Marulićev trg 16, HR-10000 Zagreb; Tel: 01/4808-685; Fax: 01/4808-821;
E-mail: Zoran.Popijac@hina.hr
FINANCIJSKI SERVIS
03. siječnja 2013.
SADRŽAJ:
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka
6. Sa sjednice Vlade RH
7. Linić: zadužit ćemo se u stranoj valuti, nećemo izdavati obveznice
8. Prosječna satnica za listopad 30,23 kune
9. ECB: kriza u eurozoni i dalje prigušuje potražnju domaćinstava za kreditima
1. Izvješće s Tržišta novca Zagreb
Datum Potražnja u kunama Ponuda u kunama Promet u kunama Prosječna kamata
(%)
03.01. 170.390.000 260.390.000 120.390.000 1,57
Analiza trgovanja na Tržištu novca
Promet Promet u kunama Kamatna stopa (%) prekonoćni 27.000.000 1,15 ročni depozit 37.000.000 0,30 1 tjedan 54.390.000 2,64 3 mjeseca 2.000.000 1,50 Ukupno 120.390.000 1,57
Izvor: Tržište novca
U današnjem trgovanju na Tržištu novca bilježimo lagani rast kako ukupno prijavljene potražnje tako i ponude pa se stoga njihov međusobni odnos nije značajnije promijenio.
Ukupno je prijavljena potražnja tako danas iznosila 170,39 milijuna kuna ili za oko 16 posto više no u utorak.
Istodobno se na strani ponude našlo 260,39 milijuna kuna, ili za oko 26 posto više no dan ranije.
Najviše je danas, u iznosu od 54,39 milijuna kuna, plasirano putem ročnih plasmana na rok od tjedan dana uz kamatnu stopu od 2,64 posto. Također je plasirano i 37 milijuna kuna ročnih depozita uz kamatu od 0,3 posto te 2 milijuna kuna pozajmica na rok od 3 mjeseca po cijeni od 1,5 posto.
Putem prekonoćnih pak pozajmica plasirano je 27 milijuna kuna a pritom je kamatna stopa porasla sa 0,64 na 1,15 posto.
Ukupan kunski promet na Tržištu novca dosegao je tako danas 120,39 milijuna kuna, a pritom je 50 milijuna kuna potražnje, zbog kreditnih ograničenja sudionika, ostalo nepodmireno. Prosječna kamatna stopa porasla je, zbog večeg udjela ročnih plasmana ali i više prekonoćne kamate, sa 0,64 na 1,57 posto.
„Danas je u trgovanju na Tržištu novca prijavljena viša potražnja za kratkoročnim pozajmicama. Uz prekonoćne tražile su se i ročne. Iako je u ponudi, koja je također bila viša nego prethodnih dana, ostalo neplasiranih kuna, potražnja nije u cijelosti podmirena zbog iskorištenosti limita potencijalnih kreditora prema tražiocima pozajmica.“ navodi se u priopćenju Tržišta novca.
2. Izvješće s hrvatskog tržišta kapitala
Crobex porastao za 0,41 posto, Crobex10 pao za 0,05 posto
Redovan promet Zagrebačke burze danas je iznosio 9,6 milijuna kuna, vrijednost dioničkog indeksa Crobex porasla je za 0,41 posto, dok je specijalizirani indeks Crobex10 pao za 0,05 posto.
Crobex je trgovanje završio na 1.770,76 bodova, a Crobex10 na 986,90 bodova.
Više od milijun kuna prometa danas su imale samo dionice Ericssona Nikole Tesle kojih je protrgovano za 1,7 milijuna kuna, a cijena im je porasla za 0,35 posto, na 1.420 kuna.
Promet dionicom HT-a iznosio je 786,3 tisuće kuna, uz rast cijene od 0,10 posto, na 201,50 kuna.
Rast cijene za 0,74 posto bilježe dionice AD Plastika kojih je prodano za 687,2 tisuće kuna, a na vrijednosti su dobile i dionice Atlantic grupe, za 1,80 posto. Tim je dionicama ostvareno 552,7 tisuća kuna prometa.
Među trgovanijim dionicama rast cijene danas bilježe i dionice Đuro Đaković Holdinga za 0,50 posto, Petrokemije za 2,31 posto, Dalekovoda za 3,62 posto, Vupika za 4,96 posto, Tiska za 5,28 posto, Viadukta za 6,42 posto. Viadukt je danas na Burzi izvijestio da je s Hrvatskim cestama potpisala ugovor o izgradnji jedne dionice brze ceste Popovec - Marija Bistrica – Zabok, vrijedan 123,66 milijuna kuna (s PDV-om).
Visok rast cijene, uz promete nešto iznad sto tisuća kuna, danas su imale dionice dubrovačkih Excelsa nekretnina, za 19,31 posto, te dionice Auto Hrvatske kojima je cijena porasla za 19,52 posto.
Među trgovanijim dionicama cijene su pak pale primjerice dionicama Valamar Adria Holdinga za 0,33 posto, Konzuma za 0,35 posto, Luke Rijeka za 0,83 posto, Belja za 0,96 posto, Diokija za 2,60 posto, Kaštelanskih staklenika za 5,21 posto, itd.
Dionica Najniža Najviša
Zadnja Promet Promjena
Službeno Tržište
ADPL-R-A 107,71 109,27 109,25 687.171,01 0,74%
ATGR-R-A 558,00 565,00 565,00 552.711,97 1,80%
CROS-P-A 6.200,02 6.210,00 6.200,02 24.830,02 -4,47%
CROS-R-A 6.241,65 6.241,65 6.241,65 6.241,65 0,19%
DLKV-R-A 67,00 71,00 70,79 350.603,72 3,62%
HT-R-A 200,00 202,28 201,50 786.289,78 0,10%
IGH-R-A 471,07 499,95 471,07 48.509,08 -4,26%
INA-R-A 3.901,14 3.940,00 3.901,14 35.205,25 -2,47%
INGR-R-A 3,10 3,15 3,12 29.722,29 1,63%
KOEI-R-A 637,57 655,00 650,00 177.795,60 -0,01%
LKPC-R-A 582,00 582,00 582,00 1.164,00 2,11%
MDKA-R-A 6.500,00 6.500,00 6.500,00 39.000,00 -3,70%
OPTE-R-A 9,20 9,20 9,20 1.840,00 -8,00%
PODR-R-A 250,00 254,98 254,98 62.209,07 1,99%
PTKM-R-A 215,00 220,00 219,97 512.049,36 2,31%
ULPL-R-A 199,89 200,00 199,89 12.194,04 -0,06%
VERN-R-A 47,00 47,00 47,00 7.379,00 -0,84%
VIRO-R-A 549,00 565,00 565,00 31.926,00 3,86%
Redovito Tržište
ACI-R-A 3.420,00 3.431,00 3.420,00 58.153,32 0,00%
ADRS-P-A 250,00 252,00 250,01 191.658,01 0,00%
ADRS-R-A 280,00 280,00 280,00 70.000,00 -1,75%
ATLN-R-A 43,01 49,99 49,99 119.983,60 19,31%
ATPL-R-A 200,00 203,99 202,99 82.688,75 -0,15%
AUHR-R-A 268,99 300,00 300,00 108.954,85 19,52%
BD62-R-A 37,80 38,00 38,00 69.416,00 0,00%
BLJE-R-A 70,00 73,35 71,51 395.466,06 -0,96%
CEBA-P-A 100,00 100,00 100,00 12.500,00 -19,35%
CEBA-R-A 89,00 89,00 89,00 1.068,00 45,90%
DDJH-R-A 79,01 80,49 79,95 173.289,64 0,50%
DIOK-R-A 10,83 11,47 10,86 183.127,23 -2,60%
ERNT-R-A 1.405,00 1.434,50 1.420,00 1.741.320,81 0,35%
FMPS-R-A 22,45 22,45 22,45 67.350,00 2,61%
FNVC-R-A 100,00 100,00 100,00 43.200,00 0,00%
HBVD-R-A 113,00 113,00 113,00 22.600,00 0,00%
HDEL-R-A 90,00 90,00 90,00 17.010,00 -2,16%
HMAM-R-A 91,00 91,00 91,00 1.183,00 1,11%
HUPZ-R-A 1.066,00 1.070,00 1.066,00 17.075,00 -1,16%
IMZV-R-A 95,00 95,00 95,00 4.750,00 -5,00%
INDG-R-A 125,01 125,01 125,01 64.880,19 0,01%
IPKK-R-A 166,00 168,40 166,00 39.331,53 1,83%
JDGT-R-A 670,01 670,01 670,01 8.040,12 2,76%
JDOS-R-A 2.751,00 2.751,00 2.751,00 5.502,00 0,00%
JDPL-R-A 54,00 54,10 54,10 5.401,40 -1,64%
JNAF-R-A 2.350,00 2.350,00 2.350,00 47.000,00 -1,22%
KNZM-R-A 140,31 144,48 141,50 281.944,70 -0,35%
KODT-P-A 867,00 880,00 867,00 6.977,00 -1,48%
KORF-R-A 110,30 111,97 110,33 367.212,64 -0,33%
KRAS-R-A 352,10 352,71 352,71 41.557,45 0,42%
KSST-R-A 605,00 639,65 606,66 150.500,35 -5,21%
LEDO-R-A 7.700,00 7.700,01 7.700,00 146.300,04 0,00%
LKRI-R-A 115,38 117,90 115,38 155.217,79 -0,83%
LRH-R-A 1.712,10 1.755,00 1.712,10 20.597,29 -2,44%
LVCV-R-A 81,01 81,01 81,01 1.296,16 -14,73%
MAIS-R-A 62,93 62,94 62,94 25.238,74 4,90%
PBZ-R-A 506,09 515,00 515,00 12.341,98 0,00%
PIVK-R-A 200,01 200,01 200,01 600,03 0,01%
PLAG-R-A 1.950,00 1.950,00 1.950,00 37.050,00 -0,48%
RIVP-R-A 12,60 12,68 12,60 83.780,90 -0,55%
SLRS-R-A 390,00 412,49 412,49 7.989,71 5,77%
THNK-R-A 695,01 700,00 700,00 17.475,05 0,00%
TISK-R-A 190,01 199,90 199,90 317.235,21 5,28%
TUHO-R-A 1.150,00 1.150,00 1.150,00 18.400,00 0,00%
VDKT-R-A 310,00 330,00 329,99 160.622,34 6,42%
VPIK-R-A 98,00 103,69 103,69 343.703,18 4,96%
ZABA-R-A 37,18 38,00 37,80 47.728,14 0,80%
ZVCV-R-A 83,15 83,20 83,15 12.477,50 0,00%
ZVZD-R-A 3.500,00 3.501,00 3.500,00 10.501,00 -5,28%
Domaći MTP
BRBA-P-A 3.300,00 3.300,00 3.300,00 13.200,00 0,00%
HRDH-R-A 85,99 85,99 85,99 1.203,86 1,16%
KOTR-P-A 1.200,02 1.200,02 1.200,02 6.000,10 0,00%
SNHO-R-A 120,01 120,04 120,01 22.204,16 0,01%
VLHO-R-A 89,04 90,00 89,04 1.336,56 -1,07%
RHMF-O-15CA 103,98 103,98 103,98 5.199,00 3,803%
RHMF-O-172A 101,77 101,77 101,77 5.088,50 4,272%
RHMF-O-19BA 106,26 106,26 106,26 20.054,33 4,314%
RHMF-O-203E 113,35 113,35 113,35 8.556,97 4,311%
RIBA-O-177A 99,00 99,00 99,00 37.368,32 6,750%
Inozemni MTP
EGB-S-LWL1 74,00 74,00 74,00 10.730,00 5,56%
EGB-S-SBU1 73,10 73,10 73,10 23.392,00 0,27%
EGB-S-SWL1 35,10 35,30 35,10 23.328,20 19,39%
EGB-S-TLGD 142,60 143,80 142,70 51.607,00 -1,38%
EGB-S-TLWL 117,00 118,20 117,00 117.600,00 -2,26%
EGB-S-TSDX 54,21 56,30 56,30 15.786,46 1,99%
EGB-S-TSWL 101,90 104,10 101,90 85.455,00 2,52%
Ukupan promet
9.632.649,01
Izvor: Zagrebačka burza
Vrijednosti mirovinskih fondova
Novi rekordi Mirex-a
Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, i prvog je radnog dana u ovoj godini zabilježila rast. Naime, prema podacima HANFA-e, vrijednost mu je u odnosu na ponedjeljak porasla 0,75 bodova ili 0,43 posto, probivši se tako po prvi puta od uvođenja iznad psihološke razine od 177 bodova – na 177,599 bodova.
Posljedica je to rasta vrijednosti svih obveznih mirovinskih fondova. Tako je vrijednost Raiffeisen fonda porasla 0,58 posto, na 177,6386 bodova a Erste Plavi fonda 0,47 posto, na 183,3912 bodova. Također je porasla vrijednost i fonda PBZ Croatia osiguranja 0,42 posto, na 162,7848 bodova te AZ fonda 0,31 posto, na 181,6644 boda.
I kod dobrovoljnih mirovinskih fondova gotovo svi su bilježili dobitke. Tako je vrijednost Raiffeisen DMF-a viša 0,66, Croatia osiguranje DMF-a 0,56, Erste Plavi Expert DMF-a 0,45, AZ profit DMF-a 0,22 a Erste Plavi Protect DMF-a 0,04 posto. S druge je pak strane tek vrijednost AZ benefit DMF-a niža 0,14 posto.
I među zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima gotovo svi su bilježili rast vrijednosti. Tako je vrijednost fonda Atuoceste Rijeka-Zagreb porasla 0,63, fonda Hrvatskog liječničkog sindikata 0,59, fonda Novinara i fonda Sindikata pomoraca Hrvatske po 0,57, fonda Croatia osiguranja 0,56, fonda Ericsson Nikole Tesle 0,54, fonda HEP grupe 0,53, fonda Hrvatskih autocesta 0,48, AZ Dalekovod fonda 0,36, AZ fonda Hrvatske kontrole zračne plovidbe 0,3, AZ VIP fonda 0,26, fonda Auto Hrvatske 0,24, AZ Zagreb fonda 0,18, fonda T-HT-a 0,12, Cestarskog fonda 0,07 a AZ ZABA fonda 0,02 posto. S druge je pak strane tek vrijednost fonda Željezničara pala 0,09 posto.
Mirovinski fond Vrijednost na dan Vrijednost na dan promjena %
31.12. 02.01.
Mirex 176,8405 177,5990 0,43
AZ OMF* 181,1034 181,6644 0,31
Erste Plavi OMF. 182,5308 183,3912 0,47
PBZ Croatia osig.OMF 162,0964 162,7848 0,42
Raiffeisen OMF 176,6198 177,6386 0,58
AZ benefit DMF** 193,8360 193,5721 -0,14
AZ profit DMF 212,7143 213,1836 0,22
Croatia osiguranje DMF 131,2531 131,9929 0,56
Erste Plavi Expert DMF 153,4215 154,1083 0,45
Erste Plavi Protect DMF 157,7996 157,8559 0,04
Raiffeisen DMF 168,0170 169,1292 0,66
ZDMFAutocesta Rijeka – Zagreb 105,0036 105,6652 0,63
Auto Hrvatska ZDMF 117,2994 117,5856 0,24
AZ Dalekovod ZDMF*** 203,5482 204,2892 0,36
AZ Hr. kontrola zračne plov. 198,5401 199,1347 0,30
AZ VIP ZDMF 214,0858 214,6386 0,26
AZ ZABA 99,6778 99,7027 0,02
AZ Zagreb ZDMF 155,6397 155,9195 0,18
ZDMF cestarski fond 138,4313 138,5347 0,07
ZDMF Croatia osiguranje 115,2766 115,9260 0,56
ZDMF Ericsson N. Tesla 176,8099 177,7635 0,54
ZDMF HEP grupa 121,0330 121,6762 0,53
ZDMF Hrvatskih autocesta 131,5019 132,1340 0,48
ZDMF Hr. liječničkog sind. 190,6795 191,8001 0,59
ZDMF Novinar 162,8857 163,8070 0,57
ZDMF Željezničar-Raiffeisen 135,3212 135,1970 -0,09
ZDMF Sind. pomoraca Hr. 117,4839 118,1511 0,57
ZDMF T-HT 153,0812 153,2689 0,12
*obvezni mirovinski fondovi; **otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi; ***zatvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi Izvor: HANFA
3. Izvješća sa svjetskih tržišta
a) Indeksi na svjetskim burzama
Burza / Indeks TRENUTNI ZATVARANJE New York/DJIA 13.412 13.104 Tokyo/Nikkei - - London/FTSE-100 6.035 6.027 Frankfurt/DAX 30 7.762 7.778
*Izvor: REUTERS
Na Wall Streetu su u srijedu cijene dionica zabilježile najveći dnevni skok u više od godinu dana jer su ulagači odahnuli nakon što je dogovorom u Washingtonu u posljednji tren izbjegnuta 'fiskalna litica', koja je mogla gurnuti američko gospodarstvo u recesiju.
Dow Jones indeks porastao je 308 bodova, ili 2,35 posto, na 13.412 bodova, dok je S&P 500 skočio 2,54 posto, na 1.462 boda, a Nasdaq indeks 3,07 posto, na 3.112 bodova. Za sva tri indeksa to je najveći dnevni skok od 20. prosinca 2011. godine.
Na svjetskim je burzama jučer vladala euforija jer je u utorak američki Kongres prihvatio zakon kojim će se smanjiti proračunski deficit i tako izbjeći 'fiskalna litica', automatsko smanjenje budžetskih rashoda i povećanja poreza, ukupne vrijednosti od oko 600 milijardi dolara.
Dogovorom između demokrata i republikanaca povećat će se porezna stopa za imućnije Amerikance, dok se svako rezanje proračunskih rashoda odgađa za dva mjeseca.
Zahvaljujući tome, jučer su na Wall Streetu cijene dionica u svih 10 sektora S&P 500 indeksa porasle više od 1 posto.
Najviše je, 3,2 posto, skočio S&P indeks tehnološkog sektora, a s rastom od 2,9 posto slijedio je financijski sektor.
„Izbjegli smo 'fiskalnu liticu'. Iduća dva mjeseca glavna će tema biti pregovori demokrata i republikanaca o gornjoj razini dozvoljenog zaduživanja države i smanjenju proračunskih rashoda“, kaže Jim Russell, strateg u fondu U.S. Bank Wealth Management.
Na optimizam ulagača ukazuje i oštar pad VIX indeksa Čikaške burze opcija. Jučer je taj 'indeks straha' potonuo 18,5 posto, na 14,6 bodova. To pokazuje da su ulagači uvjereni da ne moraju osiguravati svoje portfelje od pada cijena dionica.
Na dobro raspoloženje ukazuje i iznadprosječan obujam trgovanja. Na Wall Streetu, Nasdaqu i NYSE MKT-u, vlasnika je jučer zamijenilo oko 7,8 milijardi dionica, dok je lani prosječan dnevni obujam iznosio 6,4 milijarde.
I na europskim su burzama cijene dionica jučer snažno porasle. Londonski FTSE indeks skočio je 2,20 posto, na 6.027 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 2,19 posto, na 7.778 bodova, a pariški CAC 2,55 posto, na 3.733 boda.
Europske burzovne indekse poduprle su u četvrtak švicarske dionice čija je vrijednost na zueriškoj burzi skočila prvog radnog dana u novoj godini, a najveći su dobitnici bili proizvođači luksuznih proizvoda.
Londonski FTSE porastao je 0,13 posto na 6.035 bodova, frankfurtski DAX oslabio 0,22 posto na 7.762 boda, dok je pariški CAC bio u minusu 0,48 posto i iznosio 3.715 bodova.
Olakšanje tržištu donio je dogovor o američkom proračunu kojim je izbjegnuta fiskalna kriza, odnosno automatsko povećanje poreza i smanjenje rashoda koji su mogli gurnuti najveće svjetsko gospodarstvo u recesiju.
Sve ipak upućuje na to da bi u iduća dva mjeseci u SAD-u mogli uslijediti novi potencijalno štetni okršaji oko smanjenje potrošnje i povećanje limita zaduživanja.
"Proteklih smo mjeseci u više navrata svjedočili takvim skokovima burzovnih indeksa kada bi se politički dužnosnici odmaknuli od litice ali što se stvarno promijenilo? Samo su odgodili teške odluke", kazao je Michael Hewson, viši analitičar CMC Marketsa.
Među dobitnicima izdvajali su se danas proizvođač luksuznih proizvoda Richemont, koji je dobio na vrijednosti 5,2 posto, te proizvođač satova Swatch, u plusu 4,8 posto, zahvaljujući optimističnim podacima o industrijskoj proizvodnji u Kini, velikom tržištu za takve proizvode. Trgovci navode i procjenu Morgan Stanleya da je pad prodaje satova i nakita u Kini dosegnuo dno u drugoj polovini prošle godine.
Optimistični kineski podaci i američki dogovor o proračunu pružili su potporu i rudarskim dionicama.
Tokijsko je tržište i danas bilo zatvoreno zbog praznika.
b) Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta
TRENUTNI NAJVIŠI NAJNIŽI
Euro/USD* 1,3113 1,3190 1,3092
USD/JPY* 86,86 87,36 86,83
GBP/USD* 1,6179 1,6256 1,6169
USD/CHF* 0,9218 0,9231 0,9171
*Izvor: REUTERS
Dolar je u četvrtak dosegnuo najvišu razinu u tri tjedna prema košarici ključnih svjetskih valuta budući da je strah od novih proračunskih nesuglasica u Washingtonu natjerao ulagače da potraže utočište u likvidnijoj zelenoj novčanici.
U takvom je okruženju euro oslabio prema dolaru 0,6 posto, kliznuvši na 1,3082 dolara, najnižu razinu od sredine prosinca. Jedinstvena europska valuta oslabila je i prema jenu, i to 1,1 posto, kliznuvši na 113,90 jena.
Dolar je također oslabio prema japanskoj valuti, nešto blažih 0,6 posto, te se njime trgovalo po 86,84 jena. Prethodno je nakratko dosegnuo najvišu razinu od srpnja 2010. od 87,36 jena.
Indeks dolara koji mjeri vrijednost zelene novčanice prema šest ključnih svjetskih valuta ojačao je 0,3 posto a nakratko je dosegnuo i najvišu razinu u tri tjedna.
Američki politički čelnici postigli su dogovor kojim je otklonjena fiskalna kriza, ali bi u iduća dva mjeseca mogli uslijediti novi, potencijalno štetni politički obračuni oko smanjenja proračunskih rashoda i plafona za zaduživanje države.
Zabrinutost tržišta zbog neriješenog pitanja američkog proračunskog deficita očitovala se u upozorenju agencije Moody's da SAD mora uložiti veće napore kako bi sačuvao rejting Aaa od važeće negativne prognoze.
U Standard & Poor'su naglašavaju da dogovor o proračunu ne utječe na njihovu negativnu prognozu za kreditni rejting, upozoravajući američke čelnike da ih čeka još dosta posla.
"Pred nama su možda dva teška mjeseca i smatramo da će indeks dolara ponovo jačati", ističe Jane Foley iz Rabobanka.
Ulagači često smatraju američku valutu sigurnim utočištem za kapital i kupuju je u nesigurnim vremenima, čak i ako je izvor te nesigurnosti upravo u SAD-u.
Euro bi pak mogao i dalje slabiti, upozoravaju analitičari, ukazujući na očekivanja o produbljivanju recesije u eurozoni i na sve veće izglede za sniženje ključnih kamatnih stopa radi podupiranja posustalog gospodarstva.
c) iznos LIBOR-a (%):
Datum Tip Preko noći dnevna pr. 1 mjesec 3 mjeseca 6 mjeseci 02.01. USLIB 0,16550 -0,003 0,20770 0,30500 0,50625 02.01. EULIB 0,01357 -0,007 0,05214 0,12857 0,22143
*Izvor :REUTERS
4. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke primjenjivi 04. siječnja
Euro 1 USD 1 GBP 1 JPY 100 CHF 1 XDR 1 7,5605 5,7732 9,3409 6,6437 6,2572 8,8122
*Izvor: HNB
Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na jučerašnju tečajnicu oslabila prema euru za 0,15 posto, a srednji tečaj eura prvi je put od početka lipnja prošle godine premašio razinu od 7,56 kuna.
Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,560583 kune, što je prvi put od 8. lipnja prošle godine da je srednji tečaj eura na razini iznad 7,56 kuna.
Na vrijednosti su prema kuni dobile danas i ostale promatrane inozemne valute.
Tako je kuna prema američkom dolaru oslabila za 1,29 posto, britanskoj funti za 0,58 posto, a prema švicarskom franku za 0,17 posto.
Srednji tečaj franka iznosi 6,257207 kuna, funte 9,340972 kune i dolara 5,773200 kuna.
5. Usporedni tečajevi poslovnih banaka primjenjivi 04. siječnja
a) Prodajni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,6400 5,9691 9,5885 6,6085 OTP Banka Hrvatska 7,6286 5,9109 9,5247 6,4016 Štedbanka 7,6555 5,9743 9,5385 6,3895 Partner banka 7,6350 5,9674 9,5321 6,4065 Erste&Steiermarkische 7,6270 5,9410 9,6070 6,4410 Hrvatska poštanska banka 7,6250 5,9945 9,6707 6,5225 Splitska banka 7,6250 5,9410 9,5632 6,4237 Podravska banka 7,7390 5,9958 9,5649 6,4159 Istarska kreditna banka 7,6300 5,9500 9,6025 6,4499 Karlovačka banka 7,6490 5,9790 9,6739 6,4802 Croatia banka 7,6203 5,9169 9,4997 6,3961 Volksbank* 7,6400 5,8706 9,5282 6,4648 Hypo Group Alpe-Adria 7,6300 5,9792 9,5912 6,4602 Fina 7,5850 5,9945 9,6707 6,5225 Privredna banka 7,6200 6,0312 9,5657 6,4721 Centar banka 7,6308 5,9002 9,5744 6,4449
b) Prodajni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5832 5,7905 9,3689 6,2759 Zagrebačka banka 7,6300 5,8872 9,4569 6,3691 OTP Banka Hrvatska 7,6150 5,8821 9,4595 6,3704 Štedbanka 7,6250 5,9035 9,4441 6,3262 Partner banka 7,6250 5,9202 9,4955 6,3808 Erste&Steiermarkische 7,6150 5,9079 9,5541 6,4052 Hrvatska poštanska banka 7,6150 5,9059 9,5277 6,4261 Splitska banka 7,6150 5,8689 9,4932 6,3674 Podravska banka 7,7382 5,8958 9,5249 6,3859 Istarska kreditna banka 7,6200 5,9100 9,4904 6,4198 Karlovačka banka 7,6290 5,9230 9,5833 6,4195 Croatia banka 7,6089 5,8765 9,4343 6,3585 Volksbank* 7,6200 5,8421 9,4817 6,4336 Hypo Group Alpe-Adria 7,6200 5,8791 9,4911 6,3601 Fina 7,5750 5,9059 9,5277 6,4261 Privredna banka 7,6100 5,9130 9,4709 6,4081 Centar banka 7,6203 5,8713 9,5277 6,4136
c) Kupovni tečaj za devize
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 HNB 7,5379 5,7558 9,3129 6,2384 Zagrebačka banka 7,5300 5,6881 9,1371 6,1241 OTP Banka Hrvatska 7,5016 5,6458 9,1799 6,1267 Štedbanka 7,5106 5,6673 9,0663 6,0732 Partner banka 7,5150 5,6302 9,1949 6,1225 Erste&Steiermarkische 7,5150 5,6311 9,1063 6,1050 Hrvatska poštanska banka 7,5150 5,6288 9,1261 6,0945 Splitska banka 7,5150 5,6670 9,1667 6,1545 Podravska banka 7,5200 5,6777 9,1699 6,1905 Istarska kreditna banka 7,5150 5,6400 9,1821 6,1101 Karlovačka banka 7,5100 5,6000 9,0607 6,0694 Croatia banka 7,5265 5,6733 9,2260 6,1533 Volksbank* 7,5200 5,5856 9,1288 6,1525 Hypo Group Alpe-Adria 7,5200 5,6789 9,1909 6,1599 Fina 7,5150 5,6288 9,1261 6,0945 Privredna banka 7,5100 5,6245 9,1910 6,0955 Centar banka 7,5205 5,6750 9,1728 6,1007
d) Kupovni tečaj za efektivu i čekove
Država, valuta EURO SAD V. Brit. Švicarska Banka EUR 1 USD 1 GBP 1 CHF 1 Zagrebačka banka 7,5150 5,6312 9,0457 6,0629 OTP Banka Hrvatska 7,4895 5,6112 9,0867 6,0830 Štedbanka 7,4805 5,6106 8,9756 6,0125 Partner banka 7,5050 5,5916 9,1520 6,1068 Erste&Steiermarkische 7,5050 5,6080 9,0600 6,0800 Hrvatska poštanska banka 7,4950 5,5444 8,9892 6,0031 Splitska banka 7,5050 5,6122 9,0967 6,1107 Podravska banka 7,5050 5,6077 9,0799 6,1405 Istarska kreditna banka 7,5050 5,6100 9,1634 6,0757 Karlovačka banka 7,5000 5,5500 8,9798 6,0152 Croatia banka 7,5152 5,6386 9,1606 6,1157 Volksbank* 7,5000 5,5571 9,0824 6,1213 Hypo Group Alpe-Adria 7,5100 5,5788 9,0908 6,0598 Fina 7,4950 5,5444 8,9890 6,0031 Privredna banka 7,5000 5,5683 9,0991 6,0345 Centar banka 7,5106 5,6433 9,1541 6,0694
*tečajevi primijenjeni 03. siječnja
6. Sa sjednice Vlade RH
Vlada je na današnjoj sjednici osnovala radne skupine za javne investicije, fondove EU-a te poslovnu klimu i privatne investicije koje trebaju pomoći u realizaciji vladinih strateških ciljeva u privlačenju i povećanju javnih i privatnih ulaganja.
Po riječima potpredsjednika Vlade i ministra regionalnog razvoja i fondova EU Branka Grčića, kroz četiri godine hrvatske krize pokazalo se da su investicije ključan problem jer su od svih komponenti agregatne potražnje najviše pale, gotovo 35 posto.
Poseban su problem privatne investicije koje su pale gotovo 40 posto, a s obzirom da privatna ulaganja sudjeluju u ukupnim investicijama s gotovo 75 do 80 posto, jasno je kako je to ključni faktor krize i budućeg gospodarskog oporavka i rasta, ustvrdio je Grčić.
Stoga Vlada osniva tri radne skupine - za realizaciju ključnih javnih investicija, projekata javnih poduzeća i projekata koji se financiraju iz državnog proračuna; za što veće uključivanje bespovratnih i besplatnih sredstava iz fondova EU-a; te za poboljšanje poslovne i investicijske klime, odnosno uklanjanje administrativnih i drugih prepreka privatnim ulaganjima.
Za provedbu tih ciljeva uspostavljamo metodologiju i organiziramo predstavnike tijela državne uprave, ali i uključujemo partnere iz privatnog sektora te angažiramo ljude iz krugova poslodavaca i stručnjaka, rekao je Grčić.
Najvažnija je pritom transparentnost procesa, jer to je način da niti jedan projekt ne ostane u ladici nekog činovnika budući da će se o svim projektima raspravljati na sastancima radnih skupina, gdje se problemi trebaju efikasno rješavati, uz političku potporu i autoritet Vlade, kaže Grčić.
Podsjetio je na velika očekivanja od dva nova zakonska prijedloga - nedavno usvojenog Zakona o poticanju ulaganja te zakona o strateškim investicijama koji bi trebao osigurati ubrzanu proceduru i rješavanje svih prepreka kod velikih projekata u vrijednosti većoj od 20 milijuna eura, odnosno većoj od 50 milijuna eura kada je riječ o turizmu.
Grčić je također naglasio da u tom procesu važnu ulogu imaju Agencija za investicije i konkurentnost, koja će se baviti potporom radnoj skupini za poslovnu klimu i privatne investicije, i Centar za energetske investicije, koji će biti operativno tijelo za sve javne investicije.
Na taj način želimo otkloniti sve polemike oko upitnosti pozicija tih agencija jer one imaju svoje mjesto i ulogu, a s novom organizacijom dodatno dobivaju na značenju, dodao je potpredsjednik Vlade.
Vlada je s prve ovogodišnje sjednice Saboru uputila tri zakona kojima se, među ostalim, povećava koeficijent za izračun plaća ravnateljima zavoda za zdravstveno i mirovinsko osiguranje te njihovim zamjenicima i pomoćnicima.
Dužnosnicima istog ranga postaju ravnatelji Zavoda za posredovanje pri zapošljavanju, Središnjeg registra osiguranika te Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU te njihovi zamjenici i pomoćnici.
Status državnog dužnosnika daje se i predsjedniku Savjeta za nacionalne manjine.
Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić obrazložio je da se povećanje plaća i usklađivanje statusa dužnosnika predlaže zbog značajne uloge ustanova kojima su na čelu i povećanog opsega poslova u predstojećim reformama i obvezama vezanim za ulazak Hrvatske u EU.
Izmjenama i dopunama Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika uređuje se i pravo dužnosnika kojima je istekao mandat da se vrate na prijašnja radna mjesta u državnom i javnom te u realnom sektoru, ako su s tim suglasni čelnici tijela ili poslodavac kod kojega su ranije bili zaposleni.
Dužnosnik će najkasnije 15 dana po isteku mandata morati podnijeti zahtjev za povratak na radno mjesto, na koji mu poslodavac mora odgovoriti u roku od 45 dana.
Ako je poslodavac suglasan s njegovim povratkom, dužnosnik će od prestanka mandata do povratka na radno mjesto moći primiti najviše dvije dužnosničke plaće.
Ako ga poslodavac, pak, ne primi na posao, ili ako se sam ne želi vratiti na staro radno mjesto, moći će, kao i do sada, šest mjeseci primati punu, a potom šest mjeseci pola dužnosničke plaće.
Jednaka pravila predložena su i za saborske zastupnike i za Predsjednika Republike, koji će ured s dva službenika, osobnog vozača i službeni automobil, umjesto doživotno, ubuduće moći imati pet godina nakon prestanka mandata.
Vlada je danas odlučila da će gradovima Splitu i Osijeku prenijeti potraživanja prema Košarkaškom klubu Split i Nogometnom klubu Osijek.
KK Split za poreze i druga javna davanja te kamate duguje nešto više od 23 milijuna kuna, što će se u postupku obveznog preoblikovanja u sportsko dioničko društvo prenijeti na Grad Split.
Odluči li Grad Split prodati svoje udjele u klubu, u državni proračun dužan je uplatiti 30 posto prihoda.
NK Osijek državi duguje gotovo 8 milijuna kuna, što će se također prenijeti na Grad, pod istim uvjetima.
Vlada je odobrila izdvajanje ukupno 10,8 milijuna kuna za financiranje različitih projekata, među ostalim 2,86 milijuna kuna za troškove arbitražnog postupka sa Slovenijom, 2 milijuna kuna za spomenik "Oluja 95" u Kninu i 2,3 milijuna kuna za provedbu projekta Clean start.
Ministar financija Slavko Linić izvijestio je da je do početka studenoga potrošeno 129,2 milijuna od ukupno 168,5 milijuna kuna iz proračunske zalihe.
7. Linić: zadužit ćemo se u stranoj valuti, nećemo izdavati obveznice
Ministar financija Slavko Linić izjavio je danas da Vlada pregovara s bankama o zaduživanju u stranoj valuti te da neće izdavati obveznice na međunarodnom tržištu.
"Sigurno je da ćemo se zaduživati i u valuti, jer naše su obveze u valuti, a neće biti izdavanja obveznica na međunarodnom tržištu, jer skidanje kreditnog rejtinga znači da investitori traže obrazloženje", rekao je Linić uoči sjednice Vlade komentirajući napise u medijima da će država u prvom tromjesečju podići kredit od milijardu eura kod stranih banaka.
Izravni pregovori s bankama su nešto drugo nego trgovanje našim obveznicama, napomenuo je Linić dodavši kako je Vladi itekako stalo do ugleda kod investitora pa želi prije izlaska na međunarodno financijsko tržište ostvariti neke investicije, kako bi investitorima "mogla objasniti što se događa".
Želimo da investitori shvate da Vlada vodi politiku vrlo odgovorno te da štedi i zna upravljati financijskim resursima, naglasio je Linić.
8. Prosječna satnica za listopad 30,23 kune
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po satu zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj za listopad prošle godine iznosila je 30,23 kune, što je u odnosu na rujan manje za 8,8 posto, a u odnosu na listopad 2011. godine nominalno je manje za 5,4 posto, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS).
Po podacima DZS-a, u listopadu je bio 180 plaćenih radni sat, ili 12,5 posto više nego u prethodnom mjesecu.
Najveći broj plaćenih sati bio je u vodenom prijevozu (217), a najmanji u uslugama u vezi s upravljanjem i održavanjem zgrada te djelatnosti uređenja i održavanja krajolika (167).
Najviša prosječna neto satnica isplaćena je zračnom prijevozu, u iznosu od 55,64 kune. U promidžbi (reklami i propagandi) neto satnica za listopad prošle godine iznosila je 53,31 kunu, u računalnom programiranju 46,33 kune, u vađenju sirove nafre i prirodnog plina 45,95 kuna itd.
Najniža prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po satu zaposlenih za listopad isplaćena je u proizvodnji odjeće i iznosila je 16,14 kuna te u proizvodnji kože i srodnih proizvoda, u iznosu od 16,59 kuna.
Manja od 20 kuna bila je i listopadska neto satnica zaposlenih u proizvodnji tekstila 19,43 kuna, preradi drva i proizvoda od drva 18,60 kune, proizvodnji namještaja 19,38 kuna, administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima 19,72 kune, zaštitnim i istražnim djelatnostima 16,78 kuna te uslugama u vezi s upravljanjem i održavanjem zgrada te djelatnosti uređenja i održavanja krajolika 18,66 kuna.
Prosječna mjesečna bruto plaća po satu za listopad 2012. godine iznosila je 43,33 kune, što je u odnosu na rujan manje za 8,5 posto, a u odnosu na listopad 2011. manje za 5 posto.
9. ECB: kriza u eurozoni i dalje prigušuje potražnju domaćinstava za kreditima
Bankovni krediti domaćinstvima u eurozoni ponovno su se smanjili u studenome budući da dužnička kriza i dalje prigušuje potražnju, pokazali su u četvrtak objavljeni podaci Europske središnje banke (ECB).
Bankovni krediti privatnom sektoru u eurozoni smanjili su se u studenom za 0,8 posto u odnosu na isti mjesec 2011. godine a isti postotni pad zabilježili su i u listopadu, navodi ECB u priopćenju.
Predsjednik ECB-a Mario Draghi ističe da slabo kreditiranje privatnog sektora odražava pesimističnu ocjenu o izgledima za rast eurozone i pojačanu nesklonost riziku u vrijeme krize.
ECB je objavio i podatke o ponudi novca u eurozoni u studenom koji ukazuju na njezin rast. Banka ga smatra ključnom smjernicom inflatornih pritisaka i koristi ga za izračun odgovarajuće razine ključnih kamatnih stopa u eurozoni.
Tako je mjera novčane ponude M3 u studenom porasla za 3,8 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, nakon 3,9-postotnog rasta u prethodnom mjesecu.
copyright © Hina
Financijski servis
HINA
Marulićev trg 16, Zagreb
Tel. uredništva: 01/4808-685
Telefaks: 01/4808-821