Uvođenje naknade za branje gljiva, borovnica i drugih šumskih plodova kroz predviđene sustavne izmjene zakona o šumama predložila je udruga vlasnika šuma. Vlasnici tvrde da se njihovo šumsko bogatstvo "pljačka".
Iako dnevnu količinu ubranih plodova regulira zakon, praksa pokazuje da se ne radi o rekreaciji nego komercijalnoj djelatnosti, posebno kad je riječ o gljivama na kojima se može zaraditi.
Ideju o "gljivarskim vinjetama" podržava i direktor državnog Zavoda za šume Ivo Trošt koji smatra da dozvola od deset eura ne bi bila problem.
No, neki vlasnici šuma smatraju da je bolje da se gljive beru besplatno nego da naknadu ubire država, piše list.
Pokušaj da se davanje prava na lov divljači u slovenskim šumama sa lovačkih udruga prebaci na vlasnike šuma propao je prije nekoliko godina zbog jakih otpora iako su inicijatori navodili pravne argumente da je gospodarenje šumama u skoro svim državama EU-a vezano na vlasničko pravo, navodi "Dnevnik".
"Gljivarske vinjete" po cijeni 45 eura uvela je prije nekoliko godina jedna općina u susjednoj austrijskoj Koruškoj, ali je taksa zbog nezadovoljstva javnosti ubrzo ukinuta, a vinjete zadržane samo kao način evidentiranja broja gljivara.