3.500,00 3.700,00 3.700,00 47.438,00 6,69%
Domaći MTP
HRDH-R-A 85,99 85,99 85,99 1.117,87 0,00%
SNHO-R-A 120,07 120,09 120,07 12.489,28 -2,37%
VLHO-R-A 91,66 93,94 92,10 72.839,60 0,11%
INGR-O-11CA 14,49 14,49 14,49 11.592,00 79,156%
Inozemni MTP
EGB-S-LBU1 86,00 86,80 86,50 29.233,70 1,17%
EGB-S-LDX1 86,50 88,20 86,50 18.466,40 -5,98%
EGB-S-LWL1 71,50 72,00 72,00 24.320,00 0,56%
EGB-S-SWL1 33,70 34,60 33,70 25.261,20 4,33%
EGB-S-TLGD 122,90 130,00 123,50 111.544,70 2,49%
EGB-S-TSDX 56,30 59,00 59,00 174.019,00 6,88%
EGB-S-TSWL 104,20 104,50 104,20 26.065,00 -5,70%
Ukupan promet
14.548.497,89
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih fondova
Mirex iznad 178 bodova
Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, i u petak je nastavila rasti. Naime, prema podacima HANFA-e, vrijednost mu je u odnosu na prethodni dan porasla 0,89 bodova ili 0,5 posto, probivši se tako po prvi puta od uvođenja iznad psihološke razine od 178 bodova – na rekordnih 178,5634 boda.
Posljedica je to rasta vrijednosti svih obveznih mirovinskih fondova. Tako je vrijednost Raiffeisen fonda porasla 0,6 posto, na 178,5319 bodova a PBZ Croatia osiguranja 0,54 posto, na 163,7708 bodova. Također je porasla vrijednost i AZ fonda 0,44 posto, na 182,6976 bodova te Erste Plavi fonda 0,4 posto, na 184,2946 bodova.
I kod dobrovoljnih mirovinskih fondova svi su bilježili dobitke. Tako je vrijednost Raiffeisen DMF-a viša 0,73, AZ profit DMF-a 0,69, Croatia osiguranje DMF-a 0,49, Erste Plavi Expert DMF-a 0,45, AZ benefit DMF-a 0,15 a Erste Plavi Protect DMF-a 0,11 posto.
I među zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima svi su bilježili rast vrijednosti. Tako je vrijednost AZ Dalekovod fonda i AZ Zagreb fonda porasla po 0,69, AZ fonda Hrvatske kontrole zračne plovidbe 0,68, AZ VIP fonda 0,67, fonda Auto Hrvatske 0,66, fonda Hrvatskog liječničkog sindikata 0,58, fonda Ericsson Nikole Tesle i fonda Novinara po 0,53, fonda Croatia osiguranja i fonda Sindikata pomoraca Hrvatske po 0,52, fonda Hrvatskih autocesta 0,49, fonda HEP grupe 0,47, fonda Atuoceste Rijeka-Zagreb 0,44, AZ ZABA fonda 0,43, Cestarskog fonda 0,26, fonda T-HT-a 0,25 a fonda Željezničara 0,05 posto.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena %
03.01. 04.01.
Mirex 177,6798 178,5634 0,50
AZ OMF* 181,8937 182,6976 0,44
Erste Plavi OMF. 183,5570 184,2946 0,40
PBZ Croatia osig.OMF 162,8908 163,7708 0,54
Raiffeisen OMF 177,4659 178,5319 0,60
AZ benefit DMF** 193,6365 193,9299 0,15
AZ profit DMF 213,5120 214,9875 0,69
Croatia osiguranje DMF 132,0017 132,6527 0,49
Erste Plavi Expert DMF 154,2461 154,9431 0,45
Erste Plavi Protect DMF 158,1799 158,3469 0,11
Raiffeisen DMF 169,2840 170,5141 0,73
ZDMFAutocesta Rijeka – Zagreb 105,6225 106,0887 0,44
Auto Hrvatska ZDMF 117,8985 118,6734 0,66
AZ Dalekovod ZDMF*** 204,7398 206,1604 0,69
AZ Hr. kontrola zračne plov. 199,4440 200,8058 0,68
AZ VIP ZDMF 214,9863 216,4297 0,67
AZ ZABA 99,9622 100,3911 0,43
AZ Zagreb ZDMF 156,1940 157,2704 0,69
ZDMF cestarski fond 139,0184 139,3815 0,26
ZDMF Croatia osiguranje 115,9549 116,5566 0,52
ZDMF Ericsson N. Tesla 177,9060 178,8550 0,53
ZDMF HEP grupa 121,6963 122,2638 0,47
ZDMF Hrvatskih autocesta 132,1464 132,7896 0,49
ZDMF Hr. liječničkog sind. 191,9345 193,0393 0,58
ZDMF Novinar 163,9638 164,8330 0,53
ZDMF Željezničar-Raiffeisen 135,0894 135,1519 0,05
ZDMF Sind. pomoraca Hr. 118,2013 118,8114 0,52
ZDMF T-HT 153,2903 153,6677 0,25
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANFA
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 13.435 13.391 Tokyo/Nikkei 10.599 10.688 London/FTSE-100 6.056 6.089 Frankfurt/DAX 30 7.741 7.776
*Izvor: REUTERS
Zahvaljujući dogovoru u Washingtonu kojim je izbjegnuta 'fiskalna litica', na Wall Streetu su prošloga tjedna cijene dionica snažno porasle, no ovoga se tjedna očekuje oprezno trgovanje jer počinje sezona objave kvartalnih poslovnih rezultata kompanija.
S&P 500 indeks skočio je prošloga tjedna 4,6 posto, na 1.466 bodova, najvišu razinu od prosinca 2007. godine. Dow Jones ojačao je, pak, 3,8 posto, na 13.435 bodova, a Nasdaq indeks 4,8 posto, na 3.101 bod.
Cijene dionica prošloga su tjedna snažno porasle jer je američki Kongres prihvatio zakon kojim će se smanjiti proračunski deficit i tako izbjeći automatsko smanjenje budžetskih rashoda i povećanje poreza, koje je moglo gurnuti gospodarstvo u recesiju.
No, euforija zbog izbjegavanja 'fiskalne litice' splasnula je krajem tjedna, a u fokus ulagača ponovno ulaze fundamentalni pokazatelji.
Tako će ovoga tjedna najviše pažnje ulagača privući početak sezone objave poslovnih rezultata kompanija za posljednje tromjesečje prošle godine.
Mnoge kompanije, čije su dionice u sastavu S&P 500 indeksa, objavile su najnovije procjene poslovanja u tom i idućem razdoblju. Pritom odnos između negativnih i pozitivnih procjena iznosi 3,6 naprema 1, što je drugi najslabiji skor još od trećeg tromjesečja 2001. godine, pokazuju podaci Thomson Reutersa.
U trećem tromjesečju prošle godine prihodi kompanija iz sastava S&P 500 indeks pali su 0,8 posto, dok je njihova dobit porasla mršavih 0,1 posto.
Prema anketi Thomson Reutersa, procjene za četvrto tromjesečje nešto su bolje, ali znatno slabije nego što su bile prije nekoliko mjeseci. Primjerice, u listopadu su analitičari procjenjivali da će zarade kompanija u četvrtom tromjesečju porasti za prosječno 9,9 posto.
U najnovijoj anketi analitičari očekuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeks u posljednjem lanjskom kvartalu porasle za 2,8, a prihodi za 1,9 posto.
Kao najvažniji razlog slabosti poslovnih rezultata analitičari navode makroekonomsku nesigurnost, ponajviše zbog recesije u Europi.
„Najveći je problem recesija u Europi, koja je i dalje najveći trgovinski partner mnogih najvećih američkih kompanija“, kaže Adam Parker, strateg u banci Morgan Stanley.
Europske dionice u ponedjeljak su se našle pod pritiskom prodaja, no veći pad burzovnih indeksa priječili su dobitnici u bankovnom sektoru nakon povoljnih vijesti vezanih uz nova pravila o likvidnosti.
Londonski Ftse indeks u takvim je okolnostima oslabio 0,4 posto, na 6.065 bodova. Na sličnom postotnom gubitku bio je i frankfurtski DAX, skliznuvši na 7.741 bod, dok je pariški CAC smanjen za 0,65 posto i iznosio je 3.705 bodova.
U središtu pozornosti bio je bankovni sektor, dan nakon što je Baselski odbor za nadzor banaka pri Banci za međunarodna poravnanja (BIS) objavio da će bankama omogućiti dodatne četiri godine vremena i veću fleksibilnost kako bi stvorile dostatne rezerve kapitala, čime će se zajmodavcima omogućiti veće kreditiranje gospodarstava a time i potaknuti posustali rast.
Najveće dobitnice pritom su bile dionice Natixisa, sa skokom od 5,4 posto. Slijede UniCredit i Banco Popular, čije su dionice poskočile za 4,4 odnosno četiri posto.
"Zahtjevi vezani za udjel likvidne imovine trebali bi biti puno blaži za banke, s obzirom na proširenu paletu imovine koja će ubuduće biti kvalificirana kao likvidna. To će otkloniti najveću neizvjesnost glede banaka i financiranja gospodarstva. To je pozitivno za dionice banaka, ali također i za čitavo tržište", kazao je Arnaud Poutier, supredsjedatelj u tvrtki IG Markets France.
Indeks bankovnih dionica eurozone u prosjeku je bio na dobitku 2,1 posto. Vrijednost mu je poskočila oko 67 posto od kraja srpnja prošle godine kada su počeli popuštati strahovi od raspada eurozone slijedom izjava čelnika Europske središnje banke (ECB) Marija Drahija da je središnja banka spremna poduzeti sve što bude potrebno kako bi je sačuvala.
Na strani gubitnika isticali su se pak pripadnici europskog sektora energetske proizvodnje i distribucije nakon što je Deutsche banka snizila investicijske rejting nekoliko kompanija, uključujući RWE, E.ON i EDF, upozorivši ulagače da u tome sektoru nema sigurnih utočišta.
Indeks Tokijske burze Nikkei danas je oslabio 0,83 posto, zaključivši trgovanje na 10.599 bodova.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD* 1,3033 1,3087 1,3016
USD/JPY* 87,88 88,37 87,60
GBP/USD* 1,6057 1,6081 1,6019
USD/CHF* 0,9271 0,9285 0,9234
*Izvor: REUTERS
Špekulacije o mogućim naznakama sniženja kamatnih stopa na ovotjednom sastanku Europske središnje banke (ECB) pogodile su u ponedjeljak tečaj eura prema dolaru na međunarodnim deviznim tržištima.
Euro se tako nakratko prema dolaru spustio i do 1,3043 dolara, neznatno iznad najniže razine u posljednja tri tjedna, na koju se spustio prošli tjedan. Potom se stabilizirao na 1,3060 dolara, što znači da je 0,08 posto na gubitku u usporedbi sa zatvaranjem u prethodnoj trgovini.
Jedinstvena europska valuta bila je na većem gubitku prema jenu, oslabivši 0,5 posto, na 114,65 jena. Time se spustila s najviše razine u posljednjih 18 mjeseci od 115,99 jena, na koju se popela sredinom prošlog tjedna.
Dolar je prema jenu oslabio 0,33 posto i njime se trgovalo po 87,88 jena. Drži se tako ispod 88,40 jena, najviše razine od srpnja 2010. prema Reutersovim podacima koju je dosegnuo u petak.
Euro će po procjenama analitičara vjerojatno ostati pod pritiskom jer su tržišta, kako ocjenjuju, ponovno usmjerila fokus dužničkoj krizi u eurozoni a i bliži se zasjedanje ECB-a, zakazano u četvrtak. I najmanji nagovještaj monetarnih poticaja, odnosno izjave o gospodarskim slabostima na prvome ovogodišnjem bančinom zasjedanju mogli bi pritisnuti tečaj eura, napominju.
"Ako ECB ne spusti kamatne stope, mogli bismo svjedočiti blagom jačanju eura. Veći je rizik, dakako, budu li naznačili potencijalno sniženje kamatnih stopa, što bi pogodilo euro", kazao je John Hardy, valutni strateg u banci Saxo u Londonu.
Za daljnje smjernice u pogledu eura ulagači će u drugoj polovini tjedna veću pažnju usmjeriti aukcijama talijanskih i španjolskih obveznica. Zdrava potražnja na tim aukcijama mogla bi dati poticaja euru u odnosu na dolar, smatraju analitičari.
Što se dolara tiče, u petak mu je glavni poticaj prema drugim vodećim valutama stigao od zabilješke s posljednjeg zasjedanja američke središnje banke Fed iz koje je vidljivo da njezin pojedini dužnosnici razmišljaju o okončanju programa otkupa obveznica, i to već ove godine. U petak su i dvojica vodećih dužnosnika Feda dala naslutiti da bi banka ove godine mogla ukinuti program kupnje imovine.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 04.01. USLIB 0,16650 0,001 0,20770 0,30500 0,50125 04.01. EULIB 0,01357 - 0,05286 0,13071 0,22714
*Izvor :REUTERS
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi 08. siječnja
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,5715 5,8059 9,3268 6,6069 6,2641 8,8034
*Izvor: HNB
Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na tečajnicu od petka oslabila prema euru za 0,20 posto.
Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,571515 kuna.
Kuna je oslabila i prema švicarskom franku za 0,21 posto i prema britanskoj funti za 0,18 posto, dok je blago ojačala prema američkom dolaru, za 0,05 posto.
Srednji tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 6,264181 kunu, funte 9,326823 kune i dolara 5,805931 kunu.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 08. siječnja
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,6300 5,9829 9,5583 6,6042 OTP Banka Hrvatska 7,6286 5,9354 9,5048 6,4064 Štedbanka 7,6555 5,9855 9,5103 6,3874 Partner banka 7,6300 5,9857 9,5064 6,4127 Erste&Steiermarkische 7,6270 5,9650 9,5850 6,4450 Hrvatska poštanska banka 7,6250 6,0285 9,6560 6,5298 Splitska banka 7,6300 5,9678 9,5386 6,4289 Podravska banka 7,7502 6,0179 9,5509 6,4180 Istarska kreditna banka 7,6350 5,9505 9,5879 6,4571 Karlovačka banka 7,6490 5,9828 9,6109 6,4550 Croatia banka 7,6214 5,9452 9,4909 6,4013 Volksbank 7,6600 5,9801 9,5693 6,4834 Hypo Group Alpe-Adria 7,6300 5,9942 9,5602 6,4612 Fina 7,5950 6,0285 9,6560 6,5298 Privredna banka 7,6200 6,0620 9,5474 6,4753 Centar banka 7,6351 5,9336 9,5599 6,4521
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5942 5,8233 9,3548 6,2829 Zagrebačka banka 7,6200 5,9008 9,4272 6,3649 OTP Banka Hrvatska 7,6150 5,9064 9,4397 6,3751 Štedbanka 7,6250 5,9185 9,4161 6,3242 Partner banka 7,6200 5,9407 9,4697 6,3970 Erste&Steiermarkische 7,6150 5,9314 9,5318 6,4089 Hrvatska poštanska banka 7,6150 5,9394 9,5133 6,4333 Splitska banka 7,6200 5,8953 9,4688 6,3725 Podravska banka 7,7494 5,9179 9,5109 6,3880 Istarska kreditna banka 7,6250 5,9200 9,4760 6,4270 Karlovačka banka 7,6290 5,9460 9,5518 6,4153 Croatia banka 7,6101 5,9046 9,4256 6,3637 Volksbank 7,6400 5,9511 9,5227 6,4521 Hypo Group Alpe-Adria 7,6200 5,8941 9,4601 6,3611 Fina 7,5850 5,9394 9,5133 6,4333 Privredna banka 7,6100 5,9431 9,4529 6,4112 Centar banka 7,6252 5,9046 9,5133 6,4207
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5488 5,7885 9,2988 6,2453 Zagrebačka banka 7,5200 5,7012 9,1084 6,1201 OTP Banka Hrvatska 7,5016 5,6691 9,1607 6,1313 Štedbanka 7,5106 5,6817 9,0395 6,0712 Partner banka 7,5100 5,6607 9,1801 6,1388 Erste&Steiermarkische 7,5150 5,6534 9,0850 6,1085 Hrvatska poštanska banka 7,5150 5,6607 9,1123 6,1013 Splitska banka 7,5200 5,6926 9,1431 6,1594 Podravska banka 7,5200 5,6990 9,1564 6,1926 Istarska kreditna banka 7,5200 5,6600 9,1682 6,1169 Karlovačka banka 7,5100 5,6200 9,0281 6,0635 Croatia banka 7,5253 5,7014 9,2176 6,1589 Volksbank 7,5400 5,6898 9,1683 6,1702 Hypo Group Alpe-Adria 7,5200 5,6939 9,1599 6,1609 Fina 7,5150 5,6607 9,1123 6,1013 Privredna banka 7,5100 5,6532 9,1735 6,0985 Centar banka 7,5253 5,7072 9,1589 6,1075
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,5050 5,6442 9,0173 6,0589 OTP Banka Hrvatska 7,4895 5,6344 9,0677 6,0875 Štedbanka 7,4805 5,6249 8,9491 6,0105 Partner banka 7,5000 5,6295 9,1477 6,1130 Erste&Steiermarkische 7,5050 5,6300 9,0390 6,0840 Hrvatska poštanska banka 7,4950 5,5758 8,9756 6,0097 Splitska banka 7,5100 5,6375 9,0733 6,1156 Podravska banka 7,5050 5,6290 9,0664 6,1426 Istarska kreditna banka 7,5100 5,6350 9,1496 6,0825 Karlovačka banka 7,5000 5,5700 8,9478 6,0096 Croatia banka 7,5139 5,6665 9,1524 6,1213 Volksbank 7,5200 5,6608 9,1216 6,1389 Hypo Group Alpe-Adria 7,5100 5,5938 9,0598 6,0608 Fina 7,4950 5,5758 8,9756 6,0097 Privredna banka 7,5000 5,5967 9,0817 6,0375 Centar banka 7,5154 5,6752 9,1402 6,0762
6. HNB: inozemni dug krajem rujna 45,6 milijardi eura
Hrvatski bruto inozemni dug na kraju rujna prošle godine iznosio je 45,6 milijardi eura, što je u odnosu na kolovoz smanjenje za 368,2 milijuna eura, ili za 0,8 posto, podaci su Hrvatske narodne banke.
Ukupni je inozemni dug manji i u odnosu na kraj 2011. godine i to nominalno za 152,8 milijuna eura, ili 0,3 posto.
"Promotri li se godišnja dinamika, vidljivo je da su priljevi kapitala tijekom prve polovine prošle godine ipak bili razmjerno snažni, zbog zaduživanja države, dok je u trećem tromjesečju, unatoč poboljšanju inozemnih uvjeta financiranja, došlo do zamjetnog razduživanja, i to banaka i poduzeća", zamjećuju analitičari središnje banke u najnovijem Biltenu.
Po statističkim podacima HNB-a, inozemni dug države krajem rujna prošle godine iznosio je 8,4 milijarde eura, što je u odnosu na kraj 2011. povećanje za 1,4 milijardu eura, ili za 20 posto. Tako je i udio duga središnje države u ukupnom inozemnom dugu povećan s 15,3 posto krajem 2011. na 18,4 posto krajem devetog mjeseca 2012.
"Svoju inozemnu poziciju primjetno je pogoršala jedino središnja država, što je uglavnom posljedica izdanja obveznice na američkom tržištu u travnju 2012. te s njime povezanih transakcija na sekundarnom tržištu u nastavku godine", navode analitičari HNB-a.
Inozemni dug poslovnih banaka na kraju rujna prošle godine iznosio je 10,63 milijarde eura, što je u odnosu na kraj 2011. smanjenje za 992,8 milijuna eura, ili za 8,5 posto.
Po podacima HNB-a, inozemni je dug poslovnih banaka krajem 2011. iznosio 11,6 milijardi eura, u prvom je tromjesečju povećan za 121,7 milijuna eura, na 11,7 milijardi eura, no krajem lipnja pada na 11,3 milijardi, a krajem rujna na 10,6 milijardi eura.
"U procesu razduživanja prednjačile su poslovne banke, koje su se prošle godine počele razduživati ranije nego inače, već u lipnju, a zatim su u ljetnim mjesecima iskoristile povećan priljev depozita za uobičajeno smanjenje inozemnog duga. Istodobno su i nebankarske financijske institucije nastavile trend inozemnog razduživanja koji, uz manja kolebanja, traje već četvrtu godinu. Još je snažnije razduživanje bilo prisutno kod javnih poduzeća, a stanje njihova inozemnog duga dodatno se smanjilo i zbog preuzimanja dijela duga brodogradilišta od strane države", navode analitičari HNB-a.
Napominju također kako su ostala, većinom privatna poduzeća povećala svoju inozemnu zaduženost, što je ponajviše bilo odraz travanjskog izdanja inozemne obveznice jednoga velikog poduzeća (Agrokora koji je izadao obveznicu u iznosu od 300 milijuna eura), dok su ostala poduzeća uglavnom tek refinancirala dospjele obveze.
Po statističkim podacima HNB-a, inozemni dug ostalih domaćih sektora (trgovačka društva i nebankarske financijske institucije) na kraju rujna prošle godine iznosio je 19,6 milijardi eura, što je u odnosu na kraj 2011. godine smanjenje za 2,7 posto, ili nominalno za 544 milijuna eura.
Statistika bruto inozemnog duga obuhvaća i izravna ulaganja (dužničke transakcije između kreditora i dužnika ostalih sektora, koji su međusobno vlasnički povezani) koja su krajem rujna iznosila 6,9 milijardi eura, što je otprilike na razini kraja 2011. godine.
Inozemna izravna ulaganja u Hrvatsku značajno su se smanjila i u prva tri tromjesečja 2012. iznosila su tek 500 milijuna eura, što je upola manje nego u istom razdoblju godine prije, napominju analitičari HNB-a i dodaj u kako se tek polovina ulaganja odnosila na nove projekte, poglavito u nekretnine, djelatnosti turizma te trgovine koje su i u proteklom kriznom razdoblju privlačile inozemne ulagače, dok još uvijek nema značajnih ulaganja u proizvodne djelatnosti.
Iako se u posljednjem tromjesečju očekuju pojačani priljevi kapitala s osnove povlačenja inozemne imovine banaka i snažnijeg zaduživanja poduzeća, neto priljevi u cijeloj će 2012. vjerojatno ostati potisnuti kao i u prethodne dvije godine, procjenjuju analitičari HNB-a.
Napominju također kako je u posljednjem tromjesečju prošle godine nekoliko velikih javnih i privatnih poduzeća iskoristilo povoljnije uvjete financiranja na inozemnom tržištu te refinanciralo svoje obveze prema domaćim bankama inozemnim kapitalom. Istodobno bi se preostala, većinom manja poduzeća mogla blago razduživati, a očekuje se i nastavak trenda razduživanja poslovnih banaka te nebankarskih financijskih institucija. Kako je središnja država izdanjem obveznice (u travnju na američkom tržitšu) osigurala refinanciranje svojih inozemnih obveza, stanje njezina inozemnog duga ostat će stabilno do kraja godine, procjenjuju u središnjoj banci.
Ukupno bi stanje inozemnog duga u posljednjem tromjesečju 2012. moglo porasti te biti približno jednako onom na kraju godine prije. Ipak, uz očekivani pad BDP-a pogoršat će se relativni pokazatelj inozemne zaduženosti na 102,3 posto BDP-a, dok će udio duga u izvozu robe i usluga ostati stabilan na približno 240 posto, zaključuju analitičari središnje banke.
7. Neplaćene obveze ministarstva financija, gospodarstva i poljoprivrede 1,46 milijarde kuna
Vladin projekt "Clean start", odnosno analiza zatečenog stanja u 22 državna tijela i trgovačka društva na dan 1. siječnja 2012., pokazao je i kako su u ministarstvima gospodarstva, poljoprivrede i financija zatečene dospjele neplaćene obveze od ukupno 1,46 milijardi kuna.
Pritom su dospjele zatečene obveze, prenesene u 2012., u Ministarstvu financija sa datumom 31. prosinca 2011. iznosile 642,4 milijuna kuna, u Ministarstvu gospodarstva 255,5 milijuna kuna i u Ministarstvu poljoprivrede 570 milijuna kuna.
Podaci pak o ukupnom iznosu obveza koje su preuzete za buduće razdoblje, a nisu evidentirane u Državnoj riznici, kod Ministarstva gospodarstva pokazuju obveze u razdoblju od 2013. do 2014. od 612,4 milijuna kuna za proračunski nadzor, obveze u procesu privatizacije brodogradnje od 345 milijuna kuna u 2012., oko milijardu kuna u 2013., odnosno ukupno do tri milijarde kuna do 2015.
Potencijalne obveze tog ministarstva koje nisu evidentirane u Državnoj riznici odnose se i na obvezu od 20 milijuna američkih dolara koja je preuzeta ugovorom Vlade i brodara za Brodosplit. Među potencijalnim obvezama Ministarstva gospodarstva spadaju još obveze od 70 milijuna dolara za gradnju brodova (3. maj) i dugovanje prema Fina-i na teret Regosa u iznosu od 69,4 milijuna kuna.
Kod Ministarstva poljoprivrede navodi se da u Državnoj riznici nije evidentirano da u 2012. dospijeva 569,8 milijuna kuna, što uključuju 321,4 milijuna kuna investicijskih potpora za kapitalna ulaganja. Tom ministarstvu u 2013. dospijeva oko 150 milijuna kuna potpora za kapitalna ulaganja.
Navodi se i kako na poziciji subvencija za 2012. u Ministarstvu poljoprivrede nisu predviđena dostatna sredstva, odnosno manjka oko 300 milijuna kuna.
Podaci o pak ukupnom iznosu obveza koje su preuzete za buduće razdoblje, a nisu evidentirane u Državnoj riznici, kod Ministarstva financija, uz ostalo, pokazuju preuzimanje obveza Umirovljeničkog fonda nastalih u 2010. i 2011. u iznosu od 1,6 milijardi kuna.
8. Agrokor stekao dodatnih 5,31 posto dionica Konzuma
Koncern Agrokor krajem prosinca je stekao dodatnih 1.207.760 dionica Konzuma, što predstavlja 5,31 posto temeljnog kapitala tog društva, nakon tog stjecanja Agrokor samostalno raspolaže sa 76,93 posto temeljnog kapitala Konzuma, a djelujući zajednički s društvom Jamnica ima ukupno 88,03 posto udjela u temeljnom kapitalu, odnosno glasova na Glavnoj skupštini Konzuma.
O tome su izvijestili danas putem Zagrebačke burze iz Konzuma i Agrokora, a istodobno je društvo za poslovno savjetovanje Investco izvijestilo da je palo ispod praga od 10 posto glasačkih prava u Konzumu, nakon što je temeljem ugovora o prodaji i prijenosu dionica otuđilo 1.207.760 dionica Konzuma. Nakon te transakcije Investco ima 1.364.440 Konzumovih dionica, odnosno 6,01 posto od ukupnog broja glasova na glavnoj skupštini Konzuma.
Agrokor izvješćuje da je, temeljem ugovora o prijenosu 27. prosinca, stekao dodatnih 1.207.760 dionica Konzuma, svaka pojedinačne nominalne vrijednosti 10,00 kuna, što predstavlja 5,31 posto od ukupnog broja glasova na Glavnoj skupštini Konzuma, odnosno 5,31 posto temeljnog kapitala Konzuma.
Nakon tog stjecanja Agrokor samostalno raspolaže sa ukupno 17.467.700 redovnih dionica, što predstavlja 76,93 posto od ukupnog broja glasova na Glavnoj skupštini Konzuma, odnosno 76,93 posto temeljnog kapitala Konzuma.
Agrokor, djelujući zajednički s društvom Jamnica, ima ukupno 88,03 posto udjela u temeljnom kapitalu, odnosno glasova na Glavnoj skupštini Konzuma.
Pored toga Agrokor i Investco su izvijestili i da je 27. prosinca sklopljen i predugovor o prodaji i prijenosu dodatnih 1.364.440 redovnih dionica Konzuma, što čini 6,00 posto udjela u temeljnom kapitalu, odnosno u glasačkim pravima na Glavnoj skupštini, koje dionice će biti prenesene na Agrokor po upisu brisanja zaloga kojim su te dionice opterećene.
9. MMF-ovi ekonomisti priznaju greške u procjeni utjecaja proračunske štednje
Glavni ekonomisti Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Olivier Blanchard i Daniel Leigh sastavili su posebni radni dokument o greškama koje su napravili procjenjujući utjecaj štednje na europska gospodarstva, pišu u ponedjeljak europski mediji.
"Prognostičari su značano podcijenili povećanje nezaposlenosti i pad domaće potražnje povezane s fiskalnom konsolidacijom", citira europski informativni portal Euobserver u ponedjeljak MMF-ov prošlotjedni dokument.
Blanchard i Leigh kratko su ukazali na taj problem već u listopadu u redovnim MMF-ovim polugodišnjim prognozama za svjetsko gospodarstvo. Sada su opsežno, uz dopunu matematičkih formula, pojasnili greške u procjenama utjecaja oštrih smanjenja proračunskih rashoda u zemljama poput Grčke, Portugala i Španjolske.
Iako se u dokumentu upozorava da ga mediji ne bi trebali prikazivati kao službeno stajalište MMF-a, on "odražava promjenu stava zajmodavca sa sjedištem u Washingtonu kada su u pitanju oštre mjere štednje u Europi".
Budući da je tempo proračunskih rezova bio puno brži a rast slabiji no što je prognozirano 2010., takozvani fiskalni multiplikatori, matematički koeficijent koji odražava utjecaj reformi na rast, bili su puno veći no što su MMF-ovi ekonomisti početno procijenili.
Umjesto blizu nuli, što znači bez greške, fiskalni su multiplikatori za 2010. iznosili oko 1,6, piše u MMF-ovu dokumentu.
Model je prilagođen u idućim godinama. MMF sada zagovara blaže proračunske rezove u Grčkoj i ostalim zemljama pritisnutima recesijom.
Tako je Poul Thomsen, čelnik MMF-ova izaslanstva u Grčkoj, već u veljači prošle godine upozorio da vlada u Ateni ne treba pretjerivati s mjerama štednje, založivši se za sporiji tempo proračunskih rezova.
Čelnica MMF-a Christine Lagarde apelirala je pak krajem prošle godine da se Grčkoj dade više vremena za ostvarivanje fiskalnih ciljeva a predložila je i novo restrukturiranje grčkog duga.
10. Međunarodni regulatori ublažili ključni novi propis za banke
Međunarodni regulatori dali su bankma dodatne četiri godine vremena da povećaju udio likvidne imovine u bilancama a ublažili su i njezinu definiciju kako bi zajmodavcima olakšali kreditiranje posustalih gospodarstava.
Baselski odbor pri Banci za međunarodna poravnanja (BIS) odlučio je u nedjelju postupno u razdoblju od četiri godine, počevši od 2015., uvoditi propis o minimalnom udjelu najlikvidnije imovine u bilancama banaka.
Odluka o strožim propisima donesena je kako bi se spriječila kriza poput one koja je u razdoblju od 2007. do 2009. potresala međunarodna financijska tržišta, gotovo blokiravši tržišta kredita.
Banke bi se tako trebale početi usklađivati s novim propisom 2015. kada bi trebale dosegnuti 60 posto propisanog minimalnog udjela najlikvidnije imovine. Puni udio trebale bi dosegnuti do siječnja 2019.
Ujedno je proširen popis imovine koja će se moći kvalificirati kao likvidna, pa će on obuhvaćati i dionice, vrijednosne papire utemeljene na hipotekama i korporativne obveznice s nižim kreditnim rejtingom.
Nove kategorije imovine slabije likvidnosti moći će biti uključene u popis isključivo pod uvjetom značanog otpisa njihove nominalne vrijednosti ali izmjena definicije takve imovine ipak predstavlja značajan ustupak odbora.
U odboru se nadaju da će dopune odvratiti banke od smanjivanja kreditiranja radi usklađivanja s novim propisom.
Banke su se inače žalile da se ne mogu uskladiti s novim propisima o kapitalu i istodobno nastaviti kreditirati poduzeća i potrošače.
Odbor je u nedjelju jednoglasno usvojio izmjene, nakon dvogodišnjih mukotrpnih rasprava.
Predsjednik Baselskog odbora Stefan Ingves, inače guverner švedske središnje banke, kazao je da će nakon najnovijih izmjena propisa prosječna stopa usklađenosti udjela likvidne imovine u 200 vodećih banaka u svijetu porasti na 125 posto, u odnosu na dosadašnjih 105 posto.
Druge pak banke osjetno zaostaju, posebno one u pojedinim zemljama eurozone. Procjenjuje se da će u narednim godinama morati namaknuti dodatnih 1.000 milijardi eura kako bi se uskladile s postroženim međunarodnim propisima.
11. Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u eurozoni i EU smanjene pod pritiskom nižih cijena energije
Proizvođačke cijene u industriji u studenom su u eurozoni i Europskoj uniji pale za 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec, pritisnute nižim cijenama energije, pokazali su u ponedjeljak podaci europskog ureda za statistiku.
Time su u eurozoni proizvođačke cijene industrijskih proizvoda pale u studenome prvi puta u pet mjeseci, i to ponajprije zbog nižih cijena energije, za 0,7 posto. Cijene energije bile su najveći uteg i u EU, gdje su se smanjile 1,1 posto. Ako se izuzme energija, cijene su u eurozoni smanjene 0,1 posto dok su u EU stagnirale.
U listopadu su cijene u obje zone na mjesečnoj razini porasle za 0,1 posto.
Na godišnjoj razini cijene su u studenome porasle 2,1 posto u eurozoni i 1,9 posto u cijeloj 27-članoj Europskoj uniji. Pritom su cijene energije u eurozoni bile veće za 4,1 posto a u EU za 2,9 posto. Ako se izuzme energija, cijene su u eurozoni i EU porasle 1,5 posto.
Na mjesečnoj razini, prema podacima kojima trenutno raspolaže statistički ured, najizrazitiji pad proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda zabilježila je Grčka, od 0,9 posto. Slijede Litva, Mađarska i Portugal, s padom cijena od po 0,6 posto. Najviše su pak porasle u Danskoj, za 0,7 posto, te Belgiji, 0,6 posto, i Irskoj, 0,4 posto.
Na godišnjoj razini najveći rast proizvođačkih cijena u studenom je zabilježila Bugarska, za 6,4 posto, te Cipar, od 5,6 posto, i Belgija i Rumunjska, po 5,3 posto. Najslabiji rast imale su Austrija, za 0,3 posto, Mađarska i Malta, od 0,6 i 0,9 posto, te Velika Britanija, od 1,1 posto. Pad cijena zabilježila je pak Švedska, za 1,6 posto.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821