WASHINGTON - Američki potpredsjednik Joe Biden u utorak poslijepodne započeo je sastanak s demokratskim zastupnicima u Predstavničkom domu Kongresa kako bi s njima razmotrio dogovor o izbjegavanju tzv. fiskalne litice postignut s vođom republikanaca u Senatu Mitchom McConnellom, piše Washington Post na svojoj internetskoj stranici. Predstavnički dom, u kojem republikanci imaju većinu, trebao bi kasnije tijekom dana glasati o dogovoru koji je u utorak u ranim jutarnjim satima prošao u Senatu. Američki predsjednik Barack Obama pozvao je u utorak Predstavnički dom da slijedi Senat i izglasa dogovor o tzv. "fiskalnoj litici". Senat je, dva sata nakon što je istekao rok 31. prosinca, velikom većinom podupro prijedlog zakona kojim se smanjuje proračunski deficit kroz kombinaciju smanjenja proračunske potrošnje i novih poreza koji će pogoditi bogatije Amerikance. Potpredsjednik Joe Biden i šef repulikanske manjine u Senatu Mitch McConnell postigli su kompromis po kojem će se povećati porezi najbogatijih Amerikanaca a za dva mjeseca odgoditi svako rezanje proračunskih rashoda. Nakon što je dogovor potvrdio Senat, njega bi još trebao potvrditi i Predstavnički dom, te potom potpisati predsjednik Barack Obama da bi postao zakon.
BEČ - Usprkos oštrim međunarodnim kritikama u vezi s poštovanjem ljudskih prava Ukrajina je u utorak 1. siječnja preuzela od Irske predsjedanje Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju (OESS) čije je sjedište u Beču. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Leonid Kožara istaknuo je u priopćenju da će zadaća Ukrajine kao predsjedatelja OESS-a u 2013. biti "zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda". Među ostalim prioritetima ukrajinskog predsjedanja su "rješavanje sadašnjih sukoba" (Nagorni-Karabah, Gruzija-Rusija...), "bolja kontrola konvencionalnog oružja", "borba protiv krijumčarenja ljudi" i "smanjenje utjecaja energije na okoliš". No uoči početka ukrajinskog predsjedanja, posebna koordinatorica za Ukrajinu u OESS-u, potpredsjednica Parlamentarne skupštine OESS-a, Šveđanka Walburga Habsbourg Douglas kritizirala je kršenja ljudskih prava u toj zemlji: tako je odbijanje ukrajinskih vlasti da joj dopuste posjet bivšoj premijerki Juliji Timošenko koja se zbog problema s kralješnicom liječi u bolnici nazvala "kršenjem ljudskih prava". OESS je nešto ranije odbijanje ukrajinske vlade da Timošenko dopusti sudjelovanje na parlamentarnim izborima u listopadu 2012. ocijenio "pristranim" i "korakom nazad". OESS je utemeljen 1973. pod nazivom Konferencija za europsku sigurnost i suradnju (KESS), dvije godine prije Helsinškog završnog dokumenta donesenog 1975. koji je utro put završetku "hladnog rata" između Istoka i Zapada. Ta organizacija okuplja 57 zemalja, među kojima su i Sjedinjene Države. Njezin glavni tajnik je talijanski diplomat Lamberto Zannier.
PRAG - Češki i slovački premijer suglasili su se u utorak da je miran razlaz Praga i Bratislave prije 20 godina bio "dobra" i "neminovna" odluka. "Bio je to dobar i jedini moguć korak", rekao je predsjednik češke vlade Petr Nečas u televizijskoj debati sa slovačkim kolegom Robertom Ficom u Brnu, na jugu Češke. "Dva desetljeća su to potvrdila: svjedoci smo dobrog razvoja obiju zemalja i njihovih međusobnih veza", rekao je Nečas, političar desnice koja je na vlasti od 2010. Fico koji od travnja 2012. zastupa ljevicu na vlasti podsjetio je na "nepodnošljivu" situaciju prije razlaza tih zemalja koji su potaknuli slovački separatisti koji su odavno osjećali da su zapostavljeni od Praga. "Shvatio sam da moramo pronaći rješenje i da takvo stanje više nije podnošljivo", kazao je. Čehoslovačka, stvorena 1918. nakon Prvog svjetskog rata koji je uzrokovao pad Austrougarske monarhije, raspala se na dvije neovisne države 1. siječnja 1993., tri godine nakon "Baršunaste revolucije" kojom se završila četrdesetogodišnja vladavina komunizma. Češka i Slovačka su članice NATO-a od 1999., odnosno od 2004. a članice EU-a su od 2004. Slovačka je u eurozonu ušla 2009. "Zahvaljujući ulasku u schengenski prostor sada surađujemo kao da smo u istoj državi", kazao je Nečas. Dvojica čelnika su se sastala u vili Tugendhatu gdje su pregovarali i Vaclav Klaus i Vladimir Mečiar koji su nakon raspada Čehoslovačke postali premijeri Češke (10,5 milijuna stanovnika) i Slovačke (5,4 milijuna). Fico žali jedino zbog gubitka utjecaja na međunarodnoj pozornici. "Glas zemlje s 15 ili 20 milijuna stanovnika snažnije se čuje u EU-u, to moramo priznati. No to je jedina stvar koju smo izgubili" podjelom, ocijenio je. Nečas i Fico obećali su da će ojačati bilateralnu suradnju, što je rezultat prve zajedničke sjednice njihovih vlada u listopadu 2012. Češka, koja je još u recesiji i Slovačka koja želi zadržati dobar gospodarski rast, rekle su da će im zajednički nastup na poljima poput nuklearne energije, protuzračne obrane, nafte i plina te željezničkog prometa omogućiti da ostvare uštede u sadašnjoj gospodarskoj krizi.
BRUXELLES - Europska unija je u utorak pozvala vladu Srednjoafričke Republike i pobunjenike Seleke koji prijete prijestolnici da "razlike prevladaju dijalogom i pregovorima".
Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Catherine Ashton rekla je da je "iskreno zabrinuta zbog krize koja traje u Srednjoafričkoj Republici". "U sadašnjim okolnostima važno je da sve strane donesu odluku da će mirnim putem, dijalogom i pregovorima, riješiti postojeće razlike", dodala je u priopćenju. "Odlučno tražim od vlasti da učine sve što je potrebno kako bi se odmah prekinulo svako nasilje koje se upravo provodi nad stanovnicima u četvrtima Banguija i koje ugrožava izglede za miran dijalog", dodala je Ashton. Glavna europska diplomatkinja izrazila je usto zadovoljstvo "naporima koje su regionalne organizacije uložile" u vezi s tim pitanjem. "Dobra koordinacija međunarodne zajednice presudna je za brzo rješavanje te krize u Srednjoafričkoj Republici", ocijenila je. Pobuna Seleke (koalicija na jeziku sango) u Srednjoafričkoj Republici koja je 10. prosinca pokrenula ofenzivu, zauzela je najveći dio zemlje. Zadnjih dana pojačala je pritisak na režim u Banguiju, usprkos pozivima Sjedinjenih Država i Francuske, bivše kolonijalne sile, na dijalog i obećanjima o podjeli vlasti koje je u nedjelju dao predsjednik Francois Bozize.
MOSKVA - Rusija od danas 1. siječnja ograničava prodaju piva u nastojanju da suzbije alkoholizam, javlje agencija interfax. Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da je alkoholizam ozbiljan problem u Rusiji. Po podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Rusija je u samom vrhu potrošnje alkohola. Istraživanje WHO-a iz 2011. je pokazalo da je 25 posto smrti muškaraca i šest posto smrti žena u Rusiji povezano sa konzumacijom alkohola. Bivši predsjednik Dmitrij Medvedev u srpnju 2011. potpisao je amandmane na zakon o alkoholu kojim se pivo proglašava alkoholnim pićem, a novim zakonom koji stupa na snagu u utorak ograničava se broj mjesta na kojima se poslužuje i prodaje pivo te se zabranjuje prodaja od 23 sata navečer do 8 sati ujutro. U 2012. porez na pivo porastao je za 20 posto, a prema planu ministarstva financija porast će za 25 posto u 2013. i 20 posto u 2014. godini.