Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
04. siječnja 2013.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. Fina zaprimila 1.744 prijedloga za pokretanje postupka predstečajne nagodbe
7. U prvih devet mjeseci 2012. prihodi od turizma 6,3 milijarde eura
8. Makroekonomija: potrošnja u studenome pala 5,7 posto
9. Godišnja inflacija u eurozoni stabilna u prosincu
10. Recesija u eurozoni vjerojatno dotaknula dno krajem 2012. - Markit
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata
(%)
04.01. 432.530.000 462.530.000 382.530.000 0,52
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) prekonoćni 30.010.000 1,19 1 mjesec 350.000.000 0,45 3 mjeseca 2.520.000 1,52 Ukupno 382.530.000 0,52
Pozajmice deviza
Valuta Promet Kamatna stopa (%) EUR 1 tjedan 1.000.000 1,75
Izvor: Tržište novca
U današnjem trgovanju na Tržištu novca bilježimo snažan skok ukupno prijavljene potražnje. No, kako je istodobno porasla i ponuda ona se još uvijek zadržala iznad razine ukupno prijavljenih potreba korisnika.
Ukupno je prijavljena potražnja tako danas iznosila 432,53 milijuna kuna ili za oko 154 posto više no u četvrtak.
Istodobno se na strani ponude našlo 462,53 milijuna kuna, ili za oko 77,5 posto više no dan ranije.
Najviše je danas, u iznosu od 350 milijuna kuna, plasirano putem ročnih pozajmica na rok od mjesec dana uz kamatnu stopu od 0,45 posto. Također je plasirano i 2,52 milijuna kuna pozajmica na rok od 3 mjeseca uz kamatu od 1,52 posto.
Putem prekonoćnih pak pozajmica plasirano je 30,01 milijun kuna a pritom je kamatna stopa tek lagano korigirana sa 1,15 na 1,19 posto.
Ukupan kunski promet na Tržištu novca dosegao je tako danas 382,53 milijuna kuna, a pritom je 50 milijuna kuna potražnje, zbog neusuglašenih uvjeta kreditirana te kreditnih ograničenja sudionika, ostalo nepodmireno. Prosječna kamatna stopa snižena je sa 1,57 na 0,52 posto.
Uz trgovinu kunama danas se na Tržištu novca trgovalo i devizma. Tako je na rok od tjedan dana plasirano milijun eura uz kamatnu stopu od 1,75 posto.
„Kao i prethodnih dana ponuda kuna veća je od potražnje, ali zbog limita sudionika i niske kamatne stope tek se podmirio dio potražnje. Prosječna dnevna kamatna stopa iznosila je 0,51%. Trgovalo se devizama na rok od tjedan dana.“ navodi se u priopćenju Tržišta novca.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
Rast Crobexa za više od 2,2 posto
Dionički indeksi Zagrebačke burze danas su porasli za više od 2,2 posto, Crobex je dan završio s rastom od 2,22 posto, na 1.810,14 bodova, što je njegova najviša razina od početka svibnja prošle godine.
Specijalizirani indeks Crobex10 porastao je za 2,37 posto te trgovanje završava na 1.010,31 bod. To je prvi put od 4. svibnja 2012. godine da Crobex10 trgovanje završava iznad 1.000 bodova, no tada je tek blago prešao tu razinu, dok je zadnji put iznad 1.010 bodova bio 19. ožujka prošle godine kada je trgovanje završio na razini od 1.011 bodova.
Redovni promet Zagrebačke burze danas je iznosio 16,5 milijuna kuna, a na listi milijunaša našlo se pet dionica.
Najtrgovanija je s prometom od 1,7 milijuna kuna bila dionica HT-a kojoj je cijena porasla za 3,23 posto, na 208 kuna.
Rast cijene za 7,08 posto, na 604,99 kuna, bilježe dionice Atlantic grupe kojih je protrgovano za 1,65 milijuna kuna.
Dionica Valamar Adria Holdinga imala je 1,6 milijuna kuna prometa, a cijena joj je porasla za 3,42 posto, na 114,10 kuna.
Promet od 1,06 milijuna kuna imala je dionca Vira čija je cijena povećana za 2,65 posto, na 580 kuna.
Nešto više od milijun kuna prometa ostvarila je dionica Ericssona NIkole Tesle, uz blagi rast cijene, za 0,07 posto, na 1.421 kunu.
Po prometu slijede povlaštene dionice Adris grupe s gotovo 932 tisuće kuna te rastom cijene za 2,80 posto, na 257 kuna, dok je dionici AD Plastika cijena porasla za 3,43 posto, na 113 kuna, uz promet od 834 tisuće kuna.
Visok postotni rast cijene, za 15,71 posto, na 3,61 kunu, bilježe dionice Ingre kojih je protrgovano za 754,4 tisuće kuna.
I većina ostalih trgovanijih dionica dan je završila s rastom cijene, primjerice Luke Rijeka za 2,10 posto, Dalekovoda za 2,42 posto, Termes grupe za 3,01 posto, Končar Elektroindustrije za 3,08 posto, redovna Adris grupe za 3,31 posto, Viadukta za 3,64 posto, Arenaturista za 4,23 posto, Atlantske plovidbe 5,17 posto, Croatia osiguranja za 5,71 posto, Petrokemije 5,87 posto, Končar - distributivni i specijalni transformatori 6,92 posto, Instituta IGH za 8,26 posto, itd.
Među rijetkim pak dionicama s padom cijene danas su dionice Vupika kojima je cijena pala za 0,95 posto i ACI-ja s padom cijene za 1,93 posto.
Dionica Najniža Najviša
Zadnja Promet Promjena
Službeno Tržište
ADPL-R-A 109,25 113,00 113,00 834.167,55 3,43%
ATGR-R-A 571,00 604,99 604,99 1.654.497,82 7,08%
CROS-R-A 6.400,00 6.598,00 6.598,00 211.906,00 5,71%
DLKV-R-A 69,05 73,50 72,50 634.720,13 2,42%
HT-R-A 202,00 208,46 208,00 1.743.241,45 3,23%
IGH-R-A 476,99 511,00 510,00 140.032,90 8,26%
INA-R-A 3.870,00 3.950,00 3.950,00 93.500,10 1,25%
INGR-R-A 3,17 3,67 3,61 754.401,55 15,71%
ISTT-R-A 178,00 178,00 178,00 178,00 18,67%
KOEI-R-A 665,00 670,00 670,00 261.520,00 3,08%
LKPC-R-A 582,00 582,00 582,00 1.164,00 0,00%
MGMA-R-A 0,53 0,57 0,57 6.048,68 26,67%
PODR-R-A 250,00 257,77 257,77 36.351,40 1,09%
PTKM-R-A 221,50 235,00 232,88 473.501,66 5,87%
ULPL-R-A 195,00 197,98 197,98 79.349,21 -0,96%
VART-R-1 8,38 8,39 8,39 5.030,82 -0,59%
VERN-R-A 47,03 50,00 47,03 18.779,90 0,06%
VIRO-R-A 564,00 585,00 580,00 1.065.528,90 2,65%
Redovito Tržište
ACI-R-A 3.353,00 3.400,00 3.354,00 121.737,60 -1,93%
ADRS-P-A 252,00 257,00 257,00 931.975,22 2,80%
ADRS-R-A 280,00 295,00 289,26 366.646,91 3,31%
ARNT-R-A 117,00 121,95 121,95 115.761,60 4,23%
ATLN-R-A 44,60 45,62 44,60 13.585,50 -10,78%
ATPL-R-A 201,21 213,49 213,49 465.218,19 5,17%
AUHR-R-A 290,00 315,00 290,00 33.847,00 -3,33%
BD62-R-A 37,80 38,98 38,00 205.393,78 0,00%
BLJE-R-A 70,00 72,50 72,48 195.071,47 1,36%
CEBA-P-A 100,01 100,01 100,01 2.000,20 0,01%
DDJH-R-A 78,20 80,90 80,01 220.960,93 0,08%
DIOK-R-A 11,05 11,46 11,22 77.838,95 3,31%
ELKL-R-A 26,88 26,88 26,88 806,40 -64,16%
ERNT-R-A 1.416,00 1.434,50 1.421,00 1.002.969,14 0,07%
FRNK-R-A 430,03 430,03 430,03 4.300,30 -2,27%
HBVD-R-A 113,00 113,00 113,00 56.500,00 0,00%
HDEL-R-A 90,00 95,00 91,00 41.048,32 1,11%
HMAM-R-A 94,00 94,00 94,00 8.178,00 3,30%
HTPK-R-A 54,00 54,00 54,00 1.620,00 1,89%
HUPZ-R-A 1.060,00 1.060,00 1.060,00 1.060,00 -0,56%
INDG-R-A 135,01 135,01 135,01 7.290,54 8,00%
IPKK-R-A 167,00 175,00 171,00 178.802,82 3,01%
JDKM-R-A 12,50 12,50 12,50 225,00 25,00%
JDPL-R-A 52,99 55,00 55,00 17.065,32 1,66%
JDTC-R-A 36,94 36,94 36,94 2.216,40 -2,82%
JNAF-R-A 2.360,00 2.360,00 2.360,00 11.800,00 0,43%
KABA-R-A 27,02 27,02 27,02 3.269,42 0,04%
KNZM-R-A 141,60 142,01 142,00 223.406,00 0,35%
KODT-P-A 898,00 927,00 927,00 109.057,81 6,92%
KODT-R-A 975,00 975,00 975,00 61.425,00 0,00%
KORF-R-A 110,46 115,50 114,10 1.600.503,13 3,42%
KRAS-R-A 353,31 362,00 355,05 60.552,11 0,66%
KSST-R-A 585,00 610,00 605,00 79.747,80 -0,27%
KTJV-R-A 15,66 16,95 16,95 20.459,56 8,31%
LEDO-R-A 7.650,31 7.700,00 7.700,00 153.950,31 0,00%
LKRI-R-A 115,00 117,80 117,80 257.531,65 2,10%
LPLH-R-A 34,90 35,00 35,00 3.142,50 0,00%
LRH-R-A 1.755,00 1.755,00 1.755,00 1.755,00 2,51%
LVCV-R-A 100,93 100,93 100,93 1.009,30 24,59%
MAIS-R-A 60,02 62,00 62,00 46.615,22 -1,49%
MLNR-R-A 180,00 180,00 180,00 3.060,00 -67,27%
PBZ-R-A 505,06 510,00 509,00 13.159,50 -1,17%
PDBA-R-A 300,04 300,04 300,04 60.008,00 3,46%
PUNT-R-A 1,10 1,15 1,10 2.098,05 0,00%
RIVP-R-A 12,69 12,69 12,69 1.269,00 0,71%
SNBA-R-A 75,00 75,00 75,00 18.975,00 2,73%
SUNH-R-A 22,11 22,11 22,11 4.753,65 -1,73%
THNK-R-A 722,00 750,00 722,00 22.076,90 3,14%
TISK-R-A 198,01 204,94 201,00 149.775,20 0,55%
TNPL-R-A 380,00 380,00 380,00 3.420,00 -4,04%
TUHO-R-A 1.150,00 1.150,00 1.150,00 13.800,00 0,00%
VDKT-R-A 336,01 342,00 342,00 144.394,82 3,64%
VPIK-R-A 100,12 103,50 102,70 449.787,00 -0,95%
ZABA-R-A 37,00 37,50 37,08 43.807,56 -1,90%
ZPKL-R-A 135,00 135,00 135,00 2.700,00 -33,30%
ZVCV-R-A 85,00 85,00 85,00 5.950,00 2,22%
ZVZD-R-A 3.468,08 3.526,02 3.468,08 84.373,40 -0,91%
Domaći MTP
BCIN-R-A 191,00 191,00 191,00 26.740,00 0,00%
HDBK-R-A 145,04 145,04 145,04 10.878,00 0,00%
HRDH-R-A 85,99 85,99 85,99 1.117,87 0,00%
PRFC-R-A 10,29 10,29 10,29 3.375,12 0,19%
SNHO-R-A 122,99 122,99 122,99 36.897,00 2,48%
VLHO-R-A 90,90 92,00 92,00 15.072,60 3,32%
OPTE-O-142A 40,00 40,00 40,00 12.000,00 157,380%
Inozemni MTP
EGB-S-LBU1 83,70 85,60 85,50 159.817,50 -10,38%
EGB-S-LWL1 66,00 71,60 71,60 188.229,90 -3,24%
EGB-S-SGD1 156,40 168,50 156,40 16.616,50 5,04%
EGB-S-SWL1 32,30 40,20 32,30 14.563,10 -7,98%
EGB-S-TLGD 114,50 123,60 120,50 85.923,60 -15,56%
EGB-S-TSDX 55,10 57,50 55,20 77.032,04 -1,95%
EGB-S-TSWL 107,00 110,50 110,50 97.065,50 8,44%
Ukupan promet
16.489.001,28
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih fondova
Mirex porastao 0,05 posto
Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, i u četvrtak je zabilježila rast. Naime, prema podacima HANFA-e, vrijednost mu je u odnosu na prethodni dan porasla 0,08 bodova ili 0,05 posto – na rekordnih 177,6798 bodova.
Posljedica je to rasta vrijednosti većine obveznih mirovinskih fondova. Tako je vrijednost AZ fonda porasla 0,13 posto, na 181,8937 bodova, Erste Plavi fonda 0,09 posto, na 183,557 bodova te fonda PBZ Croatia osiguranja 0,07 posto, na 162,8908 bodova. S druge je pak strane vrijednost Raiffeisen fonda pala 0,1 posto, na 177,4659 bodova.
Kod dobrovoljnih mirovinskih fondova svi su bilježili dobitke. Tako je vrijednost Erste Plavi Protect DMF-a viša 0,21, AZ profit DMF-a 0,15, Erste Plavi Expert DMF-a i Raiffeisen DMF-a po 0,09, AZ benefit DMF-a 0,03 a Croatia osiguranje DMF-a 0,01 posto.
I među zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima gotovo svi su bilježili rast vrijednosti. Tako je vrijednost Cestarskog fonda porasla 0,35, fonda Auto Hrvatske 0,27, AZ ZABA fonda 0,26, AZ Dalekovod fonda 0,22, AZ Zagreb fonda 0,18, AZ fonda Hrvatske kontrole zračne plovidbe i AZ VIP fonda po 0,16, fonda Novinara 0,1, fonda Ericsson Nikole Tesle 0,08, fonda Hrvatskog liječničkog sindikata 0,07, fonda Sindikata pomoraca Hrvatske 0,04, fonda Croatia osiguranja i fonda HEP grupe po 0,02 a fonda Hrvatskih autocesta i fonda T-HT-a po 0,01 posto. S druge je pak strane vrijednost fonda Željezničara pala 0,08 a fonda Atuoceste Rijeka-Zagreb 0,04 posto.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena %
02.01. 03.01.
Mirex 177,5990 177,6798 0,05
AZ OMF* 181,6644 181,8937 0,13
Erste Plavi OMF. 183,3912 183,5570 0,09
PBZ Croatia osig.OMF 162,7848 162,8908 0,07
Raiffeisen OMF 177,6386 177,4659 -0,10
AZ benefit DMF** 193,5721 193,6365 0,03
AZ profit DMF 213,1836 213,5120 0,15
Croatia osiguranje DMF 131,9929 132,0017 0,01
Erste Plavi Expert DMF 154,1083 154,2461 0,09
Erste Plavi Protect DMF 157,8559 158,1799 0,21
Raiffeisen DMF 169,1292 169,2840 0,09
ZDMFAutocesta Rijeka – Zagreb 105,6652 105,6225 -0,04
Auto Hrvatska ZDMF 117,5856 117,8985 0,27
AZ Dalekovod ZDMF*** 204,2892 204,7398 0,22
AZ Hr. kontrola zračne plov. 199,1347 199,4440 0,16
AZ VIP ZDMF 214,6386 214,9863 0,16
AZ ZABA 99,7027 99,9622 0,26
AZ Zagreb ZDMF 155,9195 156,1940 0,18
ZDMF cestarski fond 138,5347 139,0184 0,35
ZDMF Croatia osiguranje 115,9260 115,9549 0,02
ZDMF Ericsson N. Tesla 177,7635 177,9060 0,08
ZDMF HEP grupa 121,6762 121,6963 0,02
ZDMF Hrvatskih autocesta 132,1340 132,1464 0,01
ZDMF Hr. liječničkog sind. 191,8001 191,9345 0,07
ZDMF Novinar 163,8070 163,9638 0,10
ZDMF Željezničar-Raiffeisen 135,1970 135,0894 -0,08
ZDMF Sind. pomoraca Hr. 118,1511 118,2013 0,04
ZDMF T-HT 153,2689 153,2903 0,01
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANFA
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 13.391 13.412 Tokyo/Nikkei 10.688 - London/FTSE-100 6.070 6.047 Frankfurt/DAX 30 7.759 7.756
*Izvor: REUTERS
Na Wall Streetu su u četvrtak cijene dionica blago pale, nakon dva dana snažnog rasta, jer je ulagače pokolebala zabrinutost čelnika američke središnje banke Feda zbog vrlo labave monetarne politike.
Dow Jones indeks oslabio je 21 bod, ili 0,16 posto, na 13.391 bod, dok je S&P 500 pao 0,21 posto, na 1.459 bodova, a Nasdaq indeks 0,38 posto, na 3.100 bodova.
Zahvaljujući dogovoru između republikanaca i demokrata o smanjivanju proračunskog deficita, u prethodna dva trgovinska dana S&P 500 indeks skočio je snažnih 4,3 posto, stoga se konsolidacija cijena dionica očekivala.
„Tehnička analiza pokazuje da je tržište definitivno rastegnuto i teži konsolidaciji, što se danas i dogodilo. Ulagači i dalje analiziraju detalje zakona kojim su povećani porezi imućnijim građanima“, kaže Fred Dickson, strateg u tvrtki D. A. Davidson & Co.
Euforija je splasnula i zbog toga što demokratima i republikancima idućih mjeseci predstoje daljnji naporni pregovori po pitanju smanjivanja proračunskih rashoda i dozvoljene razine državnog zaduživanja.
Ulagače je pokolebao i zapisnik s posljednje sjednice američke središnje banke koji je pokazao da nekoliko čelnika Feda smatra da bi se programi otkupa imovine trebali smanjiti ili sasvim ukinuti do kraja 2013. godine, dok drugi zagovaraju nastavak vođenja takve politike.
Fed već godinama vodi vrlo popustljivu monetarnu politiku. Osim što je ključne kamatne stope srezao na rekordno niske razine, služi se i programima otkupa državnih, kao i obveznica temeljnih na hipotekama kako bi smanjio dugoročne kamatne stope i tako potaknuo kreditiranje i rast gospodarstva.
Zahvaljujući među ostalim i tome, lani je S&P 500 indeks porastao 13,4 posto. Kada bi Fed ukinuo te programe za povećanje likvidnosti na financijskim tržištima, smanjila bi se sklonost ulagača rizičnijim investicijama, kao što su dionice.
„Svojedobno su iznenadili ročnost i iznos tih programa za 2013. godinu, no sadašnja retorika čelnika Feda i nije osobito iznenađenje“, kaže Dickson.
Ulagače nisu jučer ohrabrili ni dobri podaci s tržišta rada. Prema izvješću ADP-a, najveće američke agencije za zapošljavanje, u prosincu je u privatnom sektoru broj novih radnih mjesta porastao za 215.000, što je znatno više nego mjesec dana prije i više nego što se očekivalo.
Zbog toga su analitičari povećali svoje procjene o ukupnom zapošljavanju uoči službenog izvješća vlade u petak. U anketi Reutersa sada očekuju da je u prosincu broj radnih mjesta povećan za 150.000, što bi bilo 4.000 više nego u studenome. No, stopa nezaposlenosti trebala bi ostati nepromijenjena na 7,7 posto.
U većini sektora cijene su dionica jučer pale, a jedan od dobitnika bio je trgovački sektor, jer je nekoliko trgovačkih lanaca izvijestilo o boljoj nego što se očekivalo prodaji tijekom blagdanske potrošačke sezone. Zahvaljujući tome, S&P indeks trgovačkog sektora ojačao je 0,4 posto.
I na europskim se burzama jučer trgovalo oprezno. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,33 posto, na 6.047 bodova, dok je frankfurtski DAX oslabio 0,29 posto, na 7.756 bodova, a pariški CAC 0,34 posto, na 3.721 bod.
Europska tržišta dionica balansirala su u petak između ohrabrujućeg podatka o američkom tržištu rada u prosincu i signala iz Feda da bi zbog mogućih rizika mogli usporiti ili čak obustaviti program monetarnih poticaja za gospodarski rast.
U takvom je okruženju indeks Londonske burze Ftse ojačao 0,4 posto, na 6.070 bodova, frankfurtski DAX bio je u plusu 0,1 posto i iznosio je 7.759 bodova dok je pariški CAC bio na istom postotnom gubitku, kliznuvši na 3.716 bodova.
Ulagače su ohrabrio podatak o zapošljavanju u SAD-u u prosincu, koji je pokazao da su američki poslodavci neto otvorili 155 tisuća novih radnih mjesta, što znači da se zapošljavanje nastavilo ravnomjernim tempom u odnosu na prethodni mjesec.
Optimizam je pomutio objavljeni zapisnik s prosinačkog sastanka američke središnje banke, koji je pokazao da su pojedini dužnosnici zbog potencijalnih rizika naznačili mogućnost smanjenja odnosno čak i obustave programa kupnje imovine do kraja ove godine. On je u prošloj godini spadao među glavne motore rasta tržišta dionica.
Nejasno stanje na tržištu poduprlo je dionice defanzivnog farmaceutskog sektora, pa je GlaxoSmithKline dobio na vrijednosti 0,6 posto a Novartis 0,4 posto.
Najveći su pak gubitnici bile cikličke dionice rudarskih kompanija, uz pad cijene dionica Rio Tinta za 1,7 posto. BHP Billiton oslabio je 1,2 posto.
Prvog radnog dana u 2013. indeks Tokijske burze Nikkei porastao je 2,82 posto, na 10.688 bodova.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD* 1,3004 1,3053 1,2997
USD/JPY* 88,25 88,33 87,21
GBP/USD* 1,6018 1,6108 1,6008
USD/CHF* 0,9296 0,9302 0,9258
*Izvor: REUTERS
Dolar se u petak stabilizirao prema euru na međunarodnim tržištima valuta jer su se ulagači odlučili za oprez nakon što je najnovije vladino izvješće pokazalo ravnomjerno zapošljavanje u SAD-u u prosincu a iz središnje banke stigle su naznake moguće obustave monetarnih poticaja za gospodarstvo.
Euro je tako ostao gotovo nepromijenjen prema dolaru i njime se trgovalo po 1,3042 dolara. Nakon objave izvješća američke vlade o zapošljavanju u prosincu nakratko je poskočio na 1,3058 dolara.
Zelena je novčanica istodobno nakratno dosegnula najvišu razinu prema jenu od srpnja 2010., od 88,40 jena, da bi se naknadno stabilzirala na 87,79 jena, što znači da je u plusu 0,6 posto.
Izvješće o zapošljavanju pokazalo je da su američki poslodavci u posljednjem mjesecu prošle godine neto otvorili 155 tisuća novih radnih mjesta, nešto manje u odnosu na naviše revidirani podatak za prethodni mjesec od 161 tisuću neto otvorenih novih radnih mjesta. Nakon revizije stopa nezaposlenosti ostala je nepromijenjena na 7,8 posto.
"Najvažnije je to što su najnoviji podaci o stopi nezaposlenosti u protekla četiri mjeseca više-manje ujednačeni, pa usprkos solidnom povećanju zaposlenosti stopa nezaposlenosti nije smanjena", ističe Alan Ruskin iz Deutsche Banka.
Moglo bi se reći da će ti podaci omogućiti odgodu dokončanja programa kvantitativnog ublažavanja američke monetarne politike ali i da su solidni kada je u pitanju poticanje sklonosti rizičnoj imovini i blago će pritisnuti dolar, predviđa Ruskin.
Nedavno objavljen zapisnik s prošlog sastanka odbora američke središnje banke za monetarnu politiku pokazao je pak da pojedini dužnosnici razmatraju mogućnost usporavanja ili čak ukidanja programa kupnje do kraja godine kojim je Fed nastojao ojačati likvidnost i poduprti rast.
U prosincu je Fed također objavio da iz istog razloga namjerava zadržati ključne kamatne stope nadomak nuli, sve dok stopa nezaposlenosti ne klizne na 6,5 posto a srednjoročne procjene inflacije ne premaše 2,5 posto.
Ulagači će sada preusmjeriti pozornost prema novim podacima iz SAD-a koji će im pružiti jasnije smjernice o stanju u najvećem svjetskom gospodarstvu, poput industrijskih narudžbi i indeksa menadžera nabave za uslužni sektor.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 03.01. USLIB 0,16650 -0,002 0,20770 0,30500 0,50325 03.01. EULIB 0,01357 -0,007 0,05214 0,12857 0,22214
*Izvor :REUTERS
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi od 05. siječnja
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,5558 5,8090 9,3098 6,5817 6,2507 8,7408
*Izvor: HNB
Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) ojačala prema euru za 0,06 posto u odnosu na jučerašnju tečajnicu, dok je prema tečajnici od prošloga petka oslabila prema euru za 0,13 posto.
Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,555890 kuna.
Na vrijednosti su ovoga tjedna dobile i američka, britanska i švicarska valuta. Tako je kuna na tjednoj razini oslabila prema američkom dolaru za 1,43 posto, britanskoj funti za 0,97 posto, a prema švicarskom franku 0,08 posto.
Prema jučerašnjoj tečajnici HNB-a, kuna je oslabila prema dolaru za 0,62 posto, dok je prema funti ojačala za 0,33 posto, a prema franku za 0,10 posto.
Srednji franka na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 6,250736 kuna, dolara 5,809095 kuna i funte 9,309869 kuna.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi od 05. siječnja
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,6400 5,9995 9,5619 6,6099 OTP Banka Hrvatska 7,6336 5,9452 9,5052 6,4085 Štedbanka 7,6635 6,0031 9,5226 6,3936 Partner banka 7,6300 5,9970 9,4939 6,3956 Erste&Steiermarkische 7,6270 5,9720 9,5790 6,4370 Hrvatska poštanska banka 7,6300 6,0318 9,6385 6,5157 Splitska banka 7,6300 5,9709 9,5360 6,4314 Podravska banka 7,7342 6,0389 9,5619 6,4223 Istarska kreditna banka 7,6400 6,0000 9,5705 6,4432 Karlovačka banka 7,6560 5,9828 9,5882 6,4376 Croatia banka 7,6299 5,9624 9,4914 6,4051 Volksbank* 7,6500 5,9464 9,5838 6,4762 Hypo Group Alpe-Adria 7,6400 6,0092 9,5662 6,4652 Fina 7,5800 6,0318 9,6385 6,5157 Privredna banka 7,6300 6,0861 9,5583 6,4807 Centar banka 7,6306 5,9368 9,5426 6,4382
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5785 5,8265 9,3377 6,2694 Zagrebačka banka 7,6300 5,9172 9,4307 6,3704 OTP Banka Hrvatska 7,6200 5,9162 9,4401 6,3772 Štedbanka 7,6330 5,9320 9,4283 6,3303 Partner banka 7,6200 5,9608 9,4574 6,3799 Erste&Steiermarkische 7,6150 5,9387 9,5259 6,4015 Hrvatska poštanska banka 7,6200 5,9427 9,4960 6,4195 Splitska banka 7,6200 5,8984 9,4663 6,3750 Podravska banka 7,7334 5,9389 9,5219 6,3923 Istarska kreditna banka 7,6300 5,9450 9,4588 6,4132 Karlovačka banka 7,6370 5,9460 9,5292 6,3980 Croatia banka 7,6186 5,9217 9,4262 6,3676 Volksbank* 7,6300 5,9175 9,5371 6,4449 Hypo Group Alpe-Adria 7,6300 5,9091 9,4661 6,3651 Fina 7,5700 5,9427 9,4960 6,4195 Privredna banka 7,6200 5,9668 9,4636 6,4165 Centar banka 7,6201 5,9078 9,4960 6,4070
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5332 5,7916 9,2819 6,2319 Zagrebačka banka 7,5300 5,7171 9,1118 6,1254 OTP Banka Hrvatska 7,5065 5,6785 9,1611 6,1333 Štedbanka 7,5185 5,6947 9,0512 6,0771 Partner banka 7,5100 5,6502 9,1577 6,1217 Erste&Steiermarkische 7,5150 5,6605 9,0795 6,1015 Hrvatska poštanska banka 7,5200 5,6638 9,0957 6,0882 Splitska banka 7,5200 5,6955 9,1406 6,1619 Podravska banka 7,5250 5,7195 9,1674 6,1969 Istarska kreditna banka 7,5250 5,6800 9,1516 6,1038 Karlovačka banka 7,5150 5,6200 9,0068 6,0472 Croatia banka 7,5332 5,7155 9,2214 6,1626 Volksbank* 7,5300 5,6577 9,1822 6,1633 Hypo Group Alpe-Adria 7,5300 5,7089 9,1659 6,1649 Fina 7,5200 5,6638 9,0957 6,0882 Privredna banka 7,5200 5,6757 9,1839 6,1035 Centar banka 7,5203 5,7103 9,1422 6,0944
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,5150 5,6599 9,0206 6,0641 OTP Banka Hrvatska 7,4944 5,6437 9,0681 6,0895 Štedbanka 7,4884 5,6377 8,9607 6,0163 Partner banka 7,5000 5,6103 9,1152 6,1060 Erste&Steiermarkische 7,5050 5,6370 9,0340 6,0770 Hrvatska poštanska banka 7,5000 5,5789 8,9593 5,9968 Splitska banka 7,5100 5,6404 9,0709 6,1180 Podravska banka 7,5100 5,6495 9,0774 6,1469 Istarska kreditna banka 7,5150 5,6500 9,1329 6,0694 Karlovačka banka 7,5050 5,5700 8,9266 5,9934 Croatia banka 7,5218 5,6807 9,1562 6,1259 Volksbank* 7,5100 5,6289 9,1355 6,1321 Hypo Group Alpe-Adria 7,5200 5,6088 9,0658 6,0648 Fina 7,5000 5,5789 8,9593 5,9968 Privredna banka 7,5100 5,6189 9,0921 6,0425 Centar banka 7,5105 5,6783 9,1236 6,0632
*tečajevi primijenjeni 04. siječnja
6. Fina zaprimila 1.744 prijedloga za pokretanje postupka predstečajne nagodbe
Financijska agencija (Fina) do danas do 11,00 sati zaprimila je 1.744 prijedloga za otvaranje postupka predstečajne nagodbe.
Ukupan iznos obveza tvrtki, na koje se odnose prijedlozi za pokretanje postupka predstečajne nagodbe, je 21,4 milijarde kuna, a ukupan broj njihovih zaposlenika je 16.817, podaci su iz Fine.
Navode i kako je do 31. prosinca 2012. Fina zaprimila 1.331 prijedlog za pokretanje postupka predstečajne nagodbe. Ukupan iznos obveza tvrtki, na koje se odnose ti prijedlozi je 20,1 milijarda kuna, a ukupan broj njihovih zaposlenika 15.828.
Za dužnika koji su uvjete za pokretanje postupka stekli u trenutku stupanja na snagu Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, 1. listopada, rok za predaju prijedloga bio je 31. prosinca 2012. godine.
Iz Fine napominju kako su dužnici koji su bili dužni predati prijedlog za otvaranje postupka predstečajne nagodbe zaključno s 31. prosinca 2012., a to nisu u učinili u propisanom roku, počinili prekršaj iz čl. 88. st 4 Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Za to je predviđena kazna od 10 tisuća kuna do 100 tisuća kuna za poduzetnika i kazna od 1.000 do 50.000 kuna za odgovornu osobu poduzetnika.
Prekršajni postupak vodi ovlašteni službenik Ministarstva financija, navode.
Dužnik koji nije podnio prijedlog u roku propisanom Zakonom, i dalje ga može podnijeti, ali ga to ne oslobađa prekršajne odgovornosti, napominju iz Fine.
Predstečajnu su nagodbu već zatražili primjerice Dalekovod, Magma, Vjesnik Tiskara, Varteks, Tankerkomerc, Dioki, Spačva, Hoteli Medena, bjelovarski Elektrometal, Geotehnika-Inženjering u vlasništvu Instituta IGH, a prema današnjim obavijestima na Zagrebačkoj burzi i Industrogradnja Grupa, Apartmani Medena.
Postupak predstečajne nagodbe provodi se s ciljem da se dužniku koji je postao nelikvidan i /ili insolventan omogući financijsko restrukturiranje na temelju kojeg će postati likvidan i solventan, a vjerovnicima omoguće povoljniji uvjeti namirenja njihovih tražbina od uvjeta koje bi vjerovnik ostvario da je protiv dužnika pokrenut stečajni postupak.
Ukoliko poduzetnik, koji je nelikvidan i/ili insolventan, ne uspije u postupku predstečajne nagodbe uspostaviti likvidnost i solventnost, Financijska agencija će pokrenuti stečajni postupak.
7. U prvih devet mjeseci 2012. prihodi od turizma 6,3 milijarde eura
Prihodi od turizma u prvih devet mjeseci 2012. godine iznosili su 6,27 milijardi eura, što je za 200 milijuna eura ili za 3,3 posto viši prihod od međunarodnih putovanja nego u istom razdoblju 2011. godine, podaci su Hrvatske narodne banke.
"Od početka 2012. godine smo najavljivali kako nam je cilj da ukupni primici od turizma budu između tri do pet posto veći u odnosu na godinu prije. Ovi podaci pokazuju da smo ostvarili cilj te da je trend porasta turističkog prometa pratio i planirani rast prihoda od turizma", komentirao je ministar turizma Veljko Ostojić podatke o ostvarenim prihodima od turizma, izvijestili su iz resornog ministarstva.
Prošlu smo turističku godinu pripremili i odradili pravovremeno i kvalitetno, u suradnji javnog i privatnog turističkog sektora, a kada se na taj način pristupi poslu, uspjeh ne može izostati, kaže ministar Ostojić.
Ističe i kako će turistička 2013. biti izazovna, ali i još zahtjevnija godina. Za nju se još snažnije pripremamo nizom novih, inovativnih mjera i aktivnosti. U nju smo ušli s nižim PDV-om za turizam, a važna činjenica koja će je obilježiti bit će i ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Hrvatska će biti pod medijskom pozornošću svijeta i to moramo kvalitetno iskoristiti kako bismo se najbolje predstavili pred očima svjetske javnosti, naglašava ministar turizma.
Ministar Ostojić najavljuje kamo se ove godine, između ostalog, planira izraditi i satelitsku bilancu turizma, koja će egzaktno, po metodologiji po kojoj to rade ostale turističke zemlje, računati ukupne učinke turizma na nacionalno gospodarstvo.
8. Makroekonomija: potrošnja u studenome pala 5,7 posto
U studenome prošle godine u Hrvatskoj je promet u trgovini na malo pao 5,7 posto na godišnjoj razini, isto kao i mjesec dana prije, što je nešto blaži pad nego što se očekivalo.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u studenome prošle godine nominalno pao za 1,9, a realno za 5,7 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine.
To je nešto manji pad nego što se očekivalo. Pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, u prosjeku je očekivalo pad potrošnje u studenome na godišnjoj razini za 5,9 posto. Njihove procjene pada kretale su se u rasponu od 5,4 do 6,5 posto.
To je već deveti mjesec zaredom kako potrošnja pada, a u posljednja tri mjeseca taj se pad ustalio u rasponu od 5,7 do 6 posto.
„S obzirom da realni sektor još uvijek ne pokazuje naznake oporavka, nema oporavka ni tržišta rada, a time ni potrošnje, što potvrđuju posljednji podaci. Konačno izvješće o trgovini na malo, koje će biti objavljeno za tjedan dana, zasigurno će potvrditi pad potrošnje trajnih i luksuznih dobara, čiji udio u trgovini na malo neprestano pada od početka krize. S druge strane, evidentno je usmjeravanje potrošača na zadovoljavanje osnovnih životnih potreba, što se vidi u stalnom rastu udjela prometa ostvarenog u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežito živežnim namirnicama“, navode analitičari Raiffeisebank Austria u osvrtu na izvješće DZS-a.
Potrošnja već dulje vrijeme pada zbog rasta nezaposlenosti, pada realno raspoloživog dohotka i pesimizma potrošača.
„Negativna kretanja i pesimizam potvrđuje pogoršanje indeksa pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača te daljnji rast nezaposlenosti, odnosno pad zaposlenosti. Na razini cijele 2012. očekujemo realni pad trgovine na malo nešto ispod 4 posto. Rast zaposlenosti i raspoloživog dohotka ključni su čimbenici oporavka trgovine na malo. S obzirom na predviđene blage stope rasta gospodarstva, oporavak u trgovini na malo - pozitivne stope rasta i povratak na razine od prije krize - ne očekujemo niti u 2013. godini“, zaključuju analitičari Raiffeisebank Austria.
9. Godišnja inflacija u eurozoni stabilna u prosincu
Godišnja inflacija u eurozoni bila je u prosincu stabilna i iznosila je 2,2 posto budući da je usporavanje gospodarskog rasta ublažilo pritisak na cijene, pokazuju u petak objavljene prve procjene europskog statističkog ureda.
Eurostat procjenjuje da su u posljednjem mjesecu prošle godine najviše porasli troškovi energije, za 5,2 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. U studenom uvećani su 5,7 posto. Cijene hrane, alkohola i duhana skočile su za 3,1 posto, nakon 3-postotnog rasta u prethodnom mjesecu.
Cijene usluga bile su veće 1,8 posto a cijene neenergetskih industrijskih dobara za 1,1 posto.
Najnoviji podaci podrazumijevaju da se inflacija u eurozoni već dvije pune godine zadržava iznad ciljane razine koju je odredila Europska središnja banka (ECB) od nešto manje od dva posto, iako najnovija kretanja upućuju na slabljenje pritiska na cijene.
Eurostat će objaviti konačno izvješće, uključujući podatke o inflaciji u eurozoni, Europskoj uniji i zemljama članicama, 16. siječnja.
10. Recesija u eurozoni vjerojatno dotaknula dno krajem 2012. - Markit
Pad aktivnosti u privatnom sektoru eurozone dodatno je usporio u posljednjem prošlogodišnjem mjesecu, pokazalo je u petak pomno praćeno izvješće londonskog instituta Markit, sugerirajući da je recesija možda dotaknula dno krajem 2012.
Indeks menadžera nabave za privatni sektor eurozone iznosio je u prosincu 47,2 boda, što je njegova najviša vrijednost u devet mjeseci. U studenom iznosio je 46,5 bodova a u početnoj je procjeni za prosinac njegova vrijednost određena na 47,3 boda.
Vrijednosti ispod 50 bodova ukazuju na pad aktivnosti a one više na njihov rast.
Aktivnosti su se u prosincu smanjile i u prerađivačkom i u uslužnom sektoru, pri čemu je prerađivačka industrija ipak zabilježila slabiji rezultat s obzirom na pad aktivnosti deseti mjesec zaredom, popraćen slabom domaćom i inozemnom potražnjom.
U uslužnom su se sektoru aktivnosti smanjile jedanaesti mjesec zaredom, iako najsporijim tempom od srpnja 2012.
Posebno pak ohrabruje povratak rastu u Njemačkoj, gdje je solidan rast uslužnog sektora nadoknadio nastavljeni pad aktivnosti u prerađivačkom sektoru, napominju u Markitu.
Francuska, Italija i Španjolska i dalje su u recesiji ali tračak svjetla nudi sporiji tempo pada u sve tri zemlje u posljednjem mjesecu 2012.
"Ankete provedene radi izračuna indeksa menadžera nabave (PMI) ulijevaju nadu da eurozona pokazuje naznake postupnog izlaska iz duboke recesije s dvostrukim dnom", zaključio je glavni Markitov ekonomist Chris Williamson.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821